VATIKAN
Papa Franjo proslavio je u utorak svoju inauguralnu misu na Trgu svetog Petra u Vatikanu, u nazočnosti vjerskih i političkih čelnika iz čitavog svijeta te mnogobrojnih okupljenih vjernika, čime je formalno počeo svoj pontifikat, prenose agencije. Početak pontifikata novoga Pape, koji je od izbora prošli tjedan svojom osobnom skromnošću i propovjedanjem milosrđa stekao nepodjeljene simpatije, potaknuo je nove nade u obnovu skandalima pogođene Katoličke crkve. U kratkoj propovjedi tijekom mise papa Franjo ponovno je naglasio svoju predanost siromašnima i potlačenima. "Prava moć nekog pape je u poniznom, konkretnom služenju", rekao je pozvavši redovnike da se "ne boje nježnosti". Novi argentinski Papa ocijenio je da je dužnost pape "raširiti ruke i nježno zagrliti cijelo čovječanstvo, posebice najslabije, najsiromašnije i najmanje. Ne smijemo se bojati dobrote, kao ni nježnosti", istaknuo je Papa u propovijedi, prenosi AFP. Vatikanski analitičari navode da je novi Papa poslao dodatne signale promjene izabravši jednostavniju liturgiju od svog prethodnika pape u miru Benedikta XVI. Svečanu inauguralnu misu papa Franjo skratio je na nešto više od jedan sat, dok je inauguralna misa pape Benedikta 2005. godine trajala tri sata. Na početku inauguralne mise papa Franjo primio je simbole papinske moći.
NIKOZIJA
Ciparski parlament mogao bi u utorak odbaciti prijedlog o oporezivanju depozita u bankama, rekao je glasnogovornik ciparske vlade. Vrlo je vjerojatno da nacrt zakona u parlamentu od 56 zastupnika, u kojem ni jedna stranka nema većinu, neće proći a nije jasno čak ni hoće li se pristupiti glasovanju ako bude jasno da će biti odbačen. "Izgleda kao da neće proći", rekao je glasnogovornik ciparske vlade Christos Stylianides za državni radio. Dom zastupnika trebao bi se sastati poslije podne. Odbacivanje prijedloga zakona blokirat će pomoć koju Cipar treba kako bi svoje banke održao na površini a vlada bila u stanju isplaćivati plaće i socijalna davanja.
ZAGREB
Hrvatska i Turska imaju intenzivnu političku suradnju koju mora pratiti dinamičnija gospodarska i trgovinska suradnja, čemu svoj doprinos moraju dati parlamenti obiju zemalja, ocijenili su u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i njegov gost, predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske Cemil Cicek. "Imamo intenzivnu političku suradnju,...ali postoji i značajan prostor za trgovinsku suradnju, posebice na području investicija", kazao je predsjednik Sabora, istaknuvši da je za daljnje napredovanje bilateralnih veza potrebna suradnja oba parlamenta i radnih tijela. Predsjednik turskog parlamenta je kazao da se bilateralni odnosi sve više intenziviraju te da odlična politička suradnja treba dati potporu daljnjem razvoju gospodarskih odnosa.
KIJEV
Masovna tučnjava izbila je u utorak u ukrajinskom parlamentu gdje se više desetaka zastupnika nacionalističke oporbene stranke Svoboda i provladinih zastupnika posvađalo oko toga koji bi jezik trebalo koristiti u parlamentu, ukrajinski ili ruski. Sukob je izbio ubrzo nakon početka plenarne sjednice, kad je dužnosnik Stranke regija na vlasti Oleksandar Efremov počeo govor na ruskom izazvavši smjesta prosvjede nacionalista Svobode koji su pokušavali prigušiti njegove riječi uzvicima. Kao odgovor, provladini zastupnici učinili su isto kad je šef Svobode Oleg Tjanjibok uzeo riječ na ukrajinskom. Nacionalisti su se tada približili govornici za kojom je govorio njihov šef te se počeli naguravati i tuči s parlamentarcima Stranke regija.
LONDON
Brojni britanski tiskani mediji u utorak su izrazili zabrinutost nakon dogovora triju glavnih britanskih političkih stranaka u ponedjeljak o stvaranju novog sustava za regulaciju nacionalnih tiskanih medija koji jure za skandalima, nakon što je javna istraga razotkrila postojanje rasprostranjene kulture prisluškivanja telefona i drugog neetičkog ponašanja. U zajedničkom priopćenju nekoliko velikih nacionalnih dnevnih listova navodi se da taj projekt sadrži "vrlo sporne elemente". Listovi Daily Mail, Daily Telegraph i Daily Express, te tvrtka News International koja objavljuje Sun i Times, žale se da nisu imali predstavnike na sastanku gdje su konzervativci, liberalni demokrati i laburisti dogovorili taj novi sustav regulacije. Daily Telegraph je u uvodniku ocijenio da je "Rubikon prijeđen" u pogledu slobode tiska nakon 318 godina kada novine i časopisi nisu bili pod uplivom političke vlasti. Times ukazuje na "opasan presedan i tužan događaj u povijesti slobode tiska u Velikoj Britaniji".
LJUBLJANA
Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta u srijedu će raspravljati o zakonu o ratifikaciji pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom. Slovenska vlada potvrdila je pristupni ugovor Hrvatske s EU-om prošlog tjedna, te zakon o njegovoj ratifikaciji odmah uputila u parlamentarnu proceduru. Slovenske rezerve u vezi s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om otpale su nakon što su premijeri dviju država, Zoran Milanović i tada premijer na odlasku Janez Janša u Mokricama potpisali memorandum o rješavanju pitanja Ljubljanske banke. Rješenje tog pitanja Slovenija je postavljala kao uvjet za početak ratifikacijskog procesa.
TOKIO
Operater japanske nuklearne centrale Fukushima Daiichi djelomično je u utorak uspostavio sustav hlađenja bazena za pohranu upotrijebljenog nuklearnog goriva, zaustavljen strujnim kvarom prethodne večeri. Opskrba strujom je u ponedjeljak prekinuta iz nepoznatih razloga, objasnio je u utorak ujutro glasnogovornik Tokyo Electric Power (Tepco) Kenichi Tanabe. Dodao je da je kvar na opskrbi uzrokovao zaustavljanje sustava hlađenja bazena za pohranu upotrijebljenog goriva reaktora 1, 3 i 4. Djelomična uspostava opskrbe strujom potom je omogućila pokretanje sustava hlađenja bazena reaktora 1, istaknuo je Tepco kasnije u priopćenju. Elektrana je dodala da bi sustavi hlađenja bazena reaktora 3 i 4 trebali funkcionirati normalno kasnije tijekom dana.
SARAJEVO
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) financirat će gradnju dvije nove hidroelektrane u Bosni i Hercegovini koje bi godišnje trebala proizvoditi više od 95 gigavat-sati električne energije, potvrdio je direktor "Elektroprivrede BiH" Elvedin Grabovica. U izjavi koju u utorak prenosi sarajevski "Dnevni avaz" Grabovica je kazao kako je EBRD odobrila povoljan kredit od 35 milijuna eura. On će se koristiti za gradnju hidroelektrane "Vranduk" na rijeci Bosni nizvodno od Zenice, za što će se izdvojiti 26 milijuna eura. Ta bio elektrana trebala imati instaliranu snagu od 20 megavata. Ostatak kredita bit će iskorišten za gradnju hidroelektrane "Kostela" na rijeci Uni, koja će biti nešto manjeg kapaciteta.