Hrvatska se nalazi ispod većine država članica EU-a, uključujući Sloveniju (21.), ali je ispred Rumunjske (56.) i Bugarske (57.), kao i ispred susjednih zemalja - Crne Gore (52.), Srbije (64.), Makedonije (78.) te BiH (81. mjesto) koje su u kategoriji visokog društvenog razvoja.
Najviše ocjene na globalnoj ljestvici dobile su Norveška, Australija i SAD, dok su se sukobima ugrožena Demokratska Republika Kongo i sušom pogođeni Niger našli na dnu najnovijeg UNDP-ova indeksa društvenog razvoja.
Izvješće bilježi pozitivne trendove i ni jedna zemlja nema nižu vrijednost indeksa društvenog razvoja u usporedbi s vrijednostima zabilježenima 2000. godine, ističu u toj UN-ovoj agenciji.
Ljestvica društvenog razvoja priprema se na temelju pretpostavke da društveno blagostanje ovisi o više faktora, a ne isključivo o novcu, pa su uz brojčane podatake o dohotku u nju uključene zdravstvene i obrazovne mjere. Cilj razvoja prema tom gledištu nije gospodarski rast koji bi bio samome sebi svrha, već stvaranje okoline koja ljudima može omogućiti da ostvare dug, zdrav i kreativan život, pojašnjavaju u UNDP-u.
Iako je Hrvatska ostvarila dobre rezultate u dva pokazatelja (bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika i očekivana životna dob u trenutku rođenja), sveukupni položaj zemlje kvare postignuća u sferi obrazovanja, uključujući prosjek od samo 9,8 godina školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina, navodi se u izvješću UNDP-a.