Podaci prikupljeni na području najveće, Vrhbosanske nadbiskupije govore kako je ondje u 2012. godini bilo 3.055 vjernika manje nego godinu dana prije, dok ih je u Banjolučkoj biskupiji bilo 500 manje nego 2011. godine.
Statistički podaci iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije još se prikupljaju.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji tako prema dostupnim podacima živi 192.247 katolika u nešto više od 68.000 obitelji.
Broj krštenih u protekloj je godini bio tek 2.252, dok je umrlo 3.515 katoličkih vjernika, uglavnom Hrvata.
U 2012. godini na području Banjolučke biskupije živjelo je 35.428 vjernika, što je za 496 vjernika manje u odnosu na 2011. godinu.
U prošloj je godini ondje bilo samo 392 krštenja, a čak 636 sprovoda.
Iako cjeloviti podaci za područje Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije još nisu dostupni, Tomašević podsjeća kako su godine 2010. i 2011. pokazale da broj vjernika u te dvije biskupije stagnira, iako je od rata pa sve do 2009. uglavnom bio u konstantnom porastu.
"U prvim poratnim godinama bio je vidljiv blagi porast broja katolika, koji su tijekom rata brojčano gotovo prepolovljeni. Do blagog porasta je došlo zbog određenog broja povrataka, ali taj povratak u mnogim je dijelovima BiH vrlo brzo uvelike zapriječen, a kada je riječ o prognanim katolicima to je daleko najočitije u entitetu RS gdje nedostaje oko 92 posto katolika", ocijenio je glavni tajnik BK BiH.
On smatra kako je Daytonskim sporazumom uvelike legalizirana nepravda, što je bio poticaj da se ono što je učinjeno ratom, dobrim dijelom i nastavi drugim sredstvima.
"Postojale su općine u kojima je došlo do značajnog broja povratnika. Međutim, u mnogim dijelovima nije podupiran opstanak ni povratak pa se vratio samo mali broj starijih osoba, što je i dovelo do pada nataliteta", kazao je Tomašević.
Crkva podsjeća kako se osim nje nitko nije istinski zauzeo za povratak prognanih Hrvata katolika, te smatra kako će to u godinama koje dolaze tek pokazati svoje pogubne posljedice jer depopulacija BiH neizbježno znači i depopulaciju Hrvatske.
"Bilo bi nužno da se svi, a na osobit hrvatski predstavnici u vlasti u BiH ali i u Hrvatskoj, snažno zauzmu na planu opstanka i povrataka i ostvarenju jednakopravnosti svih triju naroda, ali i svih građana u svakom dijelu BiH. Ne smije se zaboraviti da su Hrvati iz BiH dijelom uvijek odlazili u Hrvatsku prije svega radi posla. Ako se iskorijene u mnogim krajevima u BiH, to će imati dalekosežne posljedice i za Hrvate u Hrvatskoj", zaključio je Tomašević.