OSPORAVANJA I REFORME: Katoličku crkvu, napose na Zapadu, zahvatio je neviđen val unutarnjeg osporavanja. U Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Francuskoj, Sjedinjenim Državama i drugdje svećenici, redovnici i redovnice, koji nerijetko djeluju organizirano, zahtijevaju reforme: više demokracije unutar Crkve, izbore za crkveni vrh, reformu papinstva, mogućnost ženidbe svećenika i ređenje žena. Teolozi i teologinje zauzimaju radikalna stajališta na polju morala. Govori se o procesu "protestantizacije" i "tihog raskola".
I pad svećeničkih zvanja povlači za sobom zahtjeve za preustroj župa u kojima će laicima, muškarcima i ženama, biti povjerene veće zadaće.
TRADICIONALISTI: Benedikt XVI. nije uspio vratiti u Crkvu integriste, takozvane Lefebrovce koji ne prihvaćaju otvaranje Crkve suvremenom svijetu, jedan od zaključaka s Drugog vatikanskog sabora. Pregovori s njima su ostali na mrtvoj točki, usprkos svim Papinim naporima.
INKULTURACIJA: Ukorjenjivanje u mjesnoj kulturi uz prilagodbu liturgije mjesnim stvarnostima često je problem, od Indije do Afrike preko Latinske Amerike. Velik broj katolika u novije vrijeme prelazi na pentekostalizam i na islam.
PEDOFILIJA: Nulta tolerancija prema spolnom zlostavljanju i pedofiliji i preporuka svim biskupima da surađuju s civilnim pravosuđem još nisu potpuno zaživjele. Tri četvrtine biskupskih konferencija su razradile načine borbe s tim zlom. Ostale kasne zbog nedostatka sredstava i, čini se, volje.
FINANCIJE VATIKANA I KORUPCIJA: Vatikan je u vrijeme Benedikta XVI. napredovao što se tiče transparentnosti i borbe s pranjem novca, što su potvrdili i stručnjaci. No još dosta toga treba učiniti. Kongregacije i biskupije su zahvaćene korupcijom, napose u Africi. Usto, vatikanska država je u minusu, napose zbog smanjenja donacija, povezanog s financijskom krizom.
REFORMA KURIJE: Ovo je svakako jedno od polja na kojemu Joseph Ratzinger, više teolog nego administrator, nije zabilježio uspjeh. Rimska kurija, centraliziran i tajanstven sustav, polako se modernizira. Još je nevješta u komunikaciji, nerijetko nastupa kao tvrđava pod opsadom, a postoje i unutarnja suparništva. Kurija koja nema financijskih sredstava i osoblje, kako se to može činiti gledajući zlato u papinskim palačama, često odražava nezadovoljstvo u biskupijama. Ali i unutarnje nezadovoljstvo, kao što je pokazala afera Vatileaks iz 2012.
PROGON KRŠĆANA I ISLAMISTIČKE PRIJETNJE: Nedavna izvješća otkrivaju da su kršćani danas najviše progonjeni vjernici u svijetu. Vlade ograničavaju njihova prava u školstvu i u javnom životu, ali Vatikan najviše brine islamistička prijetnja, od Pakistana do sahelske Afrike. Tu je i problem dijaloga s islamom koji je često težak, premda ga Rim potiče, dok je dijalog s judaizom puno napredovao.
BLISKI ISTOK: Budući papa morat će se sučeliti sa stalnim osipanjem broja kršćana na Bliskom istoku, gdje je kršćanstvo poniklo. Kršćani bježe s tog područja pred mnogim prijetnjama. Vatikan želi zaštiti tu manjinu koja mu posebno leži na srcu.
MORAL: Istospolni brak, bioetika, pobačaj i eutanazija jesu pitanja koja očekuju novog papu i kojima su se bavili i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., za koje su to bile "vrijednosti o kojima se ne smije pregovarati". Vrlo je vjerojatno da će njihov nasljednik zauzeti isto polazište. Jedna od nepoznanica je hoće li biti nešto pomirljiviji prema mladim katolicima koji ne prihvaćaju nauk Crkve.
KOMUNIKACIJA I KULTURA: Budući papa bi trebao nastaviti dijalog s nevjerujućima koji su počeli njegovi prethodnici u okviru tijela "Predvorje naroda", ali će ujedno morati preispitati mjesto Crkve u novim sredstvima priopćavanja i u društvenim mrežama.