Cilj konferencije bio je ukazati na političku participaciju žena pripadnica nacionalnih manjina te upozoriti političke stranke i druge predlagatelje kandidacijskih lista na obvezu poštivanja zakonske odredbe o zastupljenosti najmanje 40 posto žena na izbornim listama.
Iste godine, istaknuto je, izabrana je samo jedna županica od ukupno 20 biranih župana, šest gradonačelnica od 127 biranih gradonačelnika te 21 načelnica od 429 načelničkih mjesta.
Na prethodnim parlamentarnim izborima u 12. izbornoj jedinici na kojoj se biraju pripadnici nacionalnih manjina, od 56 prijavljenih kandidata bilo je šest žena.
Izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić rekla je da je tijekom proteklog desetljeća Centar proveo znanstveno istraživanje u tri ciklusa o percepciji političarki, a prema rezultatima posljednjeg istraživanja iz 2011., 68 posto građana smatra da u političkom životu Hrvatske ne sudjeluje dovoljno žena. One, prema ispitanicima, dodala je, u politički život unose nove kvalitete, poput načina vođenja i dosljednosti u provođenju odluka.
"Hrvatska je u takvoj krizi da treba druge ljude koji bi znali donijeti promjene, a stranke nisu prepoznale ono što su prepoznali građani", ocijenila je, istaknuvši da ako se zakon o ravnopravnosti spolova ne poštuje, nije niti potreban.
Besramnom smatra situaciju ako će i na ovim lokalnim izborima biti 11 do 13 posto žena na listama kao i 2009.
Ustvrdivši da bi stranke trebale poraditi na tome da žene budu zainteresirane za politiku, istaknula je da, i kad žena u politici ima, stavlja ih se na niska mjesta na kandidacijskim listama zbog čega odustaju, jer nikad nisu izabrane.
I Mirjana Galo, kandidatkinja Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) na lokalnim izborima u Istri, upozorila je kako žena u politici ima malo, što je za svaku kritiku. Izrazila je nadu da će profunkcionirati zakon da ih na kandidacijskim listama mora biti 40 posto.
Napomenula je da sudjelovanje žena u politici ovisi o njihovoj hrabrosti i spremnosti da uđu u politiku i budu aktivne.
Govoreći o političkoj situaciji u Istri, ocijenila je da tamo "zadnje 23 godine apsolutnu vlast ima jedna te ista stranka koja je u zadnjih deset godina izgubila realnost s nekim pozitivnim zakonima i postala totalitarna".
"Fantastično su napravili privid demokracije poštivanja institucija i Ureda za ravnopravnost spolova, ali to u stvarnosti ne funkcionira", ustvrdila je.
Članica SDSS-a te predstavnica zajednice Vijeća za nacionalne manjine u Vukovaru Dragana Jeckov ocijenila je kako je u istočnom dijelu Hrvatske jako loša situacija što se tiče participacije žena u politici.
"Ovdje se radi o diskriminaciji dvostrukog karaktera - pored toga što smo žene, pripadnice smo srpske nacionalne zajednice", kazala je.
Jeckov smatra da prilikom kandidacijskih lista žene donekle participiraju, no kad se vlast na lokalnom nivou formira ostane ih vrlo malo ili ih uopće nema, a takvu situaciju pripisala je, osim pripadnosti nacionalnoj manjini, i ekonomskoj situaciji i problemu dijalekta.
Konferencija za novinare dio je projekta Ad Acte - "Anti-discrimination actions towards equality of women and men" koji Centar provodi u partnerstvu sa Srednjoistočnom mrežom za jednakost spolova iz Ljubljane i u suradnji sa Srpskim nacionalnim vijećem.