Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u četvrtom kvartalu oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 2 do 2,7 posto.
Pokažu li se procjene točne, to bi značilo da se recesija produbila, s obzirom da je u trećem tromjesečju gospodarstvo palo za 1,9 posto. Ujedno, bio bi to najveći pad BDP-a od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je također skliznuo 2,3 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
„Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni, koji ujedno prolazi kroz proces restrukturiranja. To se, dakako, osjeća na tržištu rada, gdje je došlo do daljnjeg rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka. Uz to, poprilično visoki pesimizam i potrošača i proizvođača negativno utječe na potrošnju, proizvodnju te investicije“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Stopa nezaposlenosti dosegnula je početkom ove godine najvišu razinu u 10 godina, zbog čega se smanjuju raspoloživi dohodak i osobna potrošnja. A slabost domaće potražnje negativno utječe na industrijsku proizvodnju, koja je lani pala četvrtu godinu zaredom, i to za 5,5 posto, što je njezin najveći godišnji pad od 2009.
„Podaci za posljednje tromjesečje 2012. godine ukazuju na ubrzavanje pada industrijske proizvodnje i trgovine na malo, koja je oslabila za 5,8 posto. Istovremeno je zadržan trend snažnog pada aktivnosti u građevinskom sektoru. Stoga u četvrtom lanjskom kvartalu očekujemo ubrzavanje pada BDP-a u odnosu na treći“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nedostatak investicija i slaba kreditna aktivnost također negativno utječu na gospodarstvo.
„Nastavlja se slabost kreditiranja i za potrošnju i za investicijsku aktivnost, jer nema potražnje za kreditima ni kod stanovništva, ni kod poduzeća. Fiskalna konsolidacija, razduživanje privatnog sektora i neizvjesnost glavni su nepovoljni utjecaji na gospodarstvo“, navodi se u anketi.
Pozitivno je na domaće gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju utjecao samo rast izvoza.
„No, izvoz, koji će i u posljednjem tromjesečju i na godišnjoj razini, zabilježiti pozitivan doprinos BDP-u nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.