FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Australski sud dopustio patentiranje ljudskih gena

ZAGREB/SYDNEY, 15. veljače 2013. (Hina) - Australski savezni sud odlučio je u petak da tvrtke smiju patentirati ljudske gene, te presudio da američka biotehnološka kompanija ima pravo vlasništva nad australskim patentom 686004, prenose australski mediji.

Patent pokriva mutacije ljudskog gena BRCA1 odgovornog za nasljednu sklonost tumoru dojke i jajnika.

Taj gen, zajedno s genom BRCA2, u središtu je tužbe u SAD-u o kojoj bi u travnju trebao odlučivati američki Vrhovni sud.

U tužbi se navodi da patenti ljudskih gena krše prvi amandman američkog ustava i zakon o patentima, jer su geni "proizvod prirode" i stoga ih se ne može patentirati, prenosi Američki savez za građanske slobode (ACLU).

Izgubljena pravna bitka pred australskim saveznim sudom težak je udarac oboljelima od raka koji se bore za pravo na patent, koji je važećim proglašen u lipnju 2010. kada je slučaj i dospio na sud.

"Neću odustati od borbe, jer je to pitanje prevažno za buduće generacije ljudi koji će se možda u nekom trenutku života morati testirati i liječiti od raka", rekla je Yvonne D'Arcy, koja je preživjela rak dojke i jedna je od stranaka u postupku.

"Razočarani smo ovom presudom, ali to ne znači da je slučaj zaključen. Vjerujemo da imamo dobre osnove za žalbu i o tome ćemo odlučiti u idućih tjedan, dva", rekla je Rebecca Gilsenan, odvjetnica D'Arcy i udruge Glasovi Australije.

Sudac John Nicholas je presudio da proces izoliranja gena BRCA1 zahtjeva ljudsku intervenciju i da se upravo zbog ljudske intervencije izolirani gen može patentirati.

Dodao je kako "nema sumnje da prirodne DNA i RNA, onake kakve su prisutne u stanicama ljudskog organizma, ne mogu biti predmetom valjanoga patenta".

Pa ipak, istaknuo je sudac, poanta ovoga slučaja jest je li izolirana nukleinska kiselina "rezultat umjetnog rada" i zaključio da jest.

Tužba, prva takve vrste u Australiji, podignuta je protiv dviju biotehnoloških tvrtki, američke Myrad Genetics koja posjeduje patent i Genetic Tehnologies iz Melbournea koja ima ekskluzivna prava na testiranje u Australiji i na Novome Zelandu.

Gilsenan je rekla da Genetics Tehnologies trenutno ne namjerava prakticirati svoje pravo na patent koje mu omogućava zakon o patentima, iako je to pokušao učiniti 2008. ali je odustao nakon javnih protesta.

Myriad Genetics u SAD-u brani svoje pravo na patent i tužena je strana u postupku pred američkim sudom, zajedno sa Zakladom za istraživanje sveučilišta Utah i državim Uredom za patente.

U tužbi, koju su protiv njih podigle ACLU i Zaklada za javne patente, tvrdi se kako su patenti na gene BRCA1 i BRCA2 neustavni i nevažeći.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙