"Zaštita i očuvanje prirode prepoznati su kao bitni ciljevi Republike Hrvatske u vladinu programu. Zato se zaštitom prirode ne bavimo radi nje same, nego radi čovjeka i podizanja kvalitete života svih ljudi", izjavio je ministar Zmajlović u povodu 35. obljetnice uvrštavanja Velebita u Svjetsku mrežu rezervata biosfere UNESCO-ova programa "Čovjek i biosfera". Istaknuo je da je Hrvatska po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja i da na to moramo biti iznimno ponosni.
Zbog velike važnosti očuvanja biološke raznolikosti, još 1978. godine UNESCO je planinu Velebit uvrstio u tu Svjetsku mrežu rezervata biosfere.
Velebitski rezervat biosfere obuhvaća tri parka - Park prirode Velebit, Nacionalni park Paklenicu i Nacionalni park Sjeverni Velebit, a prilikom zajedničkog obilježavanja 35. obljetnice bit će predstavljen projekt "Zaštita planinskog žutokruga (Vipera ursinii) u Nacionalnom parku Paklenici i rasprostranjenost u južnom Velebitu". Planinski žutokrug najmanja je europska zmija ljutica - otrovnica. Ta je vrsta ugrožena i strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, a samo su tri otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug.
Ministarstvo ističe kako su rezervati biosfere područja koja su međunarodno priznata unutar UNESCO-ova programa koji promiče očuvanje prirodne baštine i održivi razvoj lokalne zajednice, a sve je utemeljeno na znanstvenim spoznajama. Program želi uspostaviti novi odnos između ljudi i prirode koji se temelji na tome da ljudi nisu neprijatelji biosfere nego njezin sastavni dio.
Trenutačno je u svijetu 610 rezervata biosfere u 117 zemalja, uključujući 12 prekograničnih područja, a Velebit je najveće i najsloženije zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. Reljefno i vegetacijski obuhvaća planinu koja na području od 200.000 hektara posjeduje iznimno bogatstvo prirodne i krajobrazne raznolikosti. Uži dijelovi Velebita izdvojeni su posebnim kategorijama zaštite. Tako je 1949. osnovan Nacionalni park Paklenica (95 kilometara četvornih), a 1999. Nacionalni park Sjeverni Velebit (109 kilometara četvornih). Odlukom Hrvatskoga sabora 1981. cijeli je Velebit proglašen Parkom prirode, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Nakon Velebita, prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je drugo područje Republike Hrvatske uključeno u UNESCO-ovu Svjetsku mrežu rezervata biosfere u sklopu programa "Čovjek i biosfera". UNESCO je taj prekogranični rezervat biosfere između Hrvatske i Mađarske proglasio u srpnju 2012.
Rijeke Mura-Drava-Dunav predstavljaju poplavni riječni ekosustav koji ima visoku biološku i krajobraznu raznolikost te bogatu geološku i kulturno-tradicijsku baštinu.