Rogić i Arhar dosad su se sastali četiri puta, dva puta u Zagrebu te po jednom u Otočcu ob Krki i na Bledu, kako bi pronašli stručno rješenje za pitanje tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država.
Po podacima Hrvatske narodne banke, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke.
Neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka, što hrvatski štediše pokušavaju utjerati sudskim tužbama. Dvojica stručnjaka izvijestila su kako se u to pitanje ne miješaju jer se radi o privatno-pravnim odnosima za koje su nadležni sudovi.
U vezi neprenesene štednje, Europski sud za ljudska prava donio je 6. studenog nepravomoćnu presudu da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Slovenije.
Problem prenesene štednje Rogić i Arhar pokušavaju riješiti od 28. kolovoza, kada je održan prvi sastanak u Otočcu ob Krki.
Dosad su napravili inventuru svih događaja vezanih uz to pitanje, predložili hrvatskom i slovenskom ministarstvu vanjskih poslova da pokušaju reaktivirati pregovore o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, te dogovorili "koncept rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom".
Na zadnjem sastanku, održanom u Zagrebu 4. prosinca, Rogić i Arhar izjavili su novinarima kako "i dalje zastupaju stajalište o reaktiviranju pregovora u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu te da će svojim vladama prenijeti svoj zaključak kako je koncept rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom, zacrtan na prošlom sastanku na Bledu, dobar put".
Nakon toga sastanka "Jutarnji list" je objavio da su dvojica stručnjaka predložila model po kojem bi Slovenija dug od 278,7 milijuna eura vratila Hrvatskoj u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat oprostila Sloveniji zatezne kamate na taj dug, no tu je informaciju oštro opovrgnulo slovensko veleposlanstvo u Zagrebu.
Veleposlanstvo u priopćenju od 12. prosinca tvrdi kako nikakav dogovor između stručnjaka nije bio postignut i nikakav prijedlog rješenja nije bio usuglašen. Jedino o čemu su se Arhar i Rogić dogovorili bilo je rečeno u izjavi za medije nakon njihova četvrtog sastanka, a to je da "postoje razilaženja u stajalištima obiju strana te da će nastaviti s razgovorima", ustvrdilo je slovensko veleposlanstvo.