U mjestu Ričica kod Kaknja, dvadesetak kilometara sjeverno od Sarajeva, iskopane su brojne improvizirane rudarske jame duboke i do 200 metara.
Mladići koji nisu mogli dobiti posao u tamošnjem rudniku ugljena te jame su sami iskopali i u njih svakodnevno ulaze riskirajući život jer ne postoji nikakva zaštita od mogućeg urušavanja ili trovanja plinovima.
"Kopamo da bismo imali što jesti", kazao je 27-ogodišnjak koji tvrdi kako već dvadeset godina radi taj posao.
Mrki ugljen koji se vadi na području Kaknja slovi za kvalitetan, a u tamošnjem "zakonitom" rudniku, koji je otvoren još potkraj XIX. stoljeća, tijekom 2012. godine iskopano ga je više od milijun i 340 tona.
Ukupne rezerve mrkog ugljena na širem području Kaknja procijenjene su na gotovo 440 milijuna tona.
Samouki rudari koji taj ugljen vade iz improviziranih jama ističu kako je cijena ugljena drastično pala u odnosu na prijeratno razdoblje kada je tona stajala stotinu tadašnjih njemačkih maraka (50 eura). Danas za tonu ugljena dobiju 40 konvertibilnih maraka (20,4 eura), s tim da ga moraju i prevesti do kupca.
Da bi iskopali tonu ugljena treba im osam sati rada.
"Nekada zaradim i do 70 KM na dan (oko 36 eura). Sve ovisi kako i koliko radimo. Da je lako, nije, no ovo je naš život i naš kruh koji zarađujemo", kazao je 22-godišnji kopač koji se predstavio kao Haris dodajući kako se ipak ne žali sve dok ima posla.