Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
04. veljače 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Grčić: rebalans proračuna za uštede na troškovima i kapitalnim ulaganjima
7. Fizičke osobe će porezni dug moći platiti obročno uz otpis kamata
8. Prosječna satnica za studeni 31,90 kuna
9. Nastavljen blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji
10. Pad povjerenja potrošača u svijetu, Hrvati među najpesimističnijima
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
04.02. 118.740.000 288.740.000 38.740.000 0,46
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 35.210.000 0,35 1 mjesec 3.530.000 1,60 Ukupno 38.740.000 0,46
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca ne bilježimo neke značajnije promijene od onih uobičajenih. Naime, zabilježen je tek lagani rast ukupno prijavljene potražnje te lagano smanjenjenje ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 118,74 milijuna kuna ili za oko 9 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 288,74 milijuna kuna, ili za oko 6,5 posto manje no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 35,21 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa tek lagano korigirana sa 0,38 na 0,35 posto.
Također je plasirano i 3,53 milijuna kuna ročnih plasmana na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 1,6 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 38,74 milijuna kuna, a pritom je 80 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvijeta kretitiranja te kreditnih ograničena sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 1,09 na 0,46 posto.
„Na Tržištu novca Zagreb ponuda viškova kuna višestruko nadmašuje potražnju. Potražnja je tek djelomčno podmirena zbog limita suionika i zbog vrlo niske kamatne stope, po kojoj dio sudionika ne želi plasirati svoje viškove. Prosječna dnevna kamatna stoopa iznosila je0,46%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast Crobexa za 1,26 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 1,26 posto, na 1.923,54 boda, a Crobex10 povećan je za 1,67 posto, na 1.081,69 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je 24,4 milijuna kuna pri čemu je šest dionica imalo milijunske promete.
Najveći promet, od 3,6 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Atlantic grupe kojoj je cijena pala za 0,14 posto, na 689 kuna.
Za 3,2 milijuna kuna trgovalo se dionicom Končara distributivnih i specijalnih transformatora, čija je cijena ostala na 1.050 kuna.
Promet od 2,1 milijun kuna imala je dionica HT-a, kojoj je cijena blago porasla, za 0,06 posto, na 213,12 kuna.
Dionica Podravke poskupjela je za 1,47 posto, na 276 kuna, uz promet od 1,6 milijuna kuna, a 1,3 milijuna kuna iznosio je promet dionicom Končar elektroindustrije, uz rast cijene od 3,01 posto, na 685 kuna.
Dionici Ine cijena je danas porasla za 2,33 posto, na 4.400 kuna, s prometom nešto manjim od 1,3 milijuna kuna.
Kod dionica s većim prometima cijena je porasla i dionicama Atlantske plovidbe za 1,24 posto, povlaštenoj Adris grupe 1,41 posto, Kraša i Vira za po 1,44 posto, Instituta IGH 1,67 posto, Dalekovoda 1,79 posto, Badela 1862 za 2,17 posto, Jadranke 2,50 posto, Ericssona Nikole Tesle 2,92 posto, Luke Ploče 3,32 posto, Ingre 3,71 posto, Valamar Adria Holdinga 3,88 posto, HUP-a Zagreb 4,17 posto, Croatia osiguranja 4,65 posto, Hidroelektre niskogradnje 5,37 posto i Termes grupe za 5,53 posto.
Cijene su pak pale dionicama Petrokemije za 0,11 posto, Belja 0,93 posto, Đuro Đaković Holdinga 1,25 posto, Vupika 1,98 posto, Arenaturista za 2,04 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,00 121,96 120,01 513.057,89 0,02%
ATGR-R-A 679,00 690,00 689,00 3.577.815,00 -0,14%
CROS-R-A 7.000,00 7.200,00 7.200,00 213.398,00 4,65%
DLKV-R-A 67,21 68,22 68,20 803.021,58 1,79%
HT-R-A 211,12 214,50 213,12 2.080.653,58 0,06%
IGH-R-A 460,00 505,00 488,00 357.636,73 1,67%
INA-R-A 4.370,00 4.410,00 4.400,00 1.293.260,00 2,33%
INGR-R-A 4,10 4,25 4,19 118.591,70 3,71%
KOEI-R-A 674,50 690,00 685,00 1.299.067,16 3,01%
LKPC-R-A 562,15 582,00 582,00 117.035,01 3,32%
MGMA-R-A 0,53 0,54 0,53 3.485,47 -24,29%
OPTE-R-A 9,83 9,83 9,83 1.966,00 -3,82%
PODR-R-A 271,50 278,00 276,00 1.641.088,25 1,47%
PTKM-R-A 235,26 238,74 238,74 103.101,72 -0,11%
ULPL-R-A 191,16 197,44 197,00 69.528,42 -0,51%
VART-R-1 11,67 12,31 11,90 72.326,60 0,59%
VERN-R-A 50,00 50,51 50,00 20.844,46 -0,70%
VIRO-R-A 615,00 624,99 624,99 113.700,34 1,44%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 282,00 288,00 287,00 476.928,79 1,41%
ADRS-R-A 305,00 310,00 310,00 38.710,00 1,61%
ARNT-R-A 140,00 145,00 142,00 477.661,91 -2,04%
ATLN-R-A 45,49 45,99 45,99 9.489,67 4,33%
ATPL-R-A 240,35 247,00 245,50 709.794,91 1,24%
BD62-R-A 52,00 54,59 53,13 121.306,22 2,17%
BLJE-R-A 77,00 79,26 77,00 489.012,49 -0,93%
CRLL-R-A 2.015,02 2.015,02 2.015,02 14.105,14 0,45%
DDJH-R-A 79,00 80,05 79,00 163.908,87 -1,25%
DIOK-R-A 13,21 14,00 13,46 97.500,80 1,51%
ERNT-R-A 1.432,00 1.480,00 1.480,00 420.112,79 2,92%
FRNK-R-A 499,33 499,33 499,33 2.496,65 4,03%
HCVT-R-A 85,00 85,00 85,00 1.955,00 0,00%
HDEL-R-A 99,99 108,69 108,00 126.450,90 5,37%
HTPK-R-A 56,35 56,35 56,35 845,25 0,00%
HUPZ-R-A 1.199,99 1.200,00 1.200,00 155.999,85 4,17%
IPKK-R-A 203,48 210,00 210,00 103.398,36 5,53%
JDGT-R-A 675,28 675,28 675,28 6.752,80 -0,04%
JDOS-R-A 2.858,00 2.858,00 2.858,00 14.290,00 0,00%
JDRA-R-A 410,00 410,00 410,00 102.500,00 2,50%
KNZM-R-A 144,50 145,00 144,50 10.125,00 -2,03%
KODT-R-A 1.033,00 1.050,00 1.050,00 3.206.274,15 0,00%
KORF-R-A 128,00 134,00 134,00 768.095,35 3,88%
KRAS-R-A 370,00 370,33 370,33 114.347,77 1,44%
KSST-R-A 530,00 540,00 530,00 50.017,80 -2,75%
KTJV-R-A 21,06 24,00 24,00 24.844,00 0,04%
LEDO-R-A 7.775,00 7.775,00 7.775,00 155.500,00 0,32%
LKRI-R-A 117,30 118,86 117,50 74.647,95 0,86%
LVCV-R-A 100,05 100,05 100,05 400,20 -1,91%
MAIS-R-A 64,00 64,00 64,00 3.200,00 0,00%
PBZ-R-A 534,00 534,00 534,00 11.214,00 0,00%
QUNE-R-A 20,45 20,45 20,45 8.180,00 2,20%
RIVP-R-A 13,01 13,05 13,05 335.808,04 0,00%
SUNH-R-A 21,09 21,09 21,09 25.308,00 -6,31%
THNK-R-A 780,00 795,00 793,00 13.343,84 -5,48%
TISK-R-A 208,60 208,80 208,80 22.328,05 1,36%
TUHO-R-A 1.217,50 1.217,50 1.217,50 12.175,00 -1,81%
VDKT-R-A 420,01 430,00 420,01 69.310,99 -1,87%
VPIK-R-A 123,00 128,50 123,51 890.831,93 -1,98%
ZABA-R-A 36,80 37,00 36,80 17.898,86 -0,94%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.950,00 3.850,01 69.103,13 2,34%
Domaći MTP
BCIN-R-A 200,00 200,00 200,00 17.200,00 0,00%
HRDH-R-A 81,12 81,12 81,12 1.054,56 0,00%
PRFC-R-A 13,51 13,51 13,51 23.291,24 3,92%
SNHO-R-A 130,00 130,07 130,00 813.450,38 -0,05%
VLHO-R-A 90,00 92,00 90,01 89.624,71 -2,16%
OPTE-O-142A 35,00 44,90 40,00 15.447,10 \
RHMF-O-167A 105,31 105,31 105,31 4.659,97 4,086%
RHMF-O-17BA 108,10 108,10 108,10 108.100,00 4,358%
RIBA-O-177A 99,50 99,50 99,50 151.028,46 6,620%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 75,80 81,00 81,00 321.069,20 2,92%
EGB-S-LDX1 85,40 85,40 85,40 11.785,20 -10,85%
EGB-S-LDX2 54,00 57,41 56,89 238.435,30 -8,29%
EGB-S-LWL1 86,40 91,10 86,50 66.542,00 -2,70%
EGB-S-SBU1 86,00 86,48 86,00 51.744,00 -3,04%
EGB-S-TLGD 128,40 130,20 130,20 121.527,20 -4,26%
EGB-S-TSDX 50,50 59,50 59,50 605.419,60 17,36%
EGB-S-TSWL 81,30 81,30 81,30 1.138,20 0,62%
Ukupan promet
24.457.269,49
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Lagani rast Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je zabilježila lagani rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,03 boda ili 0,02 posto – na 181,2877 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,2 posto, na 165,8713 bodova, AZ fonda 0,17 posto, na 185,6728 bodova te Erste Plavi fonda 0,07 posto, na 186,8563 boda. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,29 posto, na 181,3138 bodova.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,28, Erste Plavi Protect DMF-a 0,13, AZ benefit DMF-a 0,05 a Croatia osiguranje DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,26 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,15 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je nešto više onih koji su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,46, fonda Novinara 0,36, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,27, fonda T-HT-a 0,2, fonda Željezničara 0,14, Cestarskog fonda 0,08, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,06, fonda Croatia osiguranja 0,05 a fonda HEP grupe 0,03 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda porasla i AZ Zagreb fonda po 0,26, fonda Auto Hrvatske 0,24, AZ Dalekovod fonda 0,23, AZ ZABA fonda 0,15, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,1 a fonda Hrvatskih autocesta 0,03 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
31.01. 01.02.
Mirex 181,2510 181,2877 0,02
AZ OMF* 185,3582 185,6728 0,17
Erste Plavi OMF. 186,7323 186,8563 0,07
PBZ Croatia osig.OMF 165,5421 165,8713 0,20
Raiffeisen OMF 181,8367 181,3138 -0,29
AZ benefit DMF** 195,0821 194,9823 -0,05
AZ profit DMF 217,5308 218,0876 0,26
Croatia osiguranje DMF 134,2222 134,1644 -0,04
Erste Plavi Expert DMF 157,0756 157,3123 0,15
Erste Plavi Protect DMF 159,6811 159,4734 -0,13
Raiffeisen DMF 173,4585 172,9790 -0,28
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,9996 107,1027 0,10
Auto Hrvatska ZDMF 120,3557 120,6490 0,24
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,8215 209,3074 0,23
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,3634 203,8903 0,26
AZ VIP ZDMF 219,2997 219,8716 0,26
AZ ZABA 100,8678 101,0148 0,15
AZ Zagreb ZDMF 159,1260 159,5388 0,26
ZDMF cestarski fond 141,1999 141,0876 -0,08
ZDMF Croatia osiguranje 117,8584 117,7947 -0,05
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,8320 180,3477 -0,27
ZDMF HEP grupa 123,7671 123,7305 -0,03
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,1077 134,1502 0,03
ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,2289 194,3238 -0,46
ZDMF Novinar 166,7723 166,1678 -0,36
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4122 136,2203 -0,14
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,3096 120,2359 -0,06
ZDMF T-HT 154,6465 154,3330 -0,20
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.009 13.860 Tokyo/Nikkei 11.260 11.191 London/FTSE-100 6.293 6.347 Frankfurt/DAX 30 7.773 7.833
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli pet tjedana zaredom, dosegnuvši najviše razine u više od pet godina, što se, među ostalim, pripisuje tzv. 'velikoj rotaciji', povećanom priljevu novca iz obvezničkih u dioničke fondove.
Dow Jones porastao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 14.009 bodova, najvišu razinu od listopada 2007. godine. S&P 500 ojačao je, pak, 0,7 posto, na 1.513 bodova, najvišu razinu od prosinca 2007., dok je Nasdaq indeks porastao 1 posto, na 3.179 bodova.
To se, među ostalim, zahvaljuje podacima koji ukazuju na stabilan rast američkog gospodarstva. U petak je objavljeno da je u siječnju broj zaposlenih povećan za 157.000, što je u skladu s očekivanjima, dok je revizija prethodnih podataka pokazala da je u studenome i prosincu bilo 127.000 više zaposlenih nego što je prvotno objavljeno.
Ulagače je ohrabrilo i izvješće Instituta za menadžere nabave prema kojemu je indeks industrijske aktivnosti u SAD-u u siječnju porastao s 50,2 na 53,1 bod, najvišu razinu u devet mjeseci.
Rast cijena dionica pripisuje se i povećanoj sklonosti ulagača prema rizičnijim investicijama, nakon naznaka jačanja najvećih svjetskih gospodarstava i smirivanja dužničke krize u eurozoni.
U prva četiri tjedna ove godine u dioničke fondove slilo se oko 20,7 milijardi dolara, što je najveći četverotjedni priljev još od travnja 2000. godine.
To je puno, slažu se svi. Pritom neki analitičari smatraju da to povlačenje novca iz obvezničkih, a ulaganje u dioničke fondove predstavlja 'veliku rotaciju', koja navješćuju daljnji rast cijena dionica.
No, neki analitičari upozoravaju na to da je od 2008. godine iz tih fondova povučeno više od 400 milijardi dolara i da je posljednjih godina već bilo većih priljeva u dioničke fondove bez značajnijeg utjecaja na tržište.
„Nisam siguran da bi par tjedana trebalo uzimati kao pokazatelje novog trenda. U posljednje tri, četiri godine događalo se da znatnije poraste priljev u te fondove, kada su cijene dionica rasle. No, ti priljevi nisu jamčili da će se nastaviti trenda rasta cijena“, kaže Tobias Levkovich, strateg u Citigroupu.
S&P 500 indeks porastao je u siječnju 5 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od listopada 2011. i najbolji siječanj od 1997. godine, što je potaknulo špekulacije da se mali ulagači vraćaju na tržište.
No, siječanj je obično dobar za tržište kapitala, a pojačani priljevi u dioničke fondove u tom mjesecu nisu neuobičajeni.
U siječnju 2011. u te fondove slilo se gotovo 24 milijarde dolara, a u istom mjesecu 2006. čak 28,6 milijardi, no pokazalo se da u ostatku godine priljev nije bio tako snažan. Štoviše, 2006. godine tržište je poraslo oko 13 posto, dok je u 2011. stagniralo.
„O 'velikoj rotaciji' ponajviše pričaju fond menadžeri koji su zainteresirani za to jer bi slijevanje novca malih ulagača u dioničke fondove dovelo do povećane aktivnosti na tržištu. No, mnogi su ulagači i dalje oprezni po pitanju tržišta dionica, bez obzira na pojačani priljev u fondove u siječnju“, kaže David Joy, strateg u tvrtki Columbia Management Advisors.
Europske dionice oslabile su u ponedjeljak pod pritiskom korupcijskog skandala u španjolskoj vladajućoj stranci i neizvjesnosti oko skorašnjih talijanskih parlamentarnih izbora, koji su s obzirom na visoku razinu tržišta potaknuli val dobitonosnih prodaja.
Indeks Londonske burze pao je 0,85 posto na 6.293 boda, frankfurtski DAX za 0,77 posto na 7.773 boda, a najveći je gubitnik bio pariški CAC, kliznuvši 1,37 posto i iznosio 3.721 bod.
Snažan pad zabilježili su i ključni španjolski burzovni indeks IBEX i talijanski FTSEBIB, za 1,84 odnosno 2,88 posto, budući da su korupcijski skandal u španjolskoj vladajućoj stranci i neizvjesnost uoči ovomjesečnih izbora u Italiji zaprijetili izgledima rasta eurozone i potaknuli rast prinosa na obveznice.
Proteklih tjedana mediji su izvijestili da je najmanje desetak dužnosnika stranke premijera Mariana Rajoya, uključujući i njega, dobivalo novac iz tajnog fonda kojim je upravljao blagajnik stranke. U Italiji su pak ankete pokazale da bivši premijer Silvio Berlusconi smanjuje zaostatak za čelnikom aktualne tehničke vlade Marijom Montijem, iako ne dovoljno da osigura izbornu pobjedu.
Politička neizvjesnost valjani je razlog za rasprodaje, drži Nicola Marinelli iz Glendevon Kinga.
Među gubitnicima izdvajali su se europski proizvođači automobila, koji su u prosjeku oslabili jedan posto. Renault je izgubio na vrijednosti 2,45 posto, Peugeot Citroena 2,3 a Volkswagen 1,55 posto.
Telekomunikacijske dionice bile su na gubitku u prosjeku 0,8 posto zbog zabrinutosti koju je izazvalo rezanje dividendi. Vodafone je oslabio 1,7 posto.
"Tržišta su vrlo jaka još od studenog prošle godine i tehnički smo spremni za korekcije u kratkoročnoj perspektivi", zaključio je Marinelli.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,62 posto na 11.260 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3559 1,3658 1,3555
USD/JPY* 92,88 93,18 82,47
GBP/USD* 1,5723 1,5740 1,5681
USD/CHF* 0,9114 0,9117 0,9071
*Izvor: REUTERS
Euro je oslabio u ponedjeljak prema dolaru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima zbog dobitonosnih prodaja i političke neizvjesnosti koju stvaraju izvješća o korupcionaškom skandalu u Španjolskoj i skorašnji parlamentarni izbori u Italiji.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,6 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3558 dolara. Time je osjetno oslabio u odnosu na krajem prošlog tjedna dosegnutu najvišu razinu od kraja 2011. od 1,3710 dolara.
Jedinstvena europska valuta bila je na istom postotnom gubitku i prema jenu i njome se trgovlo po 125,98 jena. Drži se tako ispod najviše razine u 33 mjeseca od 126,97 jena, na koju se popeo prošli tjedan.
Dolar je pak prema jenu oslabio oko 0,3 posto, na 92,57 jena.
Od ključnih nepovoljnih vijesti koje su danas utjecale na jedinstvenu europsku valutu izdvajaju se novi podaci o daljnjem rastu broja nezaposlenih u Španjolskoj u siječnju i političke neivjesnosti vezane uz Italiju i Španjolsku.
Ulagači su se posebno fokusirali na najnoviju političku situaciju u te dvije zemlje. Tako su prinosi na španjolske obveznice oštro ojačali zbog vijesti da je španjolski premijer Mariano Rajoy izložen sve učestalijim pozivima da odstupi s dužnosti zbog korupcijskog skandala u vladajućoj stranci.
"Mogućnost Rajoyeve ostavke prodrmala je tržišta jer bi nova politička nestabilnost u najvažnijem rubnom gospodarstvu eurozone mogla potkopati povjerenje ulagača i podići prinose na španjolske obveznice, što bi vladi bitno otežalo provedbu mjera štednje", tumači Boris Schlossberg iz njujorškog BK Asset Managementa.
Ulagačima brige zadaju i najnoviji rezultati istraživanja javnog mijenja u Italiji koji pokazuju da s približavanjem tamošnjih izbora raste popularnost bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
Slabljenje eura vjerojatno će biti privremenog karaktera, ocjenjuju stratezi, te napominju da bi jedinstvena europska valuta trebala ponovo ojačati ako ECB na zasjedanju u četvrtak ne izrazi zabrinutost u vezi njezina nedavnog uzleta.
"Svjedočili smo snažnom uzletu, te smo i dalje optimistični glede eura u idućih nekoliko tjedana, no ovaj tjedan bi mogao biti tjedan određene konsolidacije", sažima raspoloženje Kiran Kowshik, valutni strateg u banci BNP Paribas.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 01.02. USLIB 0,15500 - 0,19920 0,29550 0,46790 01.02. EULIB 0,01714 0,001 0,05571 0,15571 0,28000
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 05. veljače
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5932 5,5976 8,8006 6,0287 6,1463 8,6421
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od petka, oslabila prema euru za 0,05 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,593227 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni dobila i ostale promatrane inozemne valute.
Pritom je američki dolar ojačao prema kuni za 0,77 posto, a švicarski franak i britanska funta za po 0,09 posto.
Srednji tečaj dolara iznosi 5,597661 kunu, franka 6,146371 kunu i funte 8,800680 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 05. veljače
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6650 5,7861 9,0595 6,3164 OTP Banka Hrvatska 7,6536 5,7319 8,9927 6,2931 Štedbanka 7,6795 5,7891 8,9763 6,2690 Partner banka 7,6500 5,7765 8,9875 6,2999 Erste&Steiermarkische 7,6520 5,7630 9,0670 6,3330 Hrvatska poštanska banka 7,6500 5,8123 9,1113 6,4070 Splitska banka 7,6490 5,7577 9,0210 6,3181 Podravska banka 7,7724 5,8138 9,0258 6,2994 Istarska kreditna banka 7,6500 5,7800 9,0470 6,3430 Karlovačka banka 7,6690 5,8190 9,1486 6,3894 Croatia banka 7,6509 5,7432 8,9722 6,2852 Sberbank 7,6850 5,7656 9,0471 6,3615 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,7952 9,0562 6,3542 Fina 7,6100 5,8123 9,1113 6,4070 Privredna banka 7,6500 5,8492 9,0176 6,3569 Centar banka 7,6554 5,7208 9,0206 6,3307
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6160 5,6144 8,8270 6,1648 Zagrebačka banka 7,6550 5,7067 8,9352 6,2298 OTP Banka Hrvatska 7,6400 5,7039 8,9311 6,2624 Štedbanka 7,6490 5,7205 8,8874 6,2069 Partner banka 7,6400 5,7308 8,9407 6,2751 Erste&Steiermarkische 7,6400 5,7312 9,0164 6,2983 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,7264 8,9766 6,3123 Splitska banka 7,6390 5,6878 8,9550 6,2626 Podravska banka 7,7716 5,7138 8,9858 6,2694 Istarska kreditna banka 7,6400 5,7200 8,9414 6,3123 Karlovačka banka 7,6590 5,7590 9,0543 6,3235 Croatia banka 7,6395 5,7040 8,9106 6,2484 Sberbank 7,6650 5,7376 9,0031 6,3308 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,6951 8,9561 6,2541 Fina 7,6000 5,7264 8,9766 6,3123 Privredna banka 7,6400 5,7345 8,9283 6,2940 Centar banka 7,6456 5,6928 8,9766 6,3000
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5704 5,5808 8,7742 6,1279 Zagrebačka banka 7,5550 5,5137 8,6331 6,0191 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,4748 8,6671 6,0228 Štedbanka 7,5342 5,4916 8,5319 5,9587 Partner banka 7,5400 5,4507 8,6630 6,0223 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,4626 8,5938 6,0031 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,4577 8,5982 5,9865 Splitska banka 7,5390 5,4921 8,6469 6,0533 Podravska banka 7,5350 5,5031 8,6521 6,0806 Istarska kreditna banka 7,5400 5,4800 8,6510 5,9957 Karlovačka banka 7,5400 5,4600 8,5842 5,9952 Croatia banka 7,5446 5,4991 8,7012 6,0437 Sberbank 7,5650 5,4857 8,6687 6,0542 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,4949 8,6559 6,0539 Fina 7,5400 5,4577 8,5982 5,9865 Privredna banka 7,5400 5,4547 8,6644 5,9870 Centar banka 7,5453 5,5025 8,6422 5,9927
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5400 5,4586 8,5467 5,9589 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,4412 8,5791 5,9798 Štedbanka 7,5041 5,4367 8,4466 5,8991 Partner banka 7,5300 5,4131 8,6266 6,0024 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,4400 8,5500 5,9790 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,3758 8,4692 5,8967 Splitska banka 7,5290 5,4390 8,5809 6,0102 Podravska banka 7,5200 5,4331 8,5621 6,0306 Istarska kreditna banka 7,5300 5,4450 8,6334 5,9619 Karlovačka banka 7,5300 5,4100 8,5056 5,9403 Croatia banka 7,5332 5,4655 8,6396 6,0068 Sberbank 7,5450 5,4577 8,6247 6,0234 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,4949 8,6559 6,0539 Fina 7,5200 5,3758 8,4692 5,8967 Privredna banka 7,5300 5,4002 8,5778 5,9271 Centar banka 7,5355 5,4717 8,6246 5,9619
6. Grčić: rebalans proračuna za uštede na troškovima i kapitalnim ulaganjima
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić izjavio je danas kako do rebalansa proračuna mora doći te najavio kako će se uštede tražiti na materijalnim troškovima, troškovima intelektualnih usluga te kod kapitalnih ulaganja.
"Rebalans proračuna se mora dogoditi. Ono na čemu će se tražiti uštede je pitanje materijalnih troškova, intelektualnih usluga eventualno, ali i onoga što je vezano za kapitalna ulaganja“, rekao je Grčić odgovarajući na pitanja novinara u Splitu gdje je sudjelovao na svečanosti otvaranja novoizgrađene Obrtno-tehničke škole.
"S obzirom da smo postavili vrlo ambiciozan plan, negdje oko 11,5 posto rasta investicija u ovoj godini, mislim da milijardu kuna, ili dvije manje kapitalnih ulaganja neće bitno ugroziti ključne namjere, a to je da se kroz investicijske aktivnosti države održi koliko-toliko potražnja koja bi na neki način doprinosila oporavku gospodarstva, posebice građevinskog sektora", objasnio je Grčić odgovarajući na pitanja vezana uz najave rebalansa proračuna.
Na novinarski upit kako komentira prijedloge nekih vladinih kritičara koji se zalažu za formiranje vlade nacionalnog spasa, Grčić je rekao kako smatra da je "to u ovom trenutku pretenciozno".
"Ova vlada je praktično tek započela mandat, prošla je tek godina dana i ja vjerujem da ćemo mi u mandatu stvoriti više reda u državi u svim segmentima, stabilizirati javne financije i otvoriti perspektive gospodarskog rasta i novog zapošljavanja", kazao je.
Istaknuo je kako Vlada ima velika očekivanja i od ulaska Hrvatske u EU zbog većeg priljeva kapitala kroz EU fondove te povoljnijih uvjeta i za izravna strana ulaganja u zemlju.
Zamoljen da komentira Moody'sovo smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu "smeća" i smatra li da su tomu doprinijeli i vladini postupci, Grčić je kazao kako treba voditi računa i što je ova vlada zatekla.
Zatekla je gotovo 40 milijardi kuna veći javni dug u samo tri godine krize za vrijeme bivše vlade, a 40 miljardi veći javni dug je oko tri milijarde više za kamate i upravo je to trošak koji je ove godine smanjio prostor za smanjenje deficita u državi, rekao je Grčić.
Zamoljen da komentira najavu Orco grupe, većinskog vlasnika Sunčanog Hvara, da će podnijeti tužbu protiv države zbog nepoštivanja ugovora potpisanog s Orcom, Grčić je kazao kako je to još jedan primjer da loš pristup, ne samo privatizaciji nego i vođenju projekata i posebno poštivanju ugovornih obveza, može dovesti i do kontinuiranog spora oku budućnosti jedne vrlo vrijedne kompanije, posebno za otok Hvar i grad Hvar.
Na upit hoće li se umjesto Ine formirati nova državna naftna kompanija, Grčić nije ni potvrdio niti opovrgnuo takvu mogućnosti već je tek kratko rekao: "O tom potom, to danas nije tema".
Neki su mediji danas, pozivajući se na neslužbene izvore, objavili kako Vlada prijedlogom zakona o ugljikovodicima ima namjeru osnovati "novu državnu naftnu kompaniju" koja bi trebala biti ključni zastupnik interesa države u poslovima gospodarenja nacionalnim naftnim i plinskim bogatstvima.
Iz Ministarstva gospodarstva su pak na Hinin upit o tim najavama tek odgovorili kako to ministarstvo priprema zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kako je zakon trenutno u fazi pripreme kroz prikupljanje mišljenja tijela državne uprave te će se nakon toga uputiti u javnu raspravu.
7. Fizičke osobe će porezni dug moći platiti obročno uz otpis kamata
Fizičke osobe - građani te obrtnici čiji je obrt prestao, moći će zatražiti reprogram svoga poreznog duga, odnosno duga za poreze i doprinose, pri čemu bi im se otpisao dug s osnova kamata, a glavnica duga bi im se reprogramirala i mogli bi je otplatiti u mjesečnim obrocima u roku od tri do najviše pet godina, prijedlog je zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba o kojemu je Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu.
Nacrt prijedloga tog zakona Ministarstvo je objavilo na svojim internet stranicama, a javna rasprava o tom prijedlogu trajat će do 15. veljače, nakon čega će ići u vladinu i saborsku proceduru i njegova se primjena očekuje s početkom travnja.
Predloženi bi se zakon, kako je objasnila ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, odnosio na građane te obrtnike koji su imali obrte koje su zatvorili, a iza kojih su im ostali dugovi. Zakon bi se odnosio na dospjeli, a nenaplaćeni porezni dug, odnosno dug s osnova poreza, doprinosa i drugih javnih davanja čije je utvrđivanje i naplata u nadležnosti poreznog tijela (osim za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, odnosno drugog stupa mirovinskog osiguranja).
Riječ je o oko 400 tisuća fizičkih osoba, građana čiji se dugovi procjenjuju na oko 13 milijardi kuna, od čega se, po riječima ravnateljice Porezne uprave, najveći dio odnosi na dugovanje za doprinose, više od 9 milijardi kuna, a slijedi PDV s iznosom od 1,5 milijardi kuna.
Za svoj bi porezni dug fizičke osobe mogle zatražiti otpis duga s osnova kamata, uz istodobno reprogramiranje glavnice duga.
Tako reprogramiranu glavnicu građani bi vraćali u mjesečnim obrocima, a rok otplate bi ovisio o visini poreznog duga - ako im je dug do 50 tisuća kuna rok bi im bio do 36 mjeseci, dug u iznosu od 50 do 100 tisuća kuna mogli bi vraćati u roku od 42 mjeseca, u slučaju duga od 100 do 200 tisuća kuna rok bi im bio do 48 mjeseci, za dug od 200 do 500 tisuća kuna do 54 mjeseca, a ako im je porezni dug veći od pola milijuna kuna mogli bi ga vraćati u 60 mjesečnih obroka.
Prema zakonskom prijedlogu koji je u javnoj raspravi, na reprogramiranu glavnicu poreznog duga primijenila bi se kamatna stopa u visini od 4,5 posto.
Nakon što zakon stupi na snagu, a očekuje se da bi to bilo početkom travnja, građani i obrtnici koji imaju porezni dug bi u roku od tri mjeseca trebali nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti pisani i obrazloženi zahtjev za otpis duga s osnove kamata, uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga.
8. Prosječna satnica za studeni 31,90 kuna
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 31,90 kuna, što je u odnosu na listopad više za 5,5 posto, a u odnosu na studeni 2011. godine više za 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Po podacima DZS-a, u studenom su bila 172 plaćena radna sata, ili 4,4 posto manje nego u listopadu. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu (208), a najmanji u obrazovanju (159).
Najviša prosječna neto satnica isplaćena je u promidžbi (reklami i propagandi), u iznosu od 57,52 kune. U zračnom prijevozu neto satnica za studeni prošle godine iznosila je 54,76 kunu, u računalnom programiranju 48,72 kune, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 48,50 kuna, u vađenju sirove nafre i prirodnog plina 48,42 kune itd.
Najniža prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih za studeni isplaćena je u proizvodnji odjeće i iznosila je 16,76 kuna, te u zaštitnim i istražnim djelatnostima gdje je iznosila 17,09 kuna. Manja od 20 kuna bila je i neto satnica zaposlenih u proizvodnji kože i srodnih proizvoda i iznosila je 17,14 kuna, u preradi drva i proizvoda od drva 18,92 kune, proizvodnji tekstila 19,70 kuna, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 19,94 kuna.
Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za studeni 2012. godine iznosila je 45,02 kune, što je u odnosu na listopad više za 3,9 posto, a u odnosu na studeni 2011. više za 0,9 posto.
9. Nastavljen blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU-u ponovo su se blago smanjile u prosincu, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.
U obje zone cijene su se smanjile 0,2 posto. Ako se izuzmu cijene energije, cijene su stagnirale u obje zone dok su u energetskom sektoru bile manje za 0,8 posto u eurozoni, te za jedan posto u EU, pokazuju podaci Eurostata.
Na godišnjoj razini proizvođačke cijene u industriji porasle su u prosincu 2,1 posto u eurozoni, te 1,9 posto u 27-članoj Uniji. Ako se izuzmu cijene energije, bile su više 1,6 posto i u eurozoni i u EU. U energetskom sektoru porasle su 3,7 odnosno 2,6 posto.
U cijeloj prošloj godini ukupne su proizvođačke cijene u industriji eurozone porasle za 2,6 posto, te za 2,7 posto u 27-članoj EU.
Na mjesečnoj su razini sve zemlje EU-a osim Belgije, Švedske i Finske zabilježile pad proizvođačkih cijena u industriji, a najizrazitijim padom, za jedan posto, ističe se Bugarska. U Belgiji i Švedskoj cijene su porasle 1,2 posto a Finskoj 0,2 posto.
Na godišnjoj je razini najveći rast proizvođačkih cijena u industriji zabilježila Belgija, za 6,4 posto. Najblaži rast cijena zabilježila je Austrija, za 0,1 posto.
10. Pad povjerenja potrošača u svijetu, Hrvati među najpesimističnijima
U svijetu je krajem prošle godine oslabilo povjerenje potrošača, pri čemu je više od 60 posto anketiranih izjavilo da u idućih 12 mjeseci neće biti dobro vrijeme za kupnju, a među najpesimističnijima su hrvatski potrošači, pokazalo je danas objavljeno istraživanje konzultantske tvrtke Nielsen.
Zabrinutost zbog američkog proračuna, koja je u međuvremenu popustila, kao i brige oko krize u eurozoni pritiskale su povjerenje potrošača u posljednjem tromjesečju 2012. godine. Čak 63 posto ispitanika izjavilo je da nije dobro vrijeme za kupnju u idućih 12 mjeseci, a najviše su potrošnji neskloni Europljani.
Potrošači u Azijsko-pacifičkoj regiji bili su najoptimističniji. Naime, 59 posto ispitanika iz te regije reklo je da u idućih 12 mjeseci neće biti dobro vrijeme za kupnje.
Nielsenov globalni indeks globalnog povjerenje potrošača u zadnjem tromjesečju prošle godine spustio se za jedan bod u odnosu na treće tromjesečje, te je iznosio 91 bod. U odnosu na isto razdoblje lani bio je 2 boda viši.
Očitanje indeksa ispod 100 bodova signalizira da su potrošači pesimistični u vezi potrošnje.
Svega 10 od 58 ispitanih tržišta imalo je indeks iznad 100 bodova. Najoptimističnije potrošačko tržište u svijetu u tome razdoblju bila je Indija, drugo tromjesečje zaredom - s indeksom povjerenja na 121 bodu. Potom slijede Filipini, 119 bodova, Indonezija 117 bodova i Tajland, 115 bodova.
Najlošije povjerenje potrošača bilo je u zemljama eurozone, posebice u Grčkoj, čiji je indeksom povjerenja potrošača bio 35 bodova. Slijedi Mađarska, s indeksom povjerenja od 37 bodova, potom Južna Koreja i Portugal, obje s indeksom od 38 bodova, Italija 39 bodova te Hrvatska, s indeksom povjerenja od 42 boda ili 1 bod više nego u trećem tromjesečju.
Nilsen je on-line istraživanje o povjerenju potrošača proveo između 10 i 27. studenoga prošle godine, a obuhvatio je 29.000 ispitanika na 58 tržišta.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821