LUXEMBOURG/ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU-u ponovo su se blago smanjile u prosincu, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazuju novi podaci europskog statističkog ureda. U obje zone cijene su se spustile 0,2 posto. Ako se izuzme energija, cijene su općnito stagnirale u obje zone dok su u energetskom sektoru bile niže za 0,8 posto u eurozoni, te za jedan posto u EU-u, pokazuju podaci. Na godišnjoj razini cijene u industriji porasle su u prosincu 2,1 posto u eurozoni, te 1,9 posto u 27-članoj Uniji. Ako se izuzmu cijene energije, bile su više 1,6 posto i u eurozoni i u EU. U energetskom sektoru porasle su 3,7 odnosno 2,6 posto. U cijeloj prošloj godini ukupne su proizvođačke cijene u eurozoni porasle 2,6 posto, te 2,7 posto u 27-članoj EU. Na mjesečnoj su razini sve zemlje osim Belgije, Švedske i Finske zabilježile pad proizvođačkih cijena u industriji, a najizrazitijim padom, za jedan posto, ističe se Bugarska. U Belgiji i Švedskoj cijene su porasle 1,2 posto a Finskoj 0,2 posto. Na godišnjoj razini najveći rast bilježi Belgija, za 6,4 posto, a najblaži Austrija, za 0,1 posto.
MADRID - Službeno registrirani broj nezaposlenih u Španjolskoj u siječnju je porastao na 4,98 milijuna, pokazuju najnoviji podaci španjolskog ministarstva rada, svjedočeći o produbljivanju recesije u prezaduženoj zemlji. Kako je objavilo ministarstvo rada, broj nezaposlenih u četvrtom najvećem gospodarstvu eurozone uvećan je prema mjesecu ranije za 2,7 posto, ili za 132.055. Odvojeno objavljeni podaci statističkog ureda nedavno su pokazali da je stopa nezaposlenosti u Španjolskoj u četvrtom tromjesečju uvećana na 26,02 posto, što je njezina najviša razina od ponovne uspostave demokracije u toj zemlji nakon smrti generala Francisca Franka 1975. Broj nezaposlenih prema tim je podacima u posljednja tri mjeseca 2012. dosegnuo golemih 5,97 milijuna. Ministarstvo rada objavilo je da je siječanj tradicionalno težak mjesec za španjolsko tržište rada, uz napomenu da je u ovogodišnjem ipak manji broj novonezaposlenih u usporedbi sa 177.470 u siječnju 2012.
LJUBLJANA - Slovenska vlada pripremila je materijale za najavljenu žalbu na presudu Europskog suda za ljudska prava kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke Sarajevo, piše u ljubljanski "Dnevnik". Rok za podnošenje žalbe istječe u srijedu, tri mjeseca od kako je Slovenija proglašena odgovornom za neisplaćeni dug Ljubljanske banke Sarajevo. Još uvijek nepravomoćnom presudom Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4000 eura na ime naknade za nematerijalnu štete. Uz to, sud je od Slovenije zatražio da da u roku šest mjeseci od prvostupanjske presude prihvati sustavne mjere za isplatu više od 8000 sličnih slučajeva BiH štediša, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njezinim podružnicama u Sloveniji. To će biti važno i za druge štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije, jer je presudom u slučaju dvoje štediša iz BiH Strasbourg od Slovenije zatražio da donese sustavna rješenja i za sve druge štediše u istom pravnom položaju.
LJUBLJANA - Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj, Vojko Volk, izjavio je za ljubljansko "Delo" da su potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki "mnogo veća" od duga iste banke prema starim hrvatskim deviznim štedišama, te da rješenje za dugogodišnji spor treba naći u tom okviru. "Novac štediša nalazi se prvenstveno u potraživanjima koja Ljubljanska banka ima prema hrvatskim poduzećima. Ta su potraživanja mnogo veća od duga banke štedišama. Rješenje može biti jednostavno i brzo, ali samo pod uvjetom da se otresemo predrasuda i zabluda iz zadnjih 20 godina", rekao je Volk. Dodao je kako je pogreška što Slovenija do sada nije dovoljno odlučno pobijala zablude koje o tome postoje u hrvatskoj javnosti. "Naša je krivnja što na tvrdnje da je Slovenija ukrala ili uzela novac hrvatskih štediša nismo nismo reagirali dovoljno odlučno. Ništa nismo ukrali i ništa nismo uzeli", rekao je slovenski veleposlanik za vodeći slovenski dnevnik u razgovoru za broj od ponedjeljka, koji je list objavio u nedjelju u svom on-line izdanju.
BRUXELLES - Europska komisija je izradila dokument u kojem je iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u privlačenju sredstava iz europskih fondova u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju 2014-2020, a koji služi kao osnova za početak dijaloga s vladom koja do kraja godine treba pripremiti okvirni dokument za izradu programa, koji će se sufinancirati europskim novcem. Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku zemlju članicu i kojim Komisija započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je sporazum o partnerstvu, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije. Dokument je Hrvatskoj predstavljen potkraj ovoga tjedna, a prilika da se o njemu razgovara podrobnije bit će skori posjet povjerenika za regionalni politiku Johannesa Hahna, koji bi u Zagrebu trebao boraviti 11. veljače.
ZAGREB - Australski regulator za zaštitu tržišnog natjecanja tužio je kartičnu tvrtku Visu zbog navodne zloporabe dominantne pozicije na tržištu, izvijestili su europski mediji. Visa je optužena da kupcima onemogućuje da u transakcijama koriste valute po vlastitom izboru, prenosi BBC. Regulator je također naveo da je Visa trgovcima branila da koriste usluge konkurentskih tvrtki u konverziji valuta. U Australskoj komisiji za tržišno natjecanje i potrošače (ACCC) navode da je takva praksa trebala povećati prihode Vise. Predsjednik ACCC-a Rod Sims rekao je da zbog takve poslovne prakse posjetitelji Australije ne mogu sami izabrati "pružatelja usluge zamjene valuta pri dizanju novca s bankomata". "Konkretno, uskraćena im je mogućnost da se informiraju o troškovima transakcija u vlastitoj valuti u vrijeme njezina obavljanja". Dodao je također da Visina praksa onemogućavanja upotrebe konkurentskih sustava konverzije valuta u trgovinama također znači da je trgovcima uskraćena mogućnost sudjelovanja u prihodima koji proizlaze iz takvih transakcija.
NIKOZIJA/SOČI - Rusija je sklonija produljiti rok otplate postojećeg kredita Cipru u iznosu 2,5 milijardi eura nego ponuditi novi kredit, izjavio je u ponedjeljak ruski ministar financija Anton Siluanov. Prošlog mjeseca Cipar je od Rusije zatražio produljenje roka otplate 5-godišnjeg kredita koji mu je Moskva odobrila 2011. Malena otočna zemlja izložena je u Grčkoj a već dvije godine nema pristup međunarodnim financijskim tržištima. Nikozija je zatražila pomoć od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) a prošle je godine i od Rusije zatražila dodatnih pet milijardi eura kredita. "Skloniji smo drugoj opciji (produljenja)," kazao je Siluanov novinarima. "Spremni smo ublažiti (uvjete)... Moguće je restrukturiranje duga, a što se tiče kamata, još ćemo vidjeti". Ponovio je također stajalište Moskve da će Cipar trebati financijsku pomoć i od Europe. U međuvremenu je ciparski ministar financija Vasos Shiarly u ponedjeljak izjavio da se procjena ciparske vlade o iznosu za sanaciju banaka još uvijek u velikoj mjeri razlikuje od one međunarodnih revizora.
LONDON - Cijene barela nafte konsolidirale su se na međunarodnim tržištima nakon višednevnog uzleta koji su potaknuli znakovi poboljšanja gospodarskih aktivnosti u SAD-u i Kini i napetosti na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 80 centi, na 115,96 dolara. U petak je zaključila trgovinu na najvišoj razini u četiri i pol tjedna od 117,07 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio 90 centi, na 96,87 dolara. Krajem prošlog tjedna tržišta su poduprli pozitivni podaci s američkog tržišta rada i potvrde blagog oporavka u Kini, odagnavši zabrinutost za potražnju u dva najveća naftna potrošača u svijetu. U siječnju su američki poslodavci prema podacima objavljenim u petak neto otvorili 157 tisuća novih radnih mjesta, a Institut za upravljanje nabavom (ISM) odvojeno je izvijestio da je njegov indeks aktivnosti u industriji u prvom mjesecu godine dosegnuo najvišu razinu od prošlogodišnjeg travnja. Kineski industrijski sektor pokazao je pak blagi oporavak a i proizvodni sektor eurozone zabilježio je najbolji mjesec u gotovo godinu dana, unatoč padu aktivnosti, što signalizira da je najgore prošlo.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, zahvaljujući usponu indeksa na Wall Streetu u petak, dok se tečaj eura stabilno kreće iznad 1,36 dolara, nedaleko najviših razina u 14 mjeseci. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu ojačale oko 0,4 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Južnoj Koreji oslabili su oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,6 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 18 mjeseci. Japanski Nikkei indeks bilježi jutros najveći rast jer se ulagači nadaju daljnjem labavljenju monetarne politike kako bi se treće po veličini svjetsko gospodarstvo izvuklo iz recesije. Pozitivno na tržišta utječe i rast burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, nakon ohrabrujućih podataka o rastu industrijske proizvodnje i zaposlenosti u SAD-u u siječnju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli pet tjedana zaredom, dosegnuvši najviše razine u više od pet godina, što se, među ostalim, pripisuje tzv. 'velikoj rotaciji', povećanom priljevu novca iz obvezničkih u dioničke fondove. Dow Jones porastao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 14.009 bodova, najvišu razinu od listopada 2007. godine. S&P 500 ojačao je, pak, 0,7 posto, na 1.513 bodova, najvišu razinu od prosinca 2007., dok je Nasdaq indeks porastao 1 posto, na 3.179 bodova. To se, među ostalim, zahvaljuje podacima koji ukazuju na stabilan rast američkog gospodarstva. U petak je objavljeno da je u siječnju broj zaposlenih povećan za 157.000, što je u skladu s očekivanjima, dok je revizija prethodnih podataka pokazala da je u studenome i prosincu bilo 127.000 više zaposlenih nego što je prvotno objavljeno. Ulagače je ohrabrilo i izvješće Instituta za menadžere nabave prema kojemu je indeks industrijske aktivnosti u SAD-u u siječnju porastao s 50,2 na 53,1 bod, najvišu razinu u devet mjeseci.