"Ta je sjednica nepotrebna jer se o podnesku već izjasnio parlamentarni odbor za vanjsku politiku. Njome se stvara dojam izanrednog stanja i opterećuju odnosi s Hrvatskom. Izvanredna sjednica na temu državne granice vraća nas u balkanske 90-e godine, time se šalje loš signal međunarodnoj zajednici", naveo je u izjavi za javnost Jani Moedendorfer, predsjednik zastupničkog kluba stranke Pozitivna Slovenija (PS).
Dodao da takve zatvorene sjednice obično dovode do konfliktnih javnih izjava i nastupa koji bi mogli pogoršati odnose s Hrvatskom i biti loš signal za međunarodnu zajednicu.
"Vanjska politika i bilateralni odnosi ponovo mogu postati taoci unutarnjih odnosa u slovenskoj politici. Premijer Janez Janša morao bi biti svjestan da zaoštravanje odnosa s Hrvatskom neće razriješiti krizu njegove vlade niti spasiti vladajuću koaliciju", upozorava u izjavi Pozitivna Slovenija (PS).
Riječ je o stranci s najviše mjesta u sadašnjem parlamentu koja nakon izbora 2011. nije uspjela sastaviti vladu. Nakon što je njen osnivač, ljubljanski gradonačelnik Zoran Jankovič "zamrznuo" položaj predsjednika stranke jer je u izvješću Protukorupcijske komisije, zajedno s premijerom Janšom, osumnjičen da nije prijavio stvarno stanje svoje imovine i da je kao javni dužnosnik kršio zakon o integritetu koji se odnosi na funkcionare, stranka je zapala u krizu. Privremena predsjednica stranke Alenka Bratuše trenutno vodi razgovore o stvaranju nove parlamentarne većine za prijelaznu vladu ako bi sadašnjoj bilo izglasovano nepovjerenje, ali s neizvjesnim rezultatom.
Premijer Janša izjavio je u petak nakon sjednice vlade da odluku o tekstu slovenskog podneska za arbitražni sud mora donijeti parlament, a ne vlada, te da bi u definiranju graničnog spora s Hrvatskom u arbitražnom podnesku trebalo izvršiti manje izmjene u odnosu na tekst koji su dali domaći i strani pravnici koje je angažirala prijašnja vlada.
Janša tvrdi da je o tome potrebna šira politička suglasnost i odluka parlamenta jer je parlament dvotrećinskom većinom početkom 2009. donio deklaraciju o zaštiti slovenskih interesa pred ulazak Hrvatske u NATO. U toj se izjavi navodi da se Slovenija ne slaže s "jednostranim aktima" koje je Hrvatska navodno provodila na granici, te tako navodno mijenjala stanje na granici u odnosu na ono iz 1991., kad su obje države proglasile nezavisnost. Zadaća je arbitraže naime da utvrdi činjenično stanje gdje je u vrijeme proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske tekla ranija međurepublička granica koja je onda postala državnom, te da se odredi granica na moru koja u vrijeme bivše Jugoslavije nije bila ucrtana.
Kako su javili slovenski mediji, Janšin prijedlog o održavanju izvanredne sjednice parlamenta o arbitražnom podnesku većina je parlamentarnih stranaka neformalno podržala, ali se o tome formalno još mora izjasniti i kolegij novog predsjedavajućeg parlamenta Jakoba Presečnika. On je to mjesto zauzeo nedavno nakon ostavke ranijeg predsjednika parlamenta Gregora Viranta čija se stranka Građanska lista (GL) povukla iz vlade. Čast predsjedavajućeg Presečniku je pripala jer je najstariji član parlamenta, a dolazi iz redova Slovenske pučke stranke (SLS) koja je još uvijek članica Janšine koalicije.
Prema najavama, nakon što Presečnikov kolegij u ponedjeljak prihvati prijedlog vlade o izvanrednoj sjednici, ujutro bi se održala izvanredna zatvorena sjednica vanjskopolitičkog odbora, a onda popodne i iznavredna sjednica parlamenta u plenarnom sastavu, i jedno i drugo iza zatvorenih vrata.
Još nije poznato koliko će sjednica trajati niti tko će osim članova parlamenta na nju biti pozvan.