LONDON/ZAGREB - Industrijski sektor eurozone na putu je oporavka, pokazalo je najnovije istraživanje londonske tvrtke Markit, čiji je indeks u siječnju dosegnuo najvišu razinu u 11 mjeseci. Indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor eurozone dosegnuo je u prvom mjesecu ove godine 47,9 bodova, što je njegova najviša vrijednost u jedanaest mjeseci. Markit je time povisio početnu procjenu njegove vrijednosti za siječanj, koja je iznosila 47,5 bodova. U prosincu indeks je iznosio 46,1 bod. Industrijska se proizvodnja u eurozoni u siječnju smanjila jedanaesti mjesec zaredom, ali najsporijim tempom od početka silaznog trenda, primjećuju u Markitu. Naglo je ublažen i pad novih narudžbi. Podaci za pojedine članice eurozone ponovo očituju velike razlike, pa je tako industrijska proizvodnja u Njemačkoj porasla prvi puta u deset mjeseci zahvaljujući stabilizaciji novih poslova i novih izvoznih narudžbi. Rast su zabilježile i Nizozemska i Irska. U Francuskoj je pad aktivnosti u industrijskom sektoru ponovo ubrzao u siječnju, ističu u Markitu, upozoravajući na najbrži pad proizvodnje i industrijskih narudžbi u tri i pol godine.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni u siječnju se smanjila na dva posto, procijenio je u petak u prvim procjenama europski statistički ured Eurostat. Time je rast potrošačkih cijena u 17-članoj eurozoni blago usporio na godišnjoj razini, s obzirom da je u prosincu lani godišnja inflacija iznosila 2,2 posto. Pad stope inflacije najvećim dijelom proizlazi iz značajnog usporavanja rasta cijena energenata, na 3,9 posto, s 5,2 posto, koliko je iznosio u prosincu. Rast cijena hrana, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda iznosio je 3,2 posto na godišnjoj razini, kao i u prethodnom mjesecu, pokazuju prve procjene Eurostata za siječanj. Cijene usluga na godišnjoj su razini uvećane 1,7 posto, nasuprot 1,8 posto u prosincu, dok je rast cijena industrijskih proizvoda, bez energenata, blago usporen, na 0,8 posto, nakon 1-postotnog rasta u prosincu. Godišnja stopa inflacije u eurozoni u siječnju se tako kretala nedaleko ciljane inflacije Europske središnje banke (ECB) od 'ispod ali blizu' dva posto.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni zadržala se u prosincu prošle godine na rekordnih 11,7 posto, objavio je statistički ured EU-a. U Europskoj uniji nezaposlenost je također stagnirala, na 10,7 posto. U prosincu 2011. stopa nezaposlenosti iznosila je 10,7 posto u eurozoni, te 10 posto u EU, pokazuju podaci Eurostata. Bez posla je u 27 članica Unije u prosincu bilo 25,926 milijuna ljudi, od čega njih 18,715 milijuna u eurozoni, na gotovo jednakoj razini kao i u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih povećan je za 1,763 milijuna u EU, te za 1,796 milijuna u eurozoni. Najniže stope nezaposlenosti u Uniji bilježile su Austrija (4,3 posto), Njemačka i Luksemburg (obje 5,3 posto), te Nizozemska (5,8 posto). Najviša je zabilježena u Španjolskoj (26,1 posto) i Grčkoj (26,8 posto u listopadu). I dalje najviše zabrinjava nezaposlenost među mladima. Prosječna stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina u prosincu je iznosila 23,4 posto u EU, odnosno 24 posto u eurozoni. Bez posla je tako bilo njih 5,702 milijuna u EU, od čega 3,624 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini taj broj je porastao za 237 tisuća u EU i za 303 tisuće u eurozoni.
HONG KONG - Aktivnosti u kineskom industrijskom sektoru ubrzale su u siječnju, pokazala su u petak dva odvojena istraživanja, ali njihovi rezultati navode na suprotne zaključke o tempu oporavka. Službeni indeks menadžera nabave koji izrađuju Kineska federacija za logistiku i nabavu i Državni ured za statistiku blago je oslabio u siječnju, na 50,4 boda, s 50,6 bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu. Indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje britanska banka HSBC dosegnuo je pak u siječnju najvišu razinu u dvije godine od 52,3 boda, čime je blago povišena preliminarna procjena od 51,9 bodova. U prethodnom mjesecu iznosio je 51,5 bodova. HSBC se pri izradi izvješća više fokusira na manja poduzeća. PMI je široko prihvaćen barometar stanja u kineskom gospodarstvu, pri čemu vrijednosti iznad 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti a one niže njihov pad. Službeni je pak indeks kliznuo u negativan teritorij u kolovozu i rujnu, što se vremenski poklapa sa slabljenjem rasta kineskog gospodarstva u trećem tromjesečju na najnižu razinu u više od tri godine.
ATENA - Grčki fond za privatizaciju objavio je da je nakon 15 godina pauze zaključio međunarodni sporazum o davanju u koncesiju zemljišta u vlasništvu države na otoku Krfu. "Odbor fonda Hellenic Republic Asset Development Fund prihvatio je obvezujuću ponudu grupe NCH Capital", stoji u priopćenju objavljenom u četvrtak. Kako se navodi u priopćenju, fond će od investicijske grupe sa sjedištem u New Yorku dobiti 23 milijuna eura za 99-godišnju koncesiju na zemljište uz more kod mjesta Kassiopi. Investitori će moći eksploatirati oko 36.000 od ukupno 490.000 četvornih metara a država će zadržati vlasništvo nad zemljištem. Privatizacija je ključna komponenta reformi koje se očekuju od Grčke u zamjenu za vitalne kredite Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Program privatizacije Grčke uvelike kasni. Ovog mjeseca propao je pokušaj privatizacije banke Hellenic Postbank zbog nedostatka interesa.
LJUBLJANA - Sve više ljudi u Sloveniji svoje kućne budžete popravlja prodajom otpadnih sirovina pa je samo najveća ovlaštena tvrtka za njihovo prikupljanje u 2012. godini izdala oko 30.000 potvrda fizičkim osobama radi prijave poreza na dohodak, piše u petak ljubljanski "Dnevnik". "Nekad je važilo da bakar donose samo Romi, ali od toga je ostao samo mit", rekao je za taj dnevni list Gregor Tuerk iz ljubljanskog "Dinosa", tvrtke za prikupljanje otpadnih sirovina koja diljem zemlje ima 21 skladište. Turk je zadužen za metalni otpad, ali upozorava da trend "svi donose sve", od papira i plastike do starog željeza i obojenih kovina, traje već nekoliko godina, zato više ni metalni otpad nije isključiva domena Roma, kako je to važilo ranije. Područje prikupljanja otpadnih sirovina u Sloveniji nije dobro regulirano, tvrdi Turk. Tako sakupljači otpadnih sirovina koji žive bliže Austriji ili Madžarskoj svoju robu voze tamošnjim otkupljivačima, makar uz nižu cijenu, jer tako izbjegavaju poreznu prijavu u domovini.
DEN HAAG - Nizozemska država nacionalizirala je bankovnu i osiguravajuću grupu SNS Reaal za iznos od 3,7 milijardi eura kako bi otklonila prijetnju za nizozemski financijski sustav, izjavio je ministar financija Jeroen Dijsselbloem. "Od danas je SNS Reaal u potpunosti u vlasništvu nizozemske države. Nacionalizirali smo SNS Reaal", objavio je Dijsselbloem na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon što je prošao rok za pronalaženje rješenja za bančine nevolje. "Budući da je rok koji je dala nizozemska središnja banka sinoć istekao i da rješenje nije pronađeno, stvorena je opasna situacija koja je ugrožavala financijsku stabilnost. Zaključio sam da je nacionalizacija neizbježna", rekao je Dijsselbloem. U priopćenju SNS Reaala ističe se da se banka našla u nevolji zbog problemsa s porfeljem nekretnina. SNS Reaal je četvrta banka po veličini u Nizozemskoj i svrstana je u kategoriju sistemski važnih banaka, što znači da je previše važna da bi vlada dopustila njezin bankrot. Ministarstvo financija priopćilo je da su štedni polozi u banci sigurni. Nizozemska je članica eurozone, a ministar Dijsselbloem nedavno je imenovan predsjedateljem vijeća ministara financija eurozone.
LONDON - Cijene barela nafte porasle su u petak na londonskom tržištu prema 116 dolara za barel, poduprte pojačanim optimizmom u vezi sa stanjem u gospodarstvu uoči važnih podataka iz SAD-a a potporu im pružaju i napetosti na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 33 centa, na 115,88 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio za 27 centi, kliznuvši na 97,22 dolara. Cijena je u Londonu na putu je da postigne najveći tjedni dobitak u posljednja dva mjeseca, dok će na američkom tržištu vjerojatno ostvariti osmi tjedni dobitak zaredom, u sličnom nizu kao u srpnju i kolovozu 2004. Ulagači čekaju objavu podataka s američkog tržišta rada u siječnju kako bi stekli precizniji uvid u stanje američkog gospodarstva a time i u izglede za poboljšanje potražnje za gorivima. Očekuje se da će podaci pokazati neto otvorenih 160 tisuća novih radnih mjesta u prvom ovogodišnjem mjesecu, što bi značilo stabilan tempo zapošljavanja u odnosu na prošlogodišnji prosinac. Analitičari brokerske kuće Jefferies Bache napominju da bi takvi podaci mogli biti okidač za rast tržišta. Zabrinutost za opskrbu također podupire cijene nafte, s obzirom na pojačane sukobe na Bliskom istoku.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje suzdržano jer su podaci o industrijskoj aktivnosti u Kini nešto slabiji nego što se očekivalo, dok se tečaj eura, po prvi puta nakon 14 mjeseci, probio iznad razine od 1,36 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, pa bi u ovom tjednu mogao zabilježiti rast od 2,4 posto. Bit će to već 12. mjesec zaredom kako taj indeks raste, što nije zabilježeno još od 1959. U Singapuru, Šangaju i Australiji cijene su dionica jutros porasle između 0,1 i 0,8 posto, dok su u Hong Kongu i Južnoj Koreji pale do 0,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,1 posto. Oprez na azijskim burzama posljedica je izvješća prema kojemu je PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini u siječnju skliznuo na 50,4 bodova. Premda kretanje tog indeksa iznad 50 bodova ukazuje na jačanje aktivnosti, podatak je slabiji nego što se očekivalo i ukazuje na krhkost oporavka drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su ulagači oprezni uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Dow Jones indeks oslabio je 49 bodova, ili 0,36 posto, na 13.860 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,26 posto, na 1.498 bodova, a Nasdaq indeks 0,01 posto, na 3.142 boda. Već neko vrijeme nema vijesti koje bi moglo potaknuti daljnji rast cijena dionica, pa su ulagači posljednjih dana oprezni. Ni makroekonomski podaci posljednjih dana ne impresioniraju. Nakon što je u srijedu ADP, najveća američka kompanija za zapošljavanje, izvijestila o rastu broja radnih mjesta u privatnom sektoru u siječnju, jučer su vladini podaci ukazali na rast nezaposlenosti prošloga tjedna. Zbog toga se s nestrpljenjem očekuje izvješće vlade o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenuju da je u siječnju broj radnih mjesta u SAD-u povećan za 160.000, 5.000 više nego mjesec dana prije. Pritom bi stopa nezaposlenosti trebala ostati nepromijenjena na 7,8 posto.