Istraživanje je krajem prošle godine provedeno za potrebe Ureda za europske integracije Vlade Srbije, a pokazuje da je u drugoj polovici 2012. značajan pad pada euroentuzijazma u odnosu na polovicu godine jer je u lipnju bio cijelih osam posto veći.
"Stalno postavljanje novih uvjeta za dobivanje datuma za početak pregovora i inzistiranje da Srbija treba činiti ustupke su najvažniji razlog za pad te potpore", ustvrdio je Milovan Drecun, zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke i predsjednik parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju.
Zastupnici stranke Jedinstvena Srbija, koja čini vladajući koaliciju, glavnim razlozima za porast euroskepticizma smatraju oslobađajuće presude Haaškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, te zapovjedniku OVK Ramushu Haradinaju, ali tome pridodaju izjave međunarodnih dužnosnika da Kosovo treba dobiti mjesto u UN.
Oporbena zatupnica Demokratske Stranke Srbije Sanda Rašković Ivić ustvrdila je da pad potpore ulasku Srbije u EU "jasno govori kako narod mnogo bolje i pravilnije od političke elite sagledava kojim putem Srbija treba ići".
Rezultati ovog istraživanja će, kako navodi list, biti predstavljeni 31. siječnja, a ocjene analitičara su da je Srbija "u apsurdnoj situaciji", što je i stajalište predsjednika Foruma za međunarodne odnose Europskog pokreta u Srbiji Predraga Simića koji ukazuje da su sve parlamentarne stranke, osim Demokratske stranke Srbije (DSS), za eurointegracije zemlje, a potpora građana je ipak pala na 41 posto.
"Taj podatak govori da 59 posto građana ne vjeruje da će Srbija čak ni za 10 ili 15 godina ući u EU, jer joj to nitko ne jamči", prokomentirao je Simić, ocijenivši da je tako maloj potpori uzrok situacija u vezi s rješavanjem problema na Kosovu i neizvjesan datum za početak pristupnih pregovora.
Simićevo je stajalište da srbijanska javnost "osjeća da Uniji ne treba Srbija sa svojim problemima" i zato ne vjeruje u skori izvjestan ulazak u EU.
"Europropaganda je zatajila. Sada umjesto krilatice 'Europa nema alternativu' imamo poruke kako 'Srbija neće moći preživjeti bez Europe'", ukazao je Simić i napomenuo kako i strani diplomati dolaze i govore da "ustupci koje je Srbija napravila nisu dovoljni" i da ih treba biti još.
U razgovoru za "Danas" predsjednik Foruma za međunarodne odnose Europskog pokreta u Srbiji Predrag Simić naglašava kako bi situacija s porastom euroskepticizma "mogla izazvati probleme ukoliko Srbija ne dobije datum za početak pregovora do kraja godine", ali i da naruši "kredibilitet vladajuće koalicije, koja je puno uložila u ispunjavanju zahtjeva EU i otišla dalje u odnosu na prošlu vladu" Srbije.
Po istraživanju Ureda za europske integracije, sredinom 2012, za ulazak Srbije u EU glasalo bi 49 posto građana, a protiv bi ih bilo 25 posto. U rujnu 2002. je za ulazak Srbije u EU bilo 68 posto sudionika istraživanja, a 13 posto protiv. Najveću potporu EU je u Srbiji imala u prosincu 2003. kada je "za"' bilo čak 72 posto građana, a samo osam posto protiv.
Sljedećih godina potpora ulasku u EU polako opada - u rujnu 2004. godine 71 posto za, a protiv 12 posto, a u svibnju 2008, nekoliko mjeseci nakon što je u veljači Priština jednostrano proglasila neovisnost Kosova ulazak u EU je podupiralo 67 posto građana, a eurointegracijama se protivilo njih 12 posto. U prosincu 2011. protivljenje ulasku Srbije u EU je dosegnulo 28 posto, a "za" se izjasnilo više od polovice građana - 51 posto sudionika u istraživanju.