Brojnim industrijskim granama u SAD-u nedostaje radne snage te bi blaži useljenički propisi potaknuli poduzetništvo i stambeni sektor, povećali prihode od poreza i smanjili poračunski deficit, ističu ekonomisti.
Nadalje, dozvole za zakonito useljenje i legaliziranje statusa useljenika koji u SAD-u sada žive bez osobnih dokumenta ublažile bi pad nataliteta i Sjedinjene Države učinili konkurentnijima u odnosu na Europu, Japan i Kinu gdje stanovništvo sve više stari.
Useljeničku reformu Obama je uvrstio među prioritete svoje izborne kampanje za drugi mandat kada je kazao "Naš put neće biti dovršen sve dok ne pronađemo najbolji način da prihvatimo useljenike pune nade koji u SAD-u vide zemlju mogućnosti; sve dok toliko sjajnih mladih studenata i inženjera ne bude uključeno u naše radno stanovništvo umjesto da budu prognani".
Obama se nada pridobiti Kongres za svoju useljeničku reformu i o toj će temi razgovarati u utorak u Nevadi, saveznoj državi u kojoj jača hispanska manjina.
Upravo je hispanska manjina "otrijeznila" republikansku stranku nakon izbora u studenome. Nastojeći očuvati glasove svog konzervativnog biračkog tijela republikanci su zastupali strogu useljeničku politiku, no to im se obilo o glavu. Republikanca Mitta Romneya Obama je pobijedio i glasovima hispanskih birača koji čine 10 posto američkog biračkog tijela.
"Izbori su bili buđenje za republikance", kaže politički analitičar Steven Schier.
Dan uoči Obamina posjeta Nevadi osmero senatora, među njima demokrati i republikanci, zajednički je predstavilo prijedlog legalizacije statusa 11 milijuna ilegalnih useljenika.
U skupini je i senator John McCain, Obamin protukandidat na izborima 2008., koji dolazi iz Arizone, savezne države na granici s Meksikom čijih su 30 posto stanovnika hispanski useljenici.
Upitan zašto misli da će useljenička reforma uspjeti McCain je odgovorio "Izbori. Republikanci gube potporu naših hispanskih građana!"
Nacrtom novog zakona osmero senatora žele privući i zadržati radnike uspješne u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, matematici, a također i strance na poslijediplomskim studijima na američkim sveučilištima. Procjenjuje se da useljenici čine 40 posto američkih znanstvenika.
Poticanje legalnog useljavanja i legalizacija statusa postojećih radnika u SAD-u moglo bi ojačati američko gospodarstvo za 1,5 bilijuna dolara u idućih deset godina, odnosno pomoći godišnji rast s 0,8 posto.
Dugoročna korist useljenika je demografska. Stanovništvo razvijenih zemalja stari, a umirovljenički i zdravstveni troškovi rastući su teret za radno sposobno stanovništvo. Useljavanje u SAD moralo bi se udvostručiti da se održi sadašnji stabilni odnos radno sposobnog stanovništva na 67 posto ukupne populacije. Stoga bi SAD trebao privući visokoobrazovane poduzetne useljenike kako to čine Kanada i Australija.