"Antibiotici su sjajan lijek. Treba ih čuvati za jasne indikacije i upotrebljavati ih isključivo i samo kad treba", kazao je Ostojić i pozvao građane da ne rade 'kućne apoteke' i da ne stavljaju antibiotike u ladice.
Istaknuo je da su tijekom proteklih 12 mjeseci poduzeli niz akcija kako bi ukazali na tzv. racionalnu farmakoterapiju i naglasio važnost kurikuluma hrvatskih medicinskih fakulteta koji su stvorili novi predmet racionalna farmakoterapija.
Ponovio je da su antibiotici sjajni lijekovi koji su spasili čovječanstvo, osobito u 20. stoljeću, posebno nakon velikih ratova. "Spasili su na stotine i stotine tisuća ljudskih života, ali njihova neracionalna upotreba potencijalno dovodi do velike opasnosti koju neki uspoređuju sa globalnim zatopljenjem", naveo je Ostojić. Istaknuo je da, ako se neracionalno upotrebljavaju, antibiotici dovode do velike rezistencije, otpora cijelog niza bakterija, a to je trenutno rezistencija na tuberkulozu i Escherichiu coli. "Nastave li se tim tempom antibiotici neracionalno upotrebljavati, ne samo u humanoj medicini, nego i u veterinarskoj, postoji velika opasnost od rezistencije bakterija", naglasio je.
Pohvalio je akciju koju je u Primorsko-goranskoj županiji organizirala prof. dr. Vera Vlahović Palčevski jer ondje broj recepata na antibiotike pada tri posto, za razliku od svih ostalih županija u kojima je porast broja recepata na antibiotike od pet do čak 10 posto.
Ministarstvo zdravlja kampanju JEKA provodi u sklopu Nacionalnog programa za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike, kroz niz aktivnosti koje će se tijekom siječnja, veljače i ožujka održavati u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Voditeljica projekta je prof. Vera Vlahović Palčevski koja je danas na Cvjetnom trgu, zajedno sa studentima medicine iz Rijeke, razgovarala s građanima i dijelila im promotivne materijale.
Projekt JEKA u Primorsko-goranskoj županiji provodi se od 2009. i daje pozitivne rezultate. Primjerice, u 2009. godini 35 posto anketiranih građana smatralo je da su antibiotici pogodni lijekovi za liječenje gripe, u 2010. to je smatralo 25 posto građana, a u 2011. samo 16 posto. Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, od 2005. do 2011. potrošnja antibiotika, u dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika, porasla je za 1 do 2 posto godišnje.
Prof. Vlahović Palčevski istaknula je da akciju provede radi podizanja razine svijesti građana o tome što su antibiotici, čemu služe i koje se opasnosti kriju iza njihove nepravilne upotrebe. I ona je naglasila kako su antibiotici jako dobri i jako djelotvorni lijekovi, ali samo protiv bakterijskih, a ne protiv virusnih infekcija. "Antibiotici se ne uzimaju za prehladu i gripu, a to je ono gdje se najviše griješi", rekla je.
"Oko 25.000 ljudi godišnje umre u zemljama EU od posljedica infekcije uzrokovanih upravo tim otpornim bakterijama protiv kojih više nemamo lijekova", upozorila je ističući da akcija služi tome kako bi se antibiotici sačuvali barem na postojećoj razini djelotvornosti ako već ne mogu povratiti djelotvornost koju su imali nekada.