"Bilo bi korisno da se postavi pitanje povjerenja vladi u parlamentu, no zahtijevati da se o tome glasuje po našem zakonu može samo premijer", rekao je Pahor na konferenciji za novinare u Ljubljani.
Pahor je po prvi put opširnije iznosio poglede na političku situaciju u državi nastalu erozijom vladajuće petostranačke koalicije.
On tvrdi da sama činjenica što je vlada postala manjinska po sebi ne znači političku krizu nego "povećanu političku neizvjesnost". Kriza bi po njegovu mišljenju nastupila tek ako vlada zbog omjera snaga u parlamentu ne bi bila u stanju provoditi odluke, što bi izazvalo političku paralizu, a ne bi bilo moguće formirati niti novu većinu koja bi postavila novog mandatara.
Pahor je rekao da se je njemu samome kad je bio premijer dogodilo nešto slično kao sada Janši, te da je iz toga dobro povući pouke.
Nakon odlaska dviju stranaka iz Pahorove bivše koalicije lijevog centra, on je kao premijer u rujnu 2011. bio prisiljen vezati povjerenje svojoj vladi na odluku parlamenta o imenovanju 4 nova ministra, ali je parlament to odbio. Time je Pahoru i vladi izglasovano nepovjerenje, što je dovelo do raspuštanja parlamenta i prvih prijevremenih izbora u slovenskoj političkoj povijesti, 4. prosinca iste godine.
Pahor je odbio odgovoriti na pitanje bi li Janša zbog nalaza protukorupcijskog povjerenstva da je kršio zakon o prijavi imovine visokih funkcionara trebao dati ostavku, rekavši da to nije uloga predsjednika države.
Rekao je da će se kao posrednik početkom idućeg mjeseca angažirati u razgovoru s predsjednicima svih stranaka kako bio se postigao konsenzus o rješenju glavnih pitanja države, ali i o načinu izlaska iz gospodarske krize koja traje već četiri godine.