"Moje istraživanje zapravo pokazuje da su metode i analiza iz originalnog istraživanja nedostatne da isključe druge razloge nižeg kvocijenta", kaže Ole Rogeberg, ekonomist s Frisch Centre for Economic Research u Oslu.
Veliko istraživanje novozelandskog sveučilišta u Otagu koje je 40 godina pratilo oko tisuću djece rođene između travnja 1972. i ožujka 1973 utvrdilo je 2012. godine da postoji linearna veza između korištenja marihuane i nižeg kvocijenta inteligencije.
No, norveški znanstvenik, prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, utvrdio je da u originalnom istraživanju nisu uzimani u obzir faktori poput pomanjkanja samokontrole, ranijih problema s ponašanjem ili nižeg društvenoekonomskog statusa obitelji koji su povezani s ranijim početkom korištenja marihuane kod djece.
Mlade osobe iz siromašnijih obitelji završavale su u manje intelektualnim okruženjima koja su s godinama povećavala razlike u kvocijentima inteligencije, kazao je Rogeberg.
"Ne znamo koliki se dio promjene kvocijenta inteligencije može objasniti razlikama u obrazovanju, vremenu provedenom u zatvoru ili vrsti posla", dodao je norveški znanstvenik.