Kazao je kako je na sastanku bila i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja je dala kratki presjek o tome što je napravila hrvatska diplomacija i misija prema Europskoj komisiji (EK) u praćenju pregovora između EK i zemalja CEFTA-e (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini).
Sve institucije koje su uključene u problem, od resornih ministarstva poljoprivrede i vanjskih i europskih poslova, do hrvatske misije pri EU, rade sa točno izdefiniranim zadacima i o tome izvještavaju prehrambenu industriju kako bi mogla raditi svoje strateške planove, kazao je.
Napomenuo je i kako su predstavnici prehrambene industrije na sastanku iznijeli niz problema s kojima se susreću i svojih bojazni što će se desiti po ulasku Hrvatske u EU.
S jedne strane imamo otvaranje granica i skidanje zaštitnih carina prema EU proizvođačima, a s druge strane problem s CEFTA-om ako ne zadržimo barem većinu koncesija koje imamo, kazao je.
Hrvatska je izdefinirala zahtjeve prema zadržavanju povoljnih trgovačkih koncesija koje smo do sada imali, kazao je Jakovina ponavljajući kako Hrvatska ne vodi pregovore sa susjednim zemljama već to radi EK.
Europska komisija odradila je s nekim zemljama jedan, dva ili definirala datume tehničkih sastanaka.
"Za sada je mišljenje EK da će sa većinom zemalja CEFTA-e pregovori već biti gotovi u tijeku ožujka i travnja, nešto malo više problema bit će sa BiH, no i oni bi trebali biti gotovi u traženim rokovima", rekao je ministar.
U priopćenju sa 2. sastanka Vijeća navodi se kako će ulazak Hrvatske u EU za hrvatsku poljoprivredu, u konačnici imati pozitivne efekte, no kako je ova godina izuzetno osjetljiva i donosi mnogobrojne prijetnje.
Najveći udar inozemne jake konkurencije može se očekivati u momentu ulaska u EU, kada prestaju važiti sve carinske zaštitne kvote i prelevmani, te je za očekivati snažni prodor roba najznačajnijih multinacionalnih kompanija na hrvatsko tržište.
Istodobno, prestaju važiti ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini) te će hrvatski proizvodi na nekim od naših najvažnijim izvoznih tržišta (BiH, Srbija) biti opterećeni dodatnim troškovima.