"Korupcija je u Sloveniji način života, tako su nas učili pod Titom: 'Malo radi, malo kradi pa dobro živi' ", navodi u komentaru novog broja vjerskog tjednika "Družina" profesor moralne teologije dr. Ivan Štuhec te dodaje da je bio zgrožen kad mu je je čak jedan ustavni sudac u privatnom razgovoru rekao da mu je bilo nuđeno mito.
Istaknuti predstavnik katoličke crkve u zadnje se vrijeme znatno angažirao na javnim skupovima na potpori vladi i premijeru Janše, tvrdeći da sumnje za korupciju vezane uz Janšu, "za razliku" od onih na račun Zorana Jankovića, nisu opravdane.
Štuhec pokušava dokazati tezu da je produciranje simultanih korupcijskih optužbi na račun Janše i njegova političkog oponenta Zorana Jankovića zapravo sofisticirani plan ljevice i bivšeg predsjednika Milana Kučana kao njene "sive eminencije". Njihova je namjera navodno srušiti sadašnju konzervativnu vladu koja je reformski i pozitivno usmjerena u borbi protiv klijentelizma i korupcije u državnim tvrtkama i bankama.
"Banke i državna imovina najveći su poligon financijske korupcije. Da bi se ta korupcija prikrila neki su spremni žrtvovati ne samo vladu nego i državu, što obični mali ljudi na žalost često ne razumiju", tvrdi Štuhec u komentaru novog broja katoličkog tjednika "Družina".
Sadašnja vlada želi sanirati državne banke opterećene lošim kreditnim plasmanima, ali ujedno najavljuje da će se njihovom revizijom utvrditi tko je kriv za neopravdano dodijeljene kredite kriv, kako bi takvi bili i kazneno odgovorni.
Iako se utjecaj katoličke crkve u Sloveniji na političke odnose po nekim ocjenama ne može usporediti s onim kakav ima u nekim drugim zemljama s katoličkom većinom, on nije zanemariv, a u sadašnjoj vladi jedna od pet stranaka je i Nova Slovenija (NSI), stranka demokršćanskog usmjerenja.
U političke polemike oko opstanka slovenske vlade i prijeteće političke krize prošli tjedan se uključio i ljubljanski nadbiskup Anton Stres, rekavši da je zabrinut stanjem u kojemu bi pad vlade mogao dovesti do zaustavljanja "nužnih" reformi i dovesti do teških gospodarskih posljedica, ali da se radi o moralnom upozorenju, a ne savjetu političkim strankama kako da postupe u sadašnjoj krizi i tko bi trebao dati ostavke.
Laički tisak međutim zadnje je izjave visokih predstavnika crkve i ljudi povezanih s njom doveo i u vezu s financijskim problemom mariborske nadbiskupije, odnosno financijskih holdinga koje je osnovao njen ekonomat, a koji su prošle godine propali, uz velike gubitke i moralnu štetu za ugled crkve. Blagonaklono stajalište prema reformama sadašnje vlade koje u tim izjavama iznose predstavnici crkve taj tisak vidi i kao očekivanje crkvenih predstavnika da će planirana sanacija državnih banaka, koje su financirale propale "crkvene" financijske fondove "Zvon 1" i Zvon 2", na neki način riješiti i to pitanje koje opterećuje katoličku crkvu, posebno mariborsku nadbiskupiju.