Iz Izetbegovićeva ureda je potvrđeno kako je on Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti članaka Zakona o praznicima RS kojima je 9. siječnja proglašen "danom republike".
"Smatram da svako propisivanje praznika entiteta koji simboliziraju samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u BiH predstavljaju mjere koje su sračunate na razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom podrijetlu i imaju za cilj narušiti ili kompromitirati priznavanje i uživanje pod jednakim uvjetima ljudskih prava i temeljnih sloboda u svim područjima života", stoji u Izetbegovićevu prizivu Ustavnom sudu BiH.
Vlasti RS su 9. siječnja ustanovile kao praznik u znak sjećanja na taj datum 1992. godine kada se dio srpskih zastupnika u skupštini tadašnje SR BiH proglasio "skupštinom srpskog naroda" i usvojio izjavu o uspostavi "republike srpskog naroda u BiH".
Za Izetbegovića je posebice sporno to što je ta samoproklamirana skupština najavila teritorijalno razgraničenje s drugim narodima koji žive u BiH što je bio uvod u etničko čišćenje provedeno u ratnim godinama i genocid nad Bošnjacima.
Dan 9. siječnja ujedno se obilježava i kao "krsna slava RS", a Izetbegović konstatira kako se on time veže isključivo za srpski narod odnosno za pripadnike pravoslavne vjere.
Izetbegović je zatražio da Ustavni sud stoga proglasi neustavnim ovako definiran praznik podsjećajući kako je ranijom presudom istog to suda zajamčena ravnopravnost pripadnika tri konstitutivna naroda te je stoga promijenjeno i entitetsko znakovlje koje je sadržavalo samo simbole karakteristične za Srbe.