Iskazane obveze za kredite i zajmove iznosile su 335,5 milijuna kuna, a dodatnih 677 milijuna kuna vidljivo je samo u izvanbilančnoj evidenciji, napominju autori projekta.
Kada je riječ o bilanci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), utvrđeno je oko 5,7 milijardi kuna duga, a vlastiti prihodi pokrivaju 77 posto knjiženih rashoda koji su planirani za 2012.
Upozorava se na nerealno iskazane udjele u društvima, rast obveza prema ljekarnama zbog produženja rokova plaćanja sa 120 na 180 dana, kao i na moguću kompenzaciju potraživanja i obveza sa BiH u iznosu od oko 650 milijuna kuna i 600 milijuna kuna obveza nastalih prije uvođenja limita.
Analiza u okviru "Clean starta" upozorila je na prekoračenje ugovorenih limita u financiranju bolnica bez kontrole i bez vidljivih protumjera, kao i na to da dugovanja djelomično nisu niti evidentirana.
Stoga se preporuča kontrola troškova HZZO-a i bolnica, operativno planiranje potreba te povezivanje sa ugovornim obvezama pružatelja usluga, dakle bolnica, ambulanti i ordinacija.
Odluke o kapitalnim investicijama trebale bi se donositi prema strategiji i analiziranim potrebama, a preporuka je i da se kontroliraju provedbe takvih projekata. Trebalo bi se raditi na razvoju unutarnje revizije te povećanju broja i učinkovitosti planiranih revizija i usmjeravanju prema zavodima i bolnicama.
Kada je riječ o državnoj reviziji, trebalo bi raditi na povećanju učinkovitosti i njezine usmjerenosti na pojedinačna područja. Za iskazivanje realnih stavki u bilanci preporuča se provesti "inventuru" dugotrajne imovine u Ministarstvu zdravlja i imovine koja je u upotrebi kod drugih subjekata.
Istaknuto je i kako su planovi i izvještaji dionika u sustavu neučinkoviti i formalni, a preporučeno je razvijanje korporativnog upravljanja Ministarstvom zdravlja.