SIJEČANJ:
5. siječnja - U Dubrovniku je u 79. godini preminuo prof. dr. Boris Franušić, profesor nautičke skupine predmeta na dubrovačkoj Višoj pomorskoj školi, potom na Pomorskom fakultetu gdje je bio dugogodišnji voditelj Nautičkog odsjeka te na dubrovačkom Sveučilištu.
17. siječnja - Sastanak Konzorcija EU projekta IDES-EDU, čija je temeljna zadaća implementacija EU Direktive o energetskim svojstvima zgrada u obrazovne kurikulume diplomskog i poslijediplomskih studija u EU na kojemu su u Zagrebu sudjelovali predstavnici arhitektonskih i tehničkih fakulteta i visokoškolskih ustanova iz 15-ak zemalja EU.
20. siječnja - Konferencija "Dvosmjerna komunikacija - preduvjet za uspješno studiranje" o studentima s invaliditetom u organizaciji Udruge studenata s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (SIZIF) otvorena je na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, a cilj joj je unaprijediti komunikaciju i prekinuti šumove između studenata s invaliditetom i akademskog okruženja.
24. siječnja - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uputio je predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj u kojemu je istaknuto kako planiranje proračunskih sredstva za ovu namjenu u 2012., te u projekcijama za godine koje slijede, ne smije polaziti od zatečenih stavki u proračunima za posljednje dvije godine.
25. siječnja - Šoa akademija svečano je otvorena u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ), a njezin je cilj da edukacija o holokaustu bude stalna, a Sanja Zoričić Tabaković, koja je potaknula, osmislila i osnovala Šoa akademiju, izrazila je nadu da će se hrvatski školski sustav uključiti tu akademiju u obrazovanje o holokaustu.
25. siječnja - Državni stručni skup "Poučavanje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti" na kojemu se tijekom tri dana domaći i međunarodni stručnjaci raspravljali o tome kako učitelji i nastavnici trebaju poučavati o holokaustu, kako ih upoznati postignućima i u radionicama im dati primjere pristupa toj temi kako bi ih mogli primjeniti u nastavi.
25. siječnja - Mladim hrvatskim znanstvenicama - Cvijeti Jakobušić Brali, Martini Malnar, Nikolini Novosel i Galji Pletikapić uručene su stipendije nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti", koje već šestu godinu zaredom dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture RH i tvrtka L'Oreal Adria. Stipendije u vrijednosti četiri tisuće eura uručili su im ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademik Zvonko Kusić i generalna direktorica L'Oreal Adria Brigitte Streller na svečanosti u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.
VELJAČA:
2. veljače - Veleučilište u Karlovcu predstavilo je članovima Gospodarskog vijeća Županijske komore projekt "INTREPID usluge za gospodarstvo" u čiji je razvoj uloženo milijun i 40 tisuća eura, od čega je Europska komisija osigurala više od 736 tisuća eura, Ministarstvo znanosti 260 tisuća eura, a Veleučilište oko 44 tisuće eura.
6. veljače - Znanstvenik Instituta Ruđer Bošković Ivo Šlaus izabran je za predsjednika Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, čije će sjedište prvi put u povijesti biti u Hrvatskoj i to na Institutu Ruđer Bošković. Svjetska akademija omogućuje eminentnim intelektualcima politički neovisan forum za rasprave o vitalnim problemima čovječanstva i promicanje znanosti za društvenu dobrobit.
17. veljače - Na sjednici Rektorskoga zbora hrvatskih visokih učilišta u Zadru raspravljalo se o proračunu za visoko obrazovanje i znanost koji je u dijelu za zaposlene smanjen oko 300 milijuna kuna. Predsjednik Rektorskoga zbora i rektor zadarskoga Sveučilišta Ante Uglešić istaknuo je da rektori nikako ne mogu biti zadovoljni takvim proračunom. Proračun je restriktivan, ocijenio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš te izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo zbog takvog stanja.
21. veljače - U Zagrebu je održana završna konferencija projekta "Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju". Riječ je o dvogodišnjem projektu ukupne vrijednosti 1,74 milijuna eura, financiranom sredstvima iz Programa Europske unije za Hrvatsku IPA u sklopu Komponente IV – Razvoj ljudskih potencijala. Provedba projekta počela je u ožujku 2010., njime su obuhvaćene 24 škole, a proveo ga je konzorcij na čelu s tvrtkom WYG International Limited u suradnji s Tribal HELM Corporation Ltd i hrvatskom Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) kao glavnim partnerom. Cilj projekta je promicanje razvoja i modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u RH radi usklađenijeg razvoja politika razvoja ljudskih potencijala te lakše prilagodbe sustava strukturalnim promjenama u gospodarstvu u skladu s pravnom stečevinom EU-a.
22. veljače - Na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku predstavljen je najsuvremeniji nautički simulator koji je s popratnom opremom vrijedan oko 1,1 milijun kuna. Riječ je o Polarisu - nautičkom simulatoru norveške proizvodnje na kojem je moguće simulirati sve uvjete plovidbe s kojima se pomorci susreću u praksi na devet različitih tipova brodova te u svim vremenskim prilikama i izvanrednim situacijama na moru. Namijenjen je izobrazbi pomorskih časnika na dubrovačkome Sveučilištu, a donacija je dubrovačke brodarske tvrtke Atlantske plovidbe.
27. veljače - Najveće studentsko natjecanje u Republici Hrvatskoj - rješavanje stvarnih poslovnih slučajeva (Case Study Competition - CSC) počelo je Ekonomskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta novu 'sezonu' predstavljanjem poslovnih slučajeva 15 poduzeća koja sudjeluju u natjecanju te pozivom studentima da daju inovativna rješenja tih slučajeva i za to budu nagrađeni.
27. veljače - U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu potpisano Pismo namjere o izgradnji i uspostavi Hrvatskoga centra za napredne materijale i nanotehnologiju te je istaknuto da se kroz taj projekt želi osigurati kvalitetne znanstvene i istraživačke resurse ključne za razvoj hrvatske znanosti. Pismo su potpisali rektor Aleksa Bjeliš, ravnateljica Instituta "Ruđer Bošković" Danica Ramljak i ravnatelj Instituta za fiziku Petar Pervan.
29. veljače - Leksikon Ruđera Boškovića urednice Antonijele Bogutovac, u čijoj je izradi sudjelovalo tridesetak znanstvenika i velik broj suradnika, predstavljen je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, koji ga je objavio u povodu 300. obljetnice rođenja toga istaknutog hrvatskog astronoma, matematičara, geodeta, pjesnika i filozofa prirode.
OŽUJAK:
2. ožujka - Unija euro-mediteranskih sveučilišta EMUNI, sveučilišna mreža kojoj je cilj unaprijediti kvalitetu i pridonijeti razvoju unificiranog i integriranog sustava visokog obrazovanja i istraživanja u euro-mediteranskoj regiji, predstavljena je u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. EMUNI povezuje 206 sveučilišta, istraživačkih institucija i centara izvrsnosti iz 42 zemlje mediteranske regije i jedan je od najvažnijih projekata organizacije Unije za Mediteran.
5. ožujka - Agencija za znanost i visoko obrazovanje organizirala je radionicu pod nazivom "Mogući modeli financiranja u znanosti i visokom obrazovanju - europska iskustva i hrvatski planovi s naglaskom na znanstvene institute". Cilj radionice bio je iznijeti konkretna iskustva Danske i Njemačke vezano uz moguće modele financiranja te poticanje rasprave o razvoju odgovarajućeg modela u hrvatskim prilikama.
6. ožujka - Udruga Glas roditelja za djecu (GROZD) pozdravila je najave ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića o uvođenju zdravstvenog odgoja u hrvatske škole, predloživši da se uvedu barem dva programa zdravstvenog odgoja "kako bi roditelji, u suradnji s djecom, mogli odabrati onaj koji je u skladu s njihovim sustavom odgojnih vrijednosti i svjetonazorom".
8. ožujka - Na Sveučilištu u Zagrebu predstavljen je strateški projekt "E-učenje hrvatskog kao inog jezika". Riječ je o projektu projekt koji pridonosi očuvanju nacionalnoga i kulturnog identiteta te promicanju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu.
13. ožujka - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predstavio je na brifingu za novinare svoj tim i plan rada Ministarstva s naglaskom na područje obrazovanja i znanosti, najavivši "zakonodavnu oluju" koja će donijeti velike promjene u području obrazovanja i znanosti s ciljem da "Hrvatska postane zemlja znanja i jednakih šansi". Planirane promjene, istaknuo je, trebale bi dovesti do se što više približimo ciljevima zadanim strategijom Europa 2020., po kojoj do te godine u znanost i obrazovanje treba ulagati najmanje tri posto BDP-a, dok to danas u Hrvatskoj iznosi 0,76 posto, te da 40 posto radno aktivnog stanovništva bude visoko obrazovano, a danas ih je u Hrvatskoj 18 posto.
14. ožujka - Forum za slobodu odgoja dobio je potporu Europske unije u okviru natječaja IPA 2009 za provođenje projekta "Lideri/ce za lokalnu zajednicu" kojemu je cilj edukacija i osnaživanje mladih i nastavnika iz područja demokratizacije, ljudskih prava, integracije manjina i nenasilnog rješavanja sukoba te poticanje mladih na aktivniji doprinos lokalnim zajednicama. Projekt će se provoditi do početka 2014. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a ukupna vrijednost projekta je preko 186.000 eura.
19. ožujka - Stjepan Car, predsjednik Uprave "Končar" Institut za elektrotehniku primio je nagradu tehničke kulture "Faust Vrančić" za životno djelo, a na dodjeli u Hrvatskom institutu za povijest uručeno je još trinaest godišnjih nagrada za iznimna dostignuća na području tehničke kulture. Taj sveučilišni profesor, gospodarstvenik i dragovoljac na području inovativnog rada tijekom više od 30 godina, nagrađen je za trajan doprinos i ukupnu djelatnost u razvoju tehničke kulture i stvaralaštva, posebice što je na njegovu inicijativu Udruga inovatora osnažila djelovanje prema gospodarstvu, inovativnim poduzetnicima i udruženjima obrtnika.
23. ožujka - Kolaborativni projekt Kliničke bolnice Sveti duh te Medicinskoga i Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom "BIO-COMET", koji omogućuje povezivanje bazičnih i kliničkih istraživanja radi ostvarivanja povezanosti istraživanja i proizvodnje i poticanja gospodarstva, predstavljen je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o šest milijuna eura vrijednom projektu koji se financira kroz 'Sedmi okvirni program', glavni instrument Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja u svrhu poticanja i organiziranja suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije.
26. ožujka - Sveučilište u Zadru proslavio je 10. obljetnicu ponovnog osnutka i 616. obljetnicu osnutka Generalnog učilišta dominikanskog reda, a na svečanoj sjednici u sveučilišnu Rektoratu predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je da Hrvatska mora mnogo više ulagati u sveučilišta te da njihove programe mora što prije uskladiti s tržištem rada.
TRAVANJ:
2. travnja - Projekti po modelu javno-privatnoga partnerstva (JPP) promijenit će iz temelja hrvatsko školstvo i omogućiti jednosmjensku nastavu a ona kvalitetniju nastavu i manji izostanak učenika, najavio je ministar Jovanović na savjetovanju o financiranju po modelu javno-privatnog partnerstva u izgradnji, dogradnji i rekonstrukciji škola i školskih objekata održanom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
4. travnja - Ravnateljica Instituta Ruđera Boškovića (IRB) Danica Ramljak priopćila je da ju je Upravno vijeće (UV) tog instituta protuzakonito razriješilo dužnosti pošto mu je odbila dati mandat na raspolaganje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) imenovalo je 3. veljače novo UV koje je zatražilo da mu preda mandat na raspolaganje. UV je Danicu Ramljak razriješilo 5. travnja, a vršiteljem dužnosti ravnatelja imenovan je Marin Roje. Nakon toga je 13. travnja, Znanstveno vijeće (ZV) IRB-a priopćilo da je u njezinu mandatu zabilježen izrazit pad prihoda te da je dovedena u pitanje održivost Instituta. Danica Ramljak ustvrdila je da su ti navodi neutemeljeni te da je ne čudi priopćenje ZV-a čijih je 15 članova na listi Porezne ?inspekcije zbog financijskih nepravilnosti.
13. travnja – Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu održana je promocija 160 studenata specijalističkih diplomskih stručnih studija za medicinske sestre. Time je hrvatsko zdravstvo dobilo novu generaciju sestara s visokom stručnom spremom. Riječ je o zaposlenim studentima koji su, nakon završene srednje škole, uz rad upisali i završili petogodišnji specijalistički diplomski stručni studij na smjerovima menadžmenta u sestrinstvu, javnog zdravstva za sestrinstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, fizioterapije te sanitarnog inženjerstva.
16. travnja - Prigodnom svečanošću u Puli je obilježen Dan sveučilišta Jurja Dobrile, odnosno njegova peta obljetnica postojanja. Sveučilište je od osnivanja ostvarilo bitne pomake i danas ima tri tisuće studenata i 180 nastavnika u svim zvanjima i pet sveučilišnih odjela, rekao je rektor Robert Matijašić najavivši kako Sveučilište još očekuju širenje programa, uređenje kampusa i niz drugih projekata.
17. travnja - Predsjednik Republike Ivo Josipović odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića prim. dr. sc. Miroslava Goretu za osobite zasluge i izniman znanstveni doprinos na polju forenzične psihijatrije u Hrvatskoj i svijetu.
19. travnja - Sporazum o znanstvenoj suradnji između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademije znanosti Instituta Francuske (Académie des sciences Institut de France) potpisali su predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić i stalna tajnica Akademije znanosti Instituta Francuske, akademkinja Catherine Bréchignac. Sporazumom se omogućuje promicanje odnosa među znanstvenicima koji rade u najnaprednijim centrima za temeljna istraživanja u svojim zemljama, a njihova suradnja pridonosi razvoju razmjena među znanstvenim zajednicama u Hrvatskoj i Francuskoj.
20. travnja - U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) otvoren je e-kongres o endokrinologiji i dijabetologiji "Endokrinologija i dijabetologija online", prvi kongres u Hrvatskoj koji se održava samo putem interneta. E-kongres se održava do 19. svibnja, a organizirao ga je Klinički Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma "Mladen Sekso" KBC Sestre milosrdnice Medicinskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Razredom za medicinske znanosti HAZU-a.
20. travnja - Sindikat visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost" (AS) odbacio je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju istaknuvši da je on tek "priprema terena" za "donošenje paketa zakona koji će se u većini rješenja minimalno razlikovati od odbačenih Fuchsovih prijedloga". AS je naveo kako će se "takvim zakonima i najavama njihove reanimacije suprotstaviti s jednakom odlučnošću i ustrajnošću s kojom se suprotstavila i prethodnim pokušajima njihova ?donošenja".
24. travnja - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ?znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) ne jamči potpuno javno financirano studiranje redovitim studentima, upozorilo je Fakultetsko vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta (FF), koje predložene zakonske izmjene ocjenjuje neprihvatljivim, a javnu raspravu prekratkom, te traži izradu strategije o razvoju znanosti i visokoga obrazovanja.
24. travnja - Senat Sveučilišta u Zagrebu predložio je da se zakonske promjene u visokom školstvu koje imaju strateški značaj, poput kadrovskih pitanja i financiranja visokoškolskog sustava, ne provode parcijalno, nego da se pričeka izrada Strategije visokog obrazovanja i znanosti.
27. travnja - Fakultetski profesori moći će raditi i nakon 65. godine života ako fakultet za to osigura vlastita sredstva, izjavio je uoči sjednice vlade ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, Prijedlogu koji je u javnoj raspravi cilj je ojačati sveučilište, u smislu i kvalitete rada na sveučilištu, ali i pomlađivanja kadrova, istaknuo je Jovanović upitan za komentar predloženih izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO). Svi profesori i nakon 65. godine, dodao je, moći će ostati na fakultetima ukoliko je za njihov rad osiguran novac iz različitih projekata, odnosno iz vlastitih sredstava fakulteta.
SVIBANJ:
2. svibnja - Skupština Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu priopćila je da joj je u potpunosti neprihvatljiva mogućnost stručnoga osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnoga odnosa, koju je najavio ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić. Ocjenjuje kako bi se najavljenom mjerom na umjetan način smanjila nezaposlenost u Hrvatskoj, a uvelike bi se pospješio trajni odlazak mladih izvan granica Hrvatske. Neslaganje s prijedlogom Zakona o poticanju zapošljavanja izrazio je 24. travnja i Plenum zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (FF).
7. svibnja - U Dubrovniku je obilježen završetak rekonstrukcije i adaptacije središnje zgrade u kampusu dubrovačkog Sveučilišta, investicija vrijedna 70 milijuna kuna. Rekonstrukcija zgrade bivše bolnice izgrađene 1888. godine počela je potkraj kolovoza 2009. godine i stajala je 70 milijuna kuna koje je osigurala hrvatska vlada iz kredita.
9. svibnja - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predstavio je u Ministarstvu Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, istaknuvši da su njihove tri ključne točke - napredak obrazovnoga sustava jačanjem profesionalnih načela te primjerenog vrednovanja i uloge nastavnika u društvu, istraživačko sveučilište te cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih. Riječ je o dokumentu što ga je sastavilo Povjerenstvo za izradu Smjernica koje su temelje za izradu strategije. Članovi povjerenstva su, uz ostale, predsjednik HAZU Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za znanost Neven Budak i pomoćnica ministra znanosti za visoko obrazovanje Ružica Beljo Lučić. Smjernice obuhvaćaju cjelovit obrazovni i istraživački prostor i podijeljene su na tri komponente: predškolski odgoj i obrazovanje te osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije te cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih. Kako se ističe u smjernicama, konačni strateški dokumenti dobit će svoju punu vrijednost tek kada ih poprati odgovarajuće pravno i proračunsko uređenje.
10. svibnja - Studentski tim Pravnog fakulteta u Zagrebu osvojio je treće mjesto na uglednom međunarodnom natjecanju u poznavanju i primjeni europskog prava "Central and East European Moot Competition" u organizaciji udruge British Law Centre, a jedan njegov član dobio je ?priznanje kao jedan od najboljih govornika.
10. svibnja - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) primila je 36 novih članova (18 redovitih, osam dopisnih i deset članova suradnika) koje su hrvatski akademici tajnim glasanjem izabrali na izbornoj skupštini na kojoj su potvrdili i reizbor četiri člana suradnika. Novi akademici u Razredu za društvene znanosti su Gordan Družić, Davor Krapac i Nenad Vekarić. U Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti novi akademici su Andrej Dujella, Vitomir Šunjić i Dario Vretenar. Novi akademici u Razredu za prirodne znanosti su Ivana Weygand Đurašević, Vladimir Bermanec, Mladen Juračić i Igor Anić. Novi akademici u Razredu za medicinske znanosti su Josip Madić i Davor Miličić, a u Razredu za filološke znanosti Goran Filipi i Ranko Matasović. Razred za književnost ima trojicu novih akademika a to su Viktor Žmegač, Boris Senker i Zoran Kravar, a Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju ima jednoga novog akademika - Stanislava Tuksara. Dopisni članovi su Mladen Bestvina, Stevo Julius, Lojze Lebič, Ante Munjiza, Marko Mušič, Svante Pääbo, Mario Suško i Ignacij Voje. Novi članovi suradnici: Nenad Moačanin Tomislav Cvitaš, Željko Cvetnić, Mirna Šitum, Alemka Markotić, Silvana Vranić, Darija Gabrić-Bagarić, Kuzma Kovačić, Kažimir Hraste i Berislav Šipuš. Za članove suradnike ponovno su izabrani Ljerka Schiffler, Josip Balabanić, Ante Simonić i Josip Sečen.
13. svibnja - Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu svečano je otvoren u Studentskome centru zagrebačkoga Sveučilišta, a cilj mu je promicanje kineskoga jezika i kulture te jačanje gospodarskih veza između dviju država. Strateški partneri zagrebačkoga Sveučilišta u tome projektu su i Šangajski institut za međunarodnu trgovinu i Nacionalni ured za promociju kineskoga jezika Vlade NR Kine - Hanban, Hrvatska gospodarska komora i grad Zagreb.
16. svibnja - U jesenskome i proljetnom upisnom roku za prvu godinu diplomskog studija u akademskoj godini 2011./2012. upisano je gotovo šest tisuća studenata, a konačna popunjenost na ukupnoj kvoti je gotovo 70 posto, što je bolje nego prošlih godina, rekla je prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak. Redoviti studiji popunjeni su oko 74 posto, izvanredni oko 33 posto, a najslabija popunjenost kvote je za strane studente, tek oko devet posto. Od 5994 upisana studenta, njih 5646 je redovitih, 18 stranih i 330 izvanrednih studenata.
18. svibnja - Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić primio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu koji mu je dodijeljen za iznimne doprinose u izgradnji humanijega društva, promicanje teoloških, humanističkih i društvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i afirmacije hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i svijetu.
23. svibnja - Ispitom iz hrvatskog jezika počela je državna matura, na koju se prijavilo oko 32 tisuće učenika, od čega 12,5 tisuća gimnazijalaca te oko 19,6 tisuća učenika četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola. Ispiti državne mature pisali su se od 23. svibnja do 12. lipnja. Konačni rezultati objavljeni su 16. srpnja. Hrvatski jezik je na višoj razini polagalo oko 10 tisuća gimnazijalaca te 8,5 tisuća učenika strukovnih i umjetničkih škola, a na osnovnoj razini oko 1,6 tisuća gimnazijalaca te skoro 11 tisuća ostalih učenika. Za ispit iz matematike tri puta više učenika prijavilo je nižu razinu.
24. svibnja - Nakon ispita državne mature iz hrvatskog jezika učenici su se žalili da pojedina pitanja nisu objektivan pokazatelj njihova znanja. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović okupio je radnu skupinu koja je analizirala test i utvrdila da je u njemu bilo manjkavosti. Ministar je poručio da nijedan učenik neće biti oštećen te upozorio na nepravedan status učenika - maturanata strukovnih škola koji izlaze na ispite državne mature najavivši promjene u polaganju državne mature. Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka donio je 28. svibnja odluku o priznavanju bodova za odgovore na po jedno pitanje i na višoj i na osnovnoj razini na ispitu državne mature iz hrvatskoga jezika. Nacionalno vijeće učenika RH istaknulo je da je ispit iz hrvatskog na državnoj maturi bio objektivno teži od ispita prošlih godina, ali da je pravi krivac za učeničko nezadovoljstvo sustav. Vijeće učenika usprotivilo se 'zadiranju' politike u struku i mogućem izbacivanju pitanja iz ispita ili 'ispravku' ispita, upozorivši da bi to ugrozilo sam koncept državne mature kao standardiziranog ispita. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske ocijenio je da je "uplitanje" ministra u provedbu državne mature nedopustivo i pozvao ga da prekine "medijsku harangu" na projekt državne mature te da nakon analize konačnih rezultata svih ispita državne mature, i uz javnu raspravu, donese odluke o daljnjim koracima. Članovi Stručne radne skupine za izradu ispita državne mature za hrvatski jezik 30. svibnja podsjetili su da velik dio nastave hrvatskoga jezika počiva na književnim predlošcima i njihovu razumijevanju pa je želja sastavljača bila da i on bude tako strukturiran. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) Branimir Mihalinec podsjetio je da su na sporna pitanja učenici odgovorili s ogromnim postotkom točnosti.
30. svibnja - Uvođenje strukovne mature značilo bi ukidanje državne mature, a ukidanje jedinstvenog razredbenog ispita za upise na fakultete nanijelo bi neprocjenjivu štetu učenicima strukovnih škola, rečeno je na konferenciji za novinare Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH). Ministar Jovanović komentirao je te tvrdnje rekavši da je sve što Ministarstvo radi u cilju još kvalitetnije državne mature kako bi ona napokon do kraja ispunila svoj zadatak. Strukovna matura, drži ministar, potrebna je da bi se vrednovalo strukovno obrazovanje. Ako učenici strukovnih škola polažu nešto što nisu učili, onda državna matura nema smisla, a objema je cilj poboljšati kvalitetu gimnazijskog i strukovnog obrazovanja, ustvrdio je.
LIPANJ:
4. lipnja - Sindikat hrvatskih učitelja uputio je otvoreno pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), u kojem ističe kako je MZOS postupak izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi počeo bez sudjelovanja sindikata kao socijalnoga partnera. Sindikat je reagirao na informaciju objavljenu na mrežnim stranicama MZOS-a o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
4. lipnja - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) Branimir Mihalinec ocijenio je površnim rekavši kako ostavlja dojam da su posrijedi ili opasne namjere ili rezultat neznanja. Jednom od "opasnih namjera" Mihalinec smatra pitanje utvrđivanja mreže škola koju je po dosadašnjem Zakonu utvrđivala Vlada na prijedlog Ministarstva, dok bi po novom prijedlogu mrežu škola donosilo Ministarstvo. Predložene izmjene Zakona mogle bi upropastiti i kompletno strukovno obrazovanje jer bi nastavnici koji predaju stručne predmete, a koji nisu završili fakultete s nastavničkim smjerom sada troškove polaganja pedagoško-psihološke skupine predmeta morali snositi sami, dok ih je dosad snosilo ministarstvo.
6. lipnja – Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predstavio je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), ključni reformski instrument koji će omogućiti usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te povećati socijalnu uključivost i zapošljivost. Uz Ministarstvo znanosti u HKO su uključeni Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a gospodarstvo i obrazovanje povezuje se s ministarstvom nadležnim za regionalni razvoj koje na regionalnoj razini prati učinke kvalifikacijskih struktura stanovništva i potrebe tržišta rada.
20. lipnja - MZOS je objavio nacionalne rezultate prvog Europskog istraživanja jezičnih kompetencija (ESLC) pri čemu je istaknuto da raniji početak učenja stranih jezika i učenje većeg broja stranih i klasičnih jezika utječe na postizanje boljih rezultata. Istraživanje je pokazalo da su učenici koji su dulje bili izloženi stranom jeziku, odnosno koji su ga učili od predškolske dobi, na višim razinama pokazali bolja postignuća u vještinama slušanja, pisanja i čitanja jezika.
26. lipnja - Rezultati istraživanja Programme for International Student Assessment (PISA) 2006. i 2009., Programa za međunarodnu procjenu učenika, predstavljeni su u MZOS-u. Nacionalna projektna menadžerica projekta PISA za Hrvatsku Michelle Braš Roth istaknula je da je čitalačka pismenost hrvatskih učenika ispod prosjeka, odnosno da više od 22 posto njih u tome ne dostiže razinu 2 (osnovno savladavanje teksta i utvrđivanje osnovnih detalja pročitanog književnog djela). Što se tiče matematičkih kompetencija, 33 posto naših učenika ne zadovoljava polaznu razinu matematičke pismenosti.
28. lipnja - Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš dodijelilo je počasni doktorat prof. dr. sc. Mirjanu Damaški za iznimne doprinose razvoju znanosti i visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, međunarodnoj afirmaciji hrvatske pravne znanosti te ugledu Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske općenito.ž
29. lipnja - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u Grožnjanu je u sklopu Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja istaknuo da je uvođenje zdravstvenog odgoja u hrvatske škole potrebno da bi se djeci omogućilo da žive zdravije i kvalitetnije, da prevenira debljinu a samim time i šećernu bolest, da omogući kvalitetniju zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju bolesti ovisnosti te da se, kako je rekao "kroz zdravstveni odgoj omogući i usvajanje najvažnijih znanja vezanih uz odgovorno spolno ponašanje i prevenciju spolno prenosivih bolesti". Ministar je istaknuo da je anketa o zdravstvenom ponašanju učenika osnovnih i srednjih škola, koja je provedena na uzorku od 1.500 učenika od 11 do 15 godina, pokazala da su hrvatski učenici po debljini na sedmome mjestu, da u pravilu ne jedu voće ni povrće, da svaki peti učenik puši, da svaki peti ne pere zube te da su skloni konzumiranju alkohola više nego njihovi vršnjaci u Europi.
SRPANJ:
3. srpnja – U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljen je informacijski sustav za upravljanje podatcima učenika i djelatnika osnovnih i srednjih škola e-Matica, unaprijeđen u suradnji s CARNetom.
4. srpnja - Europski centar za nuklearna istraživanja (CERN) potvrdio je da je uočena nova subatomska čestice s obilježjima Higgsova bozona, popularno nazvanog "Božja čestica". U tim istraživanjima sudjelovali su i IRB-ovi znanstvenici dr. Vuko Brigljević, i dr. Krešo Kadija te znanstveni novaci Senka Đurić, Srećko Morović i Jelena Luetić te splitski profesori Ivica Puljak, Nikola Godinović i Damir Lelas.
6. srpnja - Upravno vijeće Instituta Ruđera Boškovića (IRB) izabralo je dr. sc. Tomu Antičića za ravnatelja toga instituta na četverogodišnje mandatno razdoblje od 2012. do 2016. godine.
9. srpnja – Ispitima državne mature u ljetnom roku za godinu 2011./2012. pristupilo je 12.083 učenika gimnazija, 15.990 učenika strukovnih škola te 4.420 ostalih pristupnika. Svaki je pristupnik u prosjeku uz tri obavezna prijavio jedan ili dva izborna predmeta, izvijestio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka.
12. srpnja - Sveučilište u Zagrebu ne podržava prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost i protivi se da ih Hrvatski sabor prihvati jer smatra da bi se time dugoročno i ozbiljno ugrozio hrvatski istraživački sustav, zaključio je Senat toga sveučilišta.
12. srpnja - Akademik Boris Kamenar, jedan od najistaknutijih hrvatskih kemičara, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, umro je u Puli, u 84. godini.
13. srpnja - Službeno je utemeljena nagrada "Nikola Tesla" koja će prvi puta biti dodijeljena 2013. u Zagrebu prigodom obilježavanja 70. godišnjice Tesline smrti na međunarodnoj konferenciji “Globalni okrugli stol Croatia 2012. Split”. Nagrada će se dodjeljivati za izniman doprinos razvoju čovječanstva.
KOLOVOZ:
14. kolovoza - Akademkinja Maja Bošković-Stulli, književna povjesničarka i utemeljiteljica suvremene hrvatske folkloristike, umrla je u 90. godini u Zagrebu.
27. kolovoza - U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljen je prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja koji se od jeseni počeo eksperimentalno provoditi u osnovnim i srednjim školama. Teme iz kurikuluma trebale su se integrirati u postojeće školske predmete, a dodatni sadržaji u sat razredne zajednice.
31. kolovoza - Grupacija specijaliziranih nakladnika školskih udžbenika, okupljena pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koju čini deset malih nakladnika, poručila je s međunarodnog simpozija "Udžbenici za Europu 2013." da je nužna demokratizacija izbora udžbenika te da treba 'stati na kraj' korupciji u hrvatskome školstvu.
RUJAN:
7. rujna - Učenici srednje škole "Braća Radić" Kaštel Štafilić-Nehaj uputili su pismo ministru obrazovanja, znanosti i sporta Željku Jovanoviću u kojemu od njega traže da se omogući upis 42 učenika u tu školu za poljoprivredna zanimanja bez obzira što nisu prešli potreban upisni prag od 36 bodova. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta priopćilo je da neće, uslijed pritiska, tolerirati nezakonitosti počinjene pri upisu. Ministarstvo je 10. Rujna predložilo razrješenje ravnatelja škole.
8. rujna - Međunarodna neovisna institucija za poslijediplomske studije Interuniverzitetski centar Dubrovnik (IUC) obilježila je 40. obljetnicu. IUC je utemeljen 1972. godine po ideji tadašnjega rektora zagrebačkoga Sveučilišta akademika Ivana Supeka i do današnjih dana uspješno djeluje kao okupljalište znanstvenika iz Europe i svijeta.
10. rujna - Ministar Jovanović razriješio je dužnosti ravnatelja karlovačke Prirodoslovne škole nakon što je utvrđeno da je u srpnju, u prvom upisnom roku, u tu školu upisano 24 učenika koji nisu zadovoljavali uvjet minimalnog bodovnog praga, propisanog za upis u četverogodišnji program.
13. rujna - Pod geslom "Danas znanost-sutra industrija" u Vukovaru su počeli XIV. Ružičkini dani, tradicionalni međunarodni skup stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša.
13. rujna - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da je svim školama poslan dopis po kojemu svaki učenik koji završi trogodišnju srednju školu može besplatno nastaviti školovanje u četvrtom razredu i tako steći uvjete za polaganje državne mature i odlazak na fakultet.
14. rujna - Predsjednik Republike Ivo Josipović otvorio je u Splitu novu zgradu Medicinskoga fakulteta, površine 6780 metara četvornih u koju je iz državnog proračuna uloženo 83 milijuna kuna, a na svečanoj ceremoniji promovirano je i 14 doktora medicinskih znanosti koji su to zvanje stekli na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
19. rujna - Studenti na Sveučilištu u Zagrebu koji su u prethodnoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova neće trebati plaćati participaciju pri upisu na višu godinu, a za studente s invaliditetom prag za oslobađanje od participacije je 30 ECTS-a, što je u skladu s odlukom hrvatske Vlade od 2. kolovoza ove godine, rečeno je na konferenciji za novinare u sveučilišnu Rektoratu.
24. rujna - Međunarodna znanstvena interdisciplinarna konferencija 21. Dani Frane Petrića počela je u Cresu simpozijem "Ideja sveučilišta" na kojemu je sudjelovalo 70 znanstvenika i stručnjaka iz 12 zemalja. Na simpoziju se do 26. rujna raspravljalo o pitanjima poput položaja sveučilišta na tržištu, industrijalizacije sveučilišta, sagledavanja bolonjske reforme i značenja sveučilišta u općem sustavu obrazovanja.
LISTOPAD:
1. listopada - Knjiga arheologa i rektora Sveučilišta u Puli Roberta Matijašića "Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana", zamišljena je kao udžbenik i priručnik, ali je i izuzetno historiografsko djelo i prvo koje donosi pregled kasne antike, rečeno je na predstavljanju na zagrebačkome Filozofskom fakultetu.
9. listopada – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odbilo je molbu učenika upisanih s nedovoljnim brojem bodova u četverogodišnje programe karlovačke Šumarske i drvodjeljske škole da napravi iznimku i omogući im nastavak školovanja. Učenicima je ponuđen upis u nova obrtnička zanimanja, cvjećara i vrtlara, po trogodišnjem programu za koje ta škola ima uvjete. Tome se 17. listopada usprotivila Karlovačka županija kao osnivač srednjih škola jer bi to bilo suprotno Mreži srednjih škola i učeničkih domova koja predviđa da se učenici za ta zanimanja školuju u karlovačkoj Prirodoslovnoj školi.
12. listopada – Održan je prvi u nizu planiranih stručnih skupova na kojemu su predstavljeni sadržaji i ciljevi Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji je u sklopu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika za pripremu i provedbu Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Jedna od autorica Kurikuluma dr. Marina Kuzman naglasila je potrebu za podrškom roditelja te poručila kako zdravstveni odgoj treba promatrati u cjelokupnoj njegovoj provedbi, a ne ga svoditi na ono što se voli eksponirati - seksualni odgoj.
17. listopada - Vlada je prihvatila prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji bi trebao osigurati bolju povezanost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Po riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, HKO je ključni reformski instrument u obrazovnoj politici Vlade koji treba omogućiti vertikalnu i horizontalnu prohodnost kvalifikacija, koje će odgovarati kompetencijama potrebnim na tržištu rada i biti razumljive svim poslodavcima u Hrvatskoj i Europi.
19. listopada - Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport Županije koprivničko-križevačke Mladen Antolić rekao je da je prosvjetna inspekcija nakon posjeta Srednjoj školi Koprivnica utvrdila da je u ekonomski smjer te škole ove godine upisano dvanaest učenika koji nisu zadovoljili bodovni kriterij potreban za upis u taj program. Utvrdivši nepravilnost, inspektorica je naložila da se djeca ispišu iz ekonomskog smjera.
29. listopada - Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu o svojoj 50. obljetnici pokrenuo je prvi sveobuhvatni doktorski studij politologije .Smjerovi koje potencijalni kandidati mogu upisati su - Europska politika: Europa i Hrvatska, Hrvatska politika, Javne politike i razvoj, Mediji i politika, Politička teorija i Međunarodni odnosi.
STUDENI:
2. studenog - Udruga Glas roditelja za djecu (GROZD) pozvala je roditelje da zaštite djecu od sadržaja zdravstvenog odgoja, vezanih uz spolnost, ocjenjujući kako su oni suprotni znanstvenim činjenicima, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prozvala da njihovim uvođenjem, bez suglasnosti roditelja, ugrožava demokratska načela i osnovna ljudska prava. Odluka ministarstva da svoj djeci nameće svoju ideologiju eklatantno je kršenje roditeljskih prava koja su zagarantirana Ustavom i međunarodnim dokumentima, upozorila je Udruga ističući da program zdravstvenog odgoja nije moralno neutralan te da nameće svjetonazor koji negira i ignorira sve općeljudske vrijednosti vezane uz spolnost.
2. studenog - Program zdravstvenog odgoja znanstveno je utemeljen i obvezatan za sve učenike, poručio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, reagirajući na stajališta Glasa roditelja za djecu (GROZD) da je uvođenje u škole dijela programa koji se odnosi na spolnost, bez suglasnosti roditelja, u suprotnosti s Ustavom. Ministar Jovanović upozorio je da roditelj nema pravo svome djetetu uskratiti usvajanje zdravijih životnih navika koje će ono dobiti u školi kroz taj program, pa i u dijelu koji je se tiče spolnoga odgoj, a koji je samo mali dio ukupnog kurikuluma predmeta zdravstveni odgoj.
5. studenog - Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svečano su inaugurirana dva nova kolegija posvećena romskom jeziku, kulturi i književnosti.
8. studenog - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izjavio je kako dijeli zabrinutost s roditeljima koji su zabrinuti za odgoj svoje djece, osobito kako se odgoj i obrazovanje nudi u našim školama te istaknuo kako podupire sva plemenita nastojanja roditelja, objavljeno na mrežnim stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
14. studenog - Prorektorica za istraživanje i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu profesorica Melita Kovačević izabrana je za predsjednicu Upravnog odbora Vijeća za doktorsku izobrazbu Europskog udruženja sveučilišta - EUA (European University Association).
16. studenog - U povodu Međunarodnog dana tolerancije nagrade "Luka Ritz - Nasilje nije hrabrost" dodijeljene su učenicama Pauli Kadić te Mariji Gašparović, koje su svojim djelovanjem pridonijele afirmaciji ljudskih prava, toleranciji i promicanju mira, slobode i jednakosti među svojim vršnjacima.
19. studenog - Hrvatski inovatori osvojili su tri zlatne i tri srebrene medalje na 61. međunarodnom sajmu inovacija INNOVA 2012. u Bruxellesu
23. studenog - Mreža organizacija civilnog društva "Platforma 112" pozdravila je uvođenje Zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole kao i sadržaj kurikuluma, istaknuvši da je zdravstveni odgoj utemeljen na znanstveno provjerenim informacijama koji promiče odgovorno ponašanje, poštivanje i zaštitu ljudskih prava te suzbijanje svih vrsta diskriminacije, "nužan iskorak u procesu stvaranja modernog obrazovnog sustava".
27. studenog – U 85. godini preminuo je Josip Lovrić, profesor emeritus Sveučilišta u Dubrovniku te član emeritus Hrvatske akademije tehničkih znanosti i član francuske Academie europeenne.
PROSINAC:
4. prosinca - Nacionalno koordinacijsko tijelo za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije zaključilo je na sastanku u Banskim dvorima, održanom pod predsjedanjem premijera Zorana Milanovića, kako je u idućih sedam mjeseci potrebno uključiti sve zainteresirane strane u široku javnu raspravu, da bi se kvalitetno i uspješno proveo projekt izrade Strategije.
6. prosinca - Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe i direktor Buchmann Instituta u Frankfurtu, dobitnik je najprestižnije njemačke znanstvene nagrade "Gottfried Wilhelm Leibniz" za 2013. godinu za svoj rad u otkrivanju složenih funkcija proteina ubikvitina, objavila je Njemačka znanstvena zaklada (DFG) koja dodjeljuje tu najveću novčanu znanstvenu nagradu u svijetu u iznosu od 2,5 milijuna eura, priopćio je frankfurtski Buchmann Institut.
7. prosinca - Nobelovcu dr. Carlu Rubbiji uručen je na svečanosti obilježavanja Dana Sveučilišta u Splitu počasni doktorat te visokoškolske ustanove za izniman doprinos razvoju fizike te za suradnju sa skupinom profesora toga sveučilišta.
12. prosinca - Hrvatski istraživači imat će u sljedećih pet godina na raspolaganju sedam milijuna eura za razvoj svojih istraživanja i karijera, taj im je novac odobrila Europska komisija za projekt "NEWFELPRO" i to kao 100. projekt koji će dobiti novac u okviru "Marie Curie akcija". Riječ je o projektu kojim se potiče mobilnost hrvatskih istraživača (Outging fellowship), dolazak stranih istraživača na hrvatske institucije (Incoming fellowship), kao i reintegracija domaćih istraživača nakon boravka u inozemstvu (Reintegration fellowship).
12. prosinca - Znanstvenici Instituta "Ruđer Bošković" dr. Neli Pivac dodijeljena je nagrada "Ante Šercer" Akademije medicinskih znanosti Hrvatske za najbolji znanstveni rad u 2011. u kojemu se istražuje povezanost između raspodjele genotipova moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF) Val66Met i Alzheimerove bolesti.
17. prosinca - Za provedbu trogodišnjih Pilot programskih ugovora, koje su s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) potpisali rektori hrvatskih javnih visokih učilišta, mjerodavno ministarstvo osiguralo je 800 milijuna kuna i time će se, istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, realizirati odluke hrvatske Vlade o besplatnom studiju za sve redovite studente koji studiraju na javnim visokim učilištima. Ministar Jovanović najavio je da će svi znanstveni novaci, koji su to svojim radom i rezultatima zaslužili i za koje postoje kadrovske potrebe sveučilišta, iduće godine biti izabrani u zvanje docenta.
19. prosinca - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović uručio je u Zagrebu godišnje "Nagrade Ivan Filipović" za 2011. zaslužnim prosvjetnim djelatnicima, znanstvenicima i stručnjacima koji su svojim pedagoškim i znanstvenim radom ostavili trajan trag u hrvatskom odgojno-obrazovnom procesu, a nagrade za životno djelo ove su godine pripale profesorima Ivi Karaču u području osnovnog, te Ladislavu Bognaru u području visokog školstva.
20. prosinca - U Pomorskoj školi u Bakru predstavljen je EU projekt uvođenja inovativnih tehnologija i izvannastavnih programa u pomorske škole "Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola" radi povećanja konkurentnosti budućih pomoraca na tržištu rada.
22. prosinca - Ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović ocijenio je da kardinal Josip Bozanić i veliki dio Hrvatske biskupske konferencije ne razumiju kurikulum zdravstvenog odgoja, već su nasjeli na priče iz udruge "Grozd" koja je, fokusirajući se na neke naslove iz literature za nastavnike, javnosti potpuno krivo predstavila što donosi zdravstveni odgoj.