Riječ koja je, uz EU, tijekom 2013. godine najčešće izgovarana u Srbiji bila je Kosovo, a glede toga dogodile su se neočekivane promjene jer su, pod pokroviteljstvom Bruxellesa, prvi put za isti stol sjeli predsjednici srbijanske i kosovske vlade Ivica Dačić i Hashim Thaci. No, taj napredak u odnosima Srbije i Kosova za Bruxelles je bio više simboličan nego li konkretan i dovoljno uvjerljiv, pa je Srbija ostala kratkih rukava u očekivanju datuma za početak pregovora sa EU.
Utješna, ali Beogradu nedovoljna nagrada bila je uvjetni datum za početka do konca prve polovice 2013. godine, a zapreka koju Srbija mora prijeći ponovno je Kosovo.
Od Srbije se očekuje da ostvari vidljiv napredak u pregovorima s kosovskim vlastima, a dodatni kamen spoticanja predstavlja početak primjene sporazuma o zajedničkom upravljanju graničnim prijelazima od 10. prosinca, praćen prosvjedima srbijanskih gospodarstvenika sa sjevera Kosova zbog naplate carina.
Premda to nitko izravno nije spomenuo, problem je u ovom slučaju više financijski, a manje politički. Riječ je o tome da nema jasnog dogvora o raspodjeli novca od naplaćenih carina, poglavito visokotarifne robe, te o mogućnosti zloporaba u daljnjoj prodaji robe, što obje strane dovodi u poziciju da ne mogu izravno nadzirati tijek tog novca.
Platforma za Kosovo, koju je utvrdila vladajuća koalicija, ostala je visjeti u zraku.
Srbija u tome dokumentu naziva kosovske vlasti "privremenim institucijama samouprave u Prištini (PIS)", a Kosovo "Autonomnom pokrajinom Kosovo i Metohija", sukladno formulaciji koju sadrži i srbijanski ustav. Time Srbija ustraje u dosad višekratno ponovljenom stajalištu svoga državnog vrha da nikad i ni pod kojim uvjetima neće prizanti neovisnost Kosova.
Sjedinjene Američke Države i EU nisu se konkretnije očitovale o platformi, budući je ona još neslužbeni dokument. Primjedbe na taj dokument ima većina oporbenih stranaka u srbijanskom parlamentu, a vodeća oporbena Demokratska stranka platformu naziva populističkom i neprimjenjivom.
Za početak siječnja u Bruxellesu je najavljena nova runda pregovora Dačić-Thaci. U međuvremenu, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i predsjednik vlade Hashim Thaci također su oštro osudili platformu ocijenivši da je neostvariva te da predstavlja zapreku dijalogu.
Što se tiče odnosa Srbije s drugim susjedima, a poglavito s Hrvatskom, oni su u 2013. godini dospjeli na nisku razinu. Na srbijansko-hrvatske odnose odlučujuće su utjecali preokret nakon izbora u Srbiji i oslobađajuća presudom hrvatskim generalima u Den Haagu Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Izbori u Srbiji doveli su do preslagivanja odnosa nakon mandata Borisa Tadića. Službeni je Beograd dobio novog šefa države, bivšeg stranačkog kolegu haaškog optuženika Vojislava Šešelja, Tomislava Nikolića. Između ostaloga, Nikolić je nakon stupanja na dužnost izjavio kako je "Vukovar srpski grad".
Poboljšanje u odnosima nije nastupilo ni nakon poruke predsjednika srbijanske vlade, Nikolićeva koalicijskog partnera, socijalista Ivice Dačiča, koji je rekao kako "ne želi da se stvara led koji će kasnije otapati naraštaji". Premda je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u jednom intervjuu tu izjavu nazvao ohrabrujućom, poručio je kako njegov susret s Tomislavom Nikolićem još ne bi bio svrhovit.
Dodatna napetost nastala je nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u Den Haagu, što je u Srbiji dovelo do gnjeva i ogorčenja.
Uslijedili su prosvjedi pojedinih skupina, poglavito Šešeljevih radikala te nekolicine nacionalističkih pokreta, tjekom kojih je zapaljena i hrvatska zastava.
Srbijansko-hrvatski odnosi za sada su očito najbolji u zabavi i kulturi. Beograđanima će Novu godinu poželjeti "Prljavo kazalište" nastupom u novobeogradskoj areni pred najmanje petnaestak tisuća ljudi.
Međutim, srbijanski političari znaju da građanima ne mogu ponuditi mnogo optimizma.
Nešto vedrine u odnose u Srbiji unosi podatak Svjetske banke, koja je objavila da bi Srbija, nakon što 2012. godini završi s najvećim padom bruto domaćeg proizvoda, od dva posto, što je najveći pad u jugoistočnoj Europi, u 2013. mogla ostvariti rast od najmanje dva posto, a vjerojatno i veći.
U međuvremenu, u srbijanskoj javnosti ne manjka zanimljivosti. U ofenzivi protiv korupcije u zatvor je dospio jedan od najvećih srbijanskih tajkuna Miroslav Mišković, a vlasti najavljuju još sličnih vijesti.