Kako bi uredili državu po suvremenim demokratskim načelima postignut je konsenzus svih građana i političkih subjekata oko potrebe ulaska u Europsku uniju (EU), dok je u vezi s pristupanjem NATO savezu javnost uglavnom podijeljena.
Svi državni resursi usmjereni su ka jednom cilju - što bržem pridruživanju Uniji pa je tako i crnogorski parlament sredinom godine skratio svoj mandat kako bi nakon izvanrednih parlamentarnih izbora nova vlada imala puni kapacitet voditi daljnje pregovore u tom pravcu.
No izbori, koji su bili organizirani sredinom listopada, dali su ponešto drugačiju sliku od očekivane. Koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske stranke (SDP), nakon 22 godine vladanja, nije dobila apsolutnu premoć, kako se očekivalo, pa im je za to bila potrebna podrška manjinskih stranaka.
Poruku birača "mijenjajte nešto ili da vas mijenjamo", shvatio je i Milo Đukanović, čelnik DPS-a, koji je po šeti put u svojoj bogatoj političkoj karijeri prihvatio dužnost premijera. Javnost se tome nije previše protivila, jer nije prepoznala drugu osobu koja bi mogla zemlju tako brzo i uspješno izvući iz krize i pregovore s EU dovesti do kraja.
Đukanović je i sam znao da ponovno u ruke uzima "vruć krompir" jer se zemlja nalazi u ozbiljnim gospodarskim problemima. Država je prezadužena - blizu 60 posto BDP iznosi javni dug. Preko 100 milijuna eura su državna jamstva samo za Kombinat aluminija (KAP), koja su dana ruskom partneru za kredite koje ne vraća, a koja svakim danom mogu doći na naplatu. Slična je situacija i s brojnim drugim tvrtkama u kojima nije uspjela privatizacija.
Nezadovoljstvo radnika i građana je sve veće. Od prosječne zarade od 450 eura ne može se pokriti ni pola potrošačke košarice, a mirovine su još upola manje. Da bi popunila državnu blagajnu, vlada je sredinom godine uvela nov porez građanima - po jedan euro na svaki mobitel i električno brojilo.
Svega toga je svjestan i Đukanović, ali ga, čini se, optimizam ne napušta pa je rast crnogorskog gospodarstva u 2013. godini predvidio po stopi od 2,5 posto. Među najvažnijim problemima su rješavanje problema KAP-a. Za crnogorsku aluminijsku industriju su zainteresirani turski Toščelik i njemački IKL pa se sa njima intenzivno pregovara.
Đukanović je obećao preispitivanje svih privatizacijskih ugovora i raskidanje suradnje sa svima koji su ih prekršili. Najavio je i aktivnosti oko izgradnje autoceste od Bara do Boljara, pokretanje proizvodnje u mnogim gospodarskim tvrtkama i izgradnju novih, uglavnom, turističkih objekata.
Međutim, s vladinom projekcijom gospodarskog rasta od 2,5 posto ne slažu se u Svjetskoj banci (SB), čija stručnjakinja za Crnu Goru i Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster ističe da će, prema njihovim prognozama, rast u Crnoj Gori u narednoj godini biti svega 0,8 posto.
SB je vladi, koja prema riječima Madžarević-Šujster, ima vrlo solidan plan privlačenja izravnih stranih ulaganja, preporučila nastavak fiskalne konsolidacije i fokusiranje na reforme socijalnog sektora i javne uprave, kao i na poboljšanje naplate poreza.
Što se pregovora s EU tiče, tu je situacija mnogo bolja. Čelnici EU naglašavaju da bi Crna Gora, nakon Hrvatske, mogla postati lider pregovaračkog procesa na Balkanu. Ovih dana zatvoreni su pregovori oko poglavlja 25 - Znanost i istraživanje, dok će se o poglavljima 23 i 24 - Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost razgovarati do sredine iduće godine.