FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZSE: Crobexi pod pritiskom sniženog kreditnog rejtinga

ZAGREB, 17. prosinca 2012. (Hina) - Snižavanje hrvatskog kreditnog rejtinga moglo bi danas na Zagrebačkoj burzi rezultirati padom Crobex indeksa, čime bi se nastavio njegov negativni niz osmi dan zaredom.

Od 8 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine njih 5 danas očekuje pad Crobexa, a 3 stagnaciju.

Crobex indeks potonuo je prošloga tjedna 2,15 posto, na 1.720 bodova, a Crobex10 3,21 posto, na 961 bod.

I dok su od početka četvrtog tromjesečja Crobexi još u blagom plusu - Crobex za 0,29 posto, a Crobex10 za 0,74 posto - u odnosu na početak godine utonuli su u minus veći od 1 posto.

Nakon sedam dana neprekidnog pada, Crobex je u odnosu na početak godine na gubitku 1,13 posto, a Crobex10 1,48 posto.

„Crobexi su već sedam trgovinskih dana u padu te sad već možemo govoriti o mini-negativnom trendu na domaćem tržištu. Danas će investitori pri odlukama o ulaganju zasigurno uzimati u obzir pad kreditnog rejtinga države“, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

Nakon zatvaranja burze u petak, agencija Standard & Poor’s snizila je kreditni rejting Hrvatske na 'BB+/B', uz stabilnu prognozu, a to smanjenje rejtinga obrazlaže nedostatnim reformama.

U agenciji vjeruju da je vladina fiskalna odlučnost oslabila, ostavivši strukturne proračunske slabosti poput visokih socijalnih i troškova rada, koji zajedno iznose gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države.

Redovni promet na burzi prošloga je tjedna iznosio 48 milijuna kuna, što je otprilike 8 milijuna manje nego prethodnoga tjedna.

U petak je protrgovano 13,2 milijuna kuna povlaštenom dionicom Croatia osiguranja, što je pridonijelo nešto većoj ukupnoj likvidnosti.

„Prosječni dnevni promet od 11 milijuna kuna nešto je veći nego u prethodnim tjednima, ali i dalje je to prilično skromna likvidnost“, navodi Špoljar.

Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 9,7 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 1,80 posto, na 199,79 kuna.

Među najlikvidnijim izdanjima bila je i dionica Leda. Cijena joj je skočila 6,25 posto, na 7.650 kuna, uz promet od 4,9 milijuna kuna.

Glavna skupština Leda u petak je donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala za najviše 119,3 milijuna kuna, izdavanjem najviše 93.750 novih redovnih dionica.

U petak su održane i sjednice Uprave i Nadzornog odbora Leda na kojima je određen raspon cijene za nove dionice od 8.000 do 9.000 kuna po dionici.

Jutros je, pak, iz Leda objavljeno da ima namjeru za ovu godinu isplatiti dividendu u visini do 25 posto neto dobiti. Od 2013. godine ciljani iznos isplate dividende bio do najviše 50 posto neto dobiti.

Među dobitnicama istaknula se dionica Diokija, čija je cijena skočila za 28,8 posto, na 13 kuna, uz promet od 1,2 milijuna kuna. Dioki je zaprimio pismo namjere u kojem Crodux Plin izražava interes za suradnju, i to vezano za proizvodnju polistirena u PJ Doki te razvoj novih projekata.

Od ostalih dobitnika, ističu se dionice Konzuma, koje su poskupjele 9,3 posto, te Viadukta, 7,5 posto.

Gubitnike su, pak, predvodile dionice Atlantske plovidbe, čija je cijena pala 7,9 posto, te Ine, 6,7 posto.

A na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer u Washingtonu i dalje nema napretka u pregovorima o smanjenju proračuna kako bi se izbjegla 'fiskalna litica', koja bi američko gospodarstvo mogla gurnuti u recesiju.

Na Wall Streetu su Dow Jones i Nasdaq indeks prošloga tjedna oslabili 0,2 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto.

Jutros je, pak, nakon pobjede Liberalne demokratske stranke na parlamentarnim izborima u Japanu u nedjelju, Nikkei indeks snažno porastao.

No na ostalim azijskim burzama, kao i na europskim burzama, trguje se oprezno jer se čeka rasplet pregovora u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita kako bi se izbjegla 'fiskalna litica'.

„Na inozemnim burzama prošlotjedna izvedba najvažnijih indeksa bila je raznolika. U SAD-u su investitori kaznili nedostatak napretka u pregovorima oko proračuna, dok su u Europi bili ohrabreni odobrenim paketom pomoći Grčkoj od 50 milijardi eura, kao i podatkom o ubrzavanju kineskih industrijskih aktivnosti. I idućih dana dominantno će u fokusu tržišnih sudionika biti 'fiskalna litica'“, zaključuje Špoljar.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙