"Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina", ističe se u pozivu za zaštitu ovog jedinstvenog parka prirode.
Pojašnjava se da najveći problem predstavlja promjena prirodnog vodnog režima, sve intenzivniji krivolov i nepostojanje stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe. Dodaje se da se broj riba smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju.
Poseban problem pojavio se najavom realizacije energetskog projekta Gornjih horizonata kojega su pokrenule vlasti Republike Srpske, a čiji je cilj preumjeriti vode s područja istočne Hercegovine u energetski sustav rijeke Trebišnjice i tako utjecati na smanjivanje pritoka u slijevu rijeke Neretve.
U peticiji se navodi da Hutovo blato značajno pomaže i u sprječavanju prodiranja slane morske vode u vrijedne poljoprivredne površine delte Neretve.
"Nestankom Hutovog blata, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih staništa i prirodnih resursa", navodi se.
Sustav Hutova blata koji je smješten u čapljinskoj općini je zbog svojih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta uvršten na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve s 44 vrsta riba od koji je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.