U intervju za sarajevsko Oslobođenje od petka Čović je odbacio mogućnost da nova parlamentarna većina zadrži Budimira na mjestu predsjednika nagovješćujući da mu se nudi ustupak za odlazak s te pozicije.
"Ne želim ni na kakav način povrijediti Budimira, ali mislim da se on treba povući s funkcije jer oni koji su ga na tu funkciju postavili više ne stoje iza njega. No, otvoreni smo za razgovor o tomu kako pomoći Budimiru da nastavi svoj posao negdje drugo kako bi time dao doprinos izlasku iz krize", rekao je Čović. Dodao je da će se kriza u Federaciji BiH dodatno produbiti ako ne dođe do rekonstrukcije vlade Federacije BiH, čiji je rad blokiran zbog nesudjelovanja u radu osam ministara iz Stranke demokratske akcije, HSP-a BiH i Narodne stranke Radom za boljitak.
"U suprotnom ulazimo u krizu, a za tu krizu netko će morati preuzeti odgovornost", dodao je.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić podnio je u ponedjeljak zahtjev predsjedniku Budimiru za smjenom osam ministara i imenovanja novih, na što on još uvijek nije odgovorio. SDP BiH od ranije, zajedno s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. te Savezom za bolju budućnost, nastoji iz vlasti isključiti SDA, HSP BiH i Boljitak.
Čović je, komentirajući inicijativu američke administracije za novim teritorijalnim preustrojem u Federaciji BiH, istaknuo kako nije prihvatljivo rješenje samo pripojiti neke od deset županija.
"Osnova je teritorijalna i administrativna jednakost hrvatskoga naroda u BiH. Svako rješenje koje to zadovoljava može biti rješenje krize u FBiH. Neprihvatljivo je racionaliziranje FBiH prostim spajanjem županija, poput nedavno u javnosti predstavljenog modela", dodao je predsjednik HDZ-a BiH.
Nakon što je američka administracija najavila da će potaknuti preustroj Federacije BiH, ustrojene Washingtonskim sporazumom 1994. godine uz jamstvo Sjedinjenih Država i Republike Hrvatske, u javnosti u BiH se pojavilo više prijedloga preustroja koje su se oslanjale na smanjivanje broja županija. Po tim prijedlozima, koje su iznijele nevladine organizacije, većinske hrvatske županije u Posavini ili Središnjoj Bosni bi se pripojile županijama s bošnjačkom većinom što su hrvatska javnost i političari u BiH odbacili kao mogućnost.