ZAGREB - Sabor će današnju sjednicu započeti raspravom o izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojima se omogućuje objava Registra branitelja. U općem dijelu Registra bit će navedeni ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MUP-u ili MORH-u te status (branitelja ili dragovoljca). U posebnom dijelu Registra nalazit će se naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, dok će pomoćni podaci iz Registra služiti za tehničku podršku i razmjenu podataka s drugim tijelima i pravim osobama. Javno dostupni u elektroničkom obliku bit će ime, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u. Javno dostupni u elektroničkom obliku mogu biti i podaci iz posebnog dijela Registra branitelja temeljem pisane privole hrvatskog branitelja. Izmjenama zakona također se omogućavaju povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu u pogledu godina starosti udovica umrlog Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) I. i II. skupine, kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe. Status branitelja moći će ostvariti i osoba kojoj je u odgovarajućem postupku utvrđeno samovoljno napuštanje postrojbe, za razdoblje sudjelovanja u obrani Hrvatske. Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvarit će i dragovoljci, pripadnici borbenog sektora, koji nisu stekli status HRVI, a u ratu su proveli najmanje dvije godine. Udovicama i izvanbračnim suprugama poginulih hrvatskih branitelja daje se mogućnost sklapanja nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava.
ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata i Sindikat Preporod danas organiziraju jednodnevni štrajk u gotovo svim osnovnim i srednjim školama, u znanstvenim ustanovama i zdravstvenom sustavu. Sindikati osnovnih i srednjih škola, visokog obrazovanja i znanosti, te medicinskih sestara organizirat će štrajk upozorenja zbog otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, najave ukidanja dodataka na plaće, smanjivanja sredstava za obrazovanje i znanost u državnom proračunu, smanjivanja plaća učiteljima i nastavnicima kroz ukidanje dodatka od 3, 5, 7, i 9 posto, te zabrane zapošljavanja novih medicinskih sestara. Zbog štrajka danas neće raditi praktično sve škole u Hrvatskoj pa sindikalci preporučuju roditeljima da ne poslušaju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, koji ih je pozvao da pošalju svoju djecu u škole, te da ih ne šalju na nastavu koja se ionako neće održati. Za djecu koja ipak dođu u škole odgovorni će biti ravnatelji, koji moraju organizirati njihovo čuvanje. Učitelji i nastavnici će ujutro održati zborove radnika a nakon toga u školama će ostati dežurati Štrajkaški odbori, dok ostali članovi sindikata mogu ostati štrajkati na svojim radnim mjestima ili, ako žele, mogu otići kući, kažu sindikalci. Ravnatelje koji će po naputku ministra Jovanovića pokušati popisivati štrajkaše upozoravamo da je to suprotno Zakonu o radu, te ćemo ih prijaviti Inspekciji rada, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec. Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić poručio je da se njegov sindikat priključio štrajku zbog smanjenja plaća u prosvjeti i nepravde koja je time učinjena učiteljima i nastavnicima, a Jovanoviću da je "stvarno pretjerao" kada je u jučerašnjem priopćenju pokušao konfrontirati sindikate javnih službi s njihovim kolegama iz realnog sektora. Za vrijeme štrajka medicinskih sestara i tehničara osigurat će se obavljanje minimuma nužnih poslova i hitnih intervencija, a štrajk će se održati u svim zdravstvenim ustanovama osim u Hitnoj službi, najavila je predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak. Njezin sindikat ide u štrajk i zbog zabrane zapošljavanja, zbog čega u sustavu nedostaje čak 12.000 medicinskih setara. "Mi već niz godina radimo kao da smo u štrajku, samo s minimalnim brojem osoblja", kaže Prašnjak. Predsjednik Matice Vilim Ribić očekuje vrlo visoki odaziv na štrajk i u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, bez obzira što je bilo pokušaja onemogućavanja prava na štrajk.
Naime, dekan jednog fakulteta, kojeg Ribić nije htio imenovati, htio je zabraniti štrajk pod izgovorom da to mora učiniti zbog Bolonjskog procesa, no sindikat mu je objasnio da bi to bilo protuzakonito. Ribić je optužio prosvjetnu vlast da učenički standard povećava na račun plaća učitelja i nastavnika, koje već zaostaju 200 do 500 kuna za prosječnim plaćama u državi. Također je ponovio kako su mjere štednje na troškovima za zaposlene u javnim službama potpuno promašene jer neće izvući društvo iz krize, već će je samo produbiti. Zato sindikati trebaju štrajkati i protiv Vladine pogrešne ekonomske politike, smatra Ribić.
ZAGREB - Na zagrebačkom Županijskom sudu danas bi trebalo početi treće suđenje bivšem pripadniku srpske paravojske Milanu Španoviću zbog ratnog zločina 1991. nad hrvatskim civilima nedaleko Gline, no njegov branitelj očekuje odgodu ročišta jer Španović koji živi u Velikoj Britaniji nije primio sudski poziv. Odvjetnik Silvije Degen kazao je da po njegovim saznanjima Španović nije uredno zaprimio sudski poziv za raspravu te da očekuje kako će početak suđenja biti odgođen. "Ne bi me iznenadilo ni da tužiteljstvo odustane od kaznenog progona jer se to dogodilo sa svim suoptuženicima iz prvog postupka", izjavio je Degen Hini. Suđenje Španoviću još jednom bi trebalo početi jer je Vrhovni sud u rujnu 2010. ukinuo osuđujuću presudu sisačkog Županijskog suda koji ga je 2009. kaznio s tri godine i pet mjeseci zatvora zbog ratnog zločina nad hrvatskim civilima u kolovozu 1991. u selima Maji i Svračici u blizini Gline. Presuda je ukinuta zbog bitnih povreda kaznenog postupka tijekom suđenja na sisačkom sudu koji ga je i 1993. u odsutnosti osudio na 20 godina zatvora te je za njim raspisao međunarodnu tjeralicu. Osim Španovića, za napad na sela, palež, maltretiranje civila i pljačku njihove imovine teretilo se još 18 njegovih suboraca. Španović je uhićen u jesen 2006. u krađi u Suttonu pa ga je Velika Britanija Hrvatskoj izručila u kolovozu 2009. Vrhovni sud potom je odobrio obnovu postupka pa je u ponovljenu suđenju zbog sudjelovanja u napadima na sela u blizini Gline kažnjen s tri godine i pet mjeseci zatvora. Sudsko vijeće tada je obrazložilo da se presuda ne temelji na materijalnim dokazima, nego na izjavama svjedoka, zbog čega mu je izreklo kaznu nižu od najniže predviđene za to kazneno djelo od pet godina. Nakon objave presude Španović je pušten na slobodu jer je dosuđenu kaznu već odslužio u pritvoru u Velikoj Britaniji i Sisku.
ZAGREB - Pravna struka jedinstvenog je stajališta da većina RPO ugovora u hrvatskom novinarstvu predstavlja nezakonitu praksu prikrivenog radnog odnosa, zaključak je sinoćnje tribine Hrvatskog novinarskog društva (HND), na kojoj su sudionici pokušali rasvijetliti što ugovori o djelu znače za novinarsku profesiju i same novinare, krši li se njima zakon te što po tom pitanju može učiniti inspekcija rada. Sve veći broj novinara u prikrivenom radnom odnosu, upisanih u RPO (registar poreznih obveznika), kojima poslodavac isplaćuje bruto plaću od koje novinar sam mora platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porez i prirez, doveli su do "balkanizacije" novinarskog statusa, snizili kvalitetu rada novinara i uništili istraživačko novinarstvo omogućivši poslodavcu lakše otpuštanje radnika i niz poreznih rasterećenja, istaknuto je na tribini. Tribina HND-a, okupivši visoke predstavnike sudbene vlasti, pokazala je visok konsenzus pravne struke oko RPO ugovora. Viktor Gotovac, profesor radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, problem vidi u pretjerano rigidnom uređenju rada u Hrvatskoj, a rješenje u racionalizaciji Zakona o radu, koji bi trebao postati prihvatljiviji poslodavcima. "Sadašnje strogo uređenje rada pogađa poslodavce, što oni prebacuju na radnike i idu u 'sivu zonu', što pogađa i državu jer ne uspijeva naplatiti sve poreze i sva davanja. Trebamo zakone približiti praksi i optimizirati hrvatsko radno zakonodavstvo koje je prenormirano i poslodavci ga se ne pridržavaju", poručio je Gotovac. Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske, ocijenio je kako državna inspekcija "cijelo vrijeme žmiri" nad prikrivenim radnim odnosom novinara iako po nekim procjenama država zbog toga godišnje gubi oko 20 milijuna kuna. "Radi se o dogovoru političara i medijskih izdavača. Političari se boje medijskih tajkuna jer i sami "imaju putra na glavi", ustvrdio je Filić.