Rekao je kako je odbijanjem povećanja minimalne plaće i njezin udio na 40 posto prosječne plaće, toleriranjem neisplata plaća to napravljeno u privatnom sektoru, a demontaža kolektivnih ugovora u javnom sektoru će se napraviti ovih dana.
U Hrvatskoj, ustvrdio je Lesar, štede svi - i država i javni sektor i državna uprava i privatni sektor - svi osim financijskog sektora odnosno banaka koje su uspjele 'natući' inozemni dug direktno kao banke ili njihova leasing poduzeća kćerke na 22 milijarde eura. "Stupove proračuna za 2013. nazvao bih 'Stupovima ako' - ako rast BDP-a bude 1,8 posto, ako inflacija bude 2 posto, ako potrošnja kućanstva poraste za 1,8 posto, ako investicije u fiksni kapital rastu od 11,5 posto, ako izvoz poraste od 1,9 posto, a uvoz od 3,6 posto...", rekao je Laburist Lesar.
Ustvrdio je i da investicija, nema zbog previsokih kamata, za što odgovornom drži Hrvatsku narodnu banku (HNB). "Oni su se fokusirali na tečaj i ništa drugo, a visina kamatnih stopa koja je u Hrvatskoj za investitore do tri puta veća nego u zemljama okruženja njih ne zabrinjava niti se time bavi ovaj guverner, niti onaj prije njega", rekao je Lesar. Kao "zanimljivost proračuna" naveo je postojanje 33 agencije, 13 zavoda, 27 ureda, i 8 centara. "Imamo više agencija za poljoprivredu nego obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj", rekao je Lesar, na što se nadovezao Dražen Đurović (HDSSB), upozorivši da je planiran rast rashoda nekih agencija "za koje većina nas ne zna ni čemu služe".
Lesar mu je odgovorio da je rast rashoda, već drugu godinu za redom, planiran i u uredu predsjednika Vlade. "Očito su odlučili sada profesionalno zaposliti dosadašnje volonterke koje se bave PR-om u Vladi", rekao je.
"Valjda su odlučili zaposliti one volonterke koje su im do sada radile PR", rekao je Lesar.
Na Lesarove primjedbe na rad HNB-a odgovorio je ministar financija Slavko Linić, koji je podsjetio da je HNB lani otpustila 6 milijardi kuna obvezne pričuve, ali da se, unatoč povoljnoj kamati do 3 posto, uspjelo plasirati svega milijardu kuna tih sredstava. "Imamo još 5 milijardi za koje gledamo kako olakšati uvjete da ih potrošimo do kraja prvog kvartala iduće godine", rekao je Linić, ističući da "evidentno problem nije novac".
Jozo Radoš (Klub HNS-a) upozorio je kako bi mogućnosti proračuna trebalo sagledavati u kontekstu toga što čak jedna njegova četvrtina odlazi na otplatu duga. "Kamate ove godine u iznosu od 9 milijardi 486 milijuna kuna i otplata duga u iznosu od 18 milijardi 877 milijuna kuna dakle ukupni dug, čine 28 milijardi 363 milijuna kuna, što čini 23 posto ukupnog proračuna“, upozorio je Radoš.
Podsjetio je i kako samo otplata duga ove godine skače u odnosu na prošlu godinu na preko 6 milijardi kuna, što čini gotovo 5 posto proračuna, a to je, rekao je vrlo nepovoljna okolnost.
Nedžad Hodžić je u ime Kluba nacionalnih manjina izrazio uvjerenje da će predloženi proračun očuvati stabilnost državnih financija, postojećih radnih mjesta, rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta.
Nakon izjašnjavanja klubova počela je pojedinačna rasprava o prijedlogu proračuna o državnom proračunu za koju je prijavljeno pedesetak zastupnika.