"Saborski je odbor ustanovio da su samo četvorica djelatnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost imala uvid u to izvješće te da je jedan član Odbora javno izjavio kako je imao uvid u klasificirano izvješće prije nego je ono došlo u saborski Odbor", jedan je od zaključaka Odbora usvojenih nakon obavljenog nadzora nad službama uključenima u spomenutu aferu.
Nakon za javnost zatvorene sjednice Odbora, potpredsjednik tog tijela Igor Dragovan (SDP) nije rekao novinarima o kojem je članu Odbora riječ, no nakon izbijanja afere u medijima se spominjalo predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kao osobu koja je dobila izvješće Ureda prije njegove službene dostave Saboru, što je Karamarko tada demantirao.
"Mi smo u svojim zaključcima vrlo jasno rekli da su četiri djelatnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost imala uvid u to, da je između ostaloga jedan član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prije službenog dolaska tog izvješća u Sabor na određeni način u javnosti ostavio dojam da je upoznat sa sadržajem izvješća Ureda Vijeća", kazao je Dragovan nakon sjednice Odbora koji je većinom glasova zaključio da nije bilo nezakonitosti u nadzoru izlista telefonskih poziva.
"Nije bilo nezakonitosti u izlistima telefonskih poziva, a treba napomenuti da je to isto utvrdio i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost", rekao je Dragovan, koji je i pripremio usvojene zaključke.
Kazao je da je u šest zaključaka navedeno da je vjerojatno kako je objava klasificiranih informacija u medijima nanijela štetu provođenju istrage koju je provodilo Ravnateljstvo policije i da treba zakonski bolje urediti područje koje regulira provođenje aktivnosti u Operativno-tehničkom centru (OTC) kako bi se mogućnost zlouporabe smanjila na najmanju moguću mjeru.
Odbor je zaključio da u djelovanju policije u tom slučaju nije bilo zlouporaba ovlasti, a da je u djelovanju Ravnateljstva policije i Operativno tehničkog centra (OTC) prekršena odredba Privremenog protokola o suradnji Ravnateljstva i OTC-a, no da taj Protokol nema snagu ni zakonskog ni podzakonskog akta.
Ta je odredba, zaključio je Odbor, sustavno kršena i ranije iako Ured Vijeća to nikada nije konstatirao ni u jednom od svojih ranijih izvješća.
Zaključeno je i kako je izvješće Ureda upućeno predsjednicima države i vlade kao jedinim ovlaštenim korisnicima te upozoreno da su djelovi tog izvješća s netočnim tvrdnjama o navodnom nezakonitom postupanju policije objavljeni u Večernjem listu.
"Objavom klasificiranih podataka u Večernjem listu s lažnim navodom kako je prekršen zakon spriječena je daljnja policijska obrada opasne kriminalne skupine i onemogućeno utvrđivanje mogućih njezinih veza s pojedinim djelatnicima SOA-e", stoji u zaključcima Odbora.
Preporučeno je da se Privremeni protokol zamjeni nekim jasnijim postupovnikom sa snagom podzakonskog akta, kao i da se izmijene postojeća zakonska rješenja i spriječi objava klasificiranih podataka u medijima, "jer je očito da se takvom objavom sprječava policijska obrada nad kriminalnim skupinama, a time ugrožava nacionalna sigurnost".
Na zaključke Odbora koje je izglasala vladajuća većina izdvojenim mišljenjima su reagirali HDZ i HDSSB.
Predsjednik Odbora Miroslav Tuđman (HDZ) u izdvojenom mišljenju naveo je da je aferom ugrožen ugled Republike Hrvatske, nanesena šteta sustavu nacionalne sigurnosti kao i reputaciji dijela čelnika sigurnosno-obavještajnih službi te da štete nisu nastale kao posljedica nepoštivanja zakona od strane policije, OTC-a i Ureda Vijeća jer je utvrđeno samo nepridržavanje pojedinih odredbi Privremenog protokola.
"Siva zona u sustavu tajnog prikupljanja podataka o telekomunikacijskom prometu posljedica je nedorečenosti postojećih zakona jer nije određen nadzor nad devet desetina zahtjeva proslijeđenih OTC-u što ih dostavlja ravnateljstvu policije", naveo je Tuđman, upozoravajući kako važeći zakonski propisi omogućuju da jedan segment sigurnosnog sustava zadire u područje drugoga te kontrolira i čelnike sigurnosnih i izvještajnih službi.
Upozorio je i na nepostojanje planova i programa kordinacije rada tih službi zbog čega su moguće operativne akcije koje u konačnici imaju za cilj da jedna služba nadzire drugu.
Naglasio je kako sa stajališta nacionalne sigurnosti i stabilnosti nije prihvatljivo da jedan segment sustava zadire u područje drugoga a da o tome ne izvjesti nadležne ministre te predsjednike Republike i vlade.
Kako bi se nedvojbeno utvrdilo zakonito postupanje policije, Tuđman potrebnim smatra zatražiti očitovanje i obaviti razgovore s čelnicima SOA-e i USKOK-a koji su akteri ili su imali uvida i pristupa dijelu podataka koje su objavili mediji, te s ministrom unutarnjih poslova i DORH-om oko navedenih okolnosti i konstatacija.
Tuđman je novinarima izjavio kako je na Odboru glavni prijepor bio oko toga je li bilo zakonitosti ili nezakonitosti te tko je odgovoran za curenje informacija.
Postoje velike razlike u procjeni situacije, kazao je Tuđman, dodavši kako u užem smislu nije bilo nezakonitosti nego nepoštivanja postojećih propisa.
No, naglasio je, nije bilo koordinacije između službi na tim operativnim akcijama, posebno između Ravnateljstva policije i SOA-e, dok Savjet za koordinaciju izvještajnih službi koje vodi ministar policije nije odradio svoj posao, što je, ocijenio je, nanijelo štetu ugledu RH, sigurnosno-obavještajnom sustavu i karijerama ljudi koji su bili prozvani i za koje se ne zna jesu li odgovorni ili nisu.
Dragovan, pak, smatra najvažnijim to što "nitko nije iznad zakona".
"Bez obzira i na kojoj poziciji u RH funkcionirao, bilo na visokoj političkoj poziciji što smo imali praksu gledati u prošlosti, počevši od premijera, tako i bilo gdje i na kojoj razini sigurnosno-obavještajnog aparata, bili to SOA ili Ravnateljstvo policije - nitko nije iznad zakona", poručio je.
Naglasio je da zakonski propisi vrlo jasno reguliraju po kojem obrascu i na koji način Ravnateljstvo policije postupa po nalogu državnog odvjetnika, kojeg se "informira o istragama, a ne određene političke osobe".
"Tu se razilazimo", kazao je Dragovan te dodao kako pretpostavlja da će, nakon što je Odbor završio posao, svi oni kojima je to zakonska obaveza utvrditi kako je došlo do curenja podataka.
"Moje osobno mišljenje je, ako je netko želio na određeni način zaštititi ljude koji se spominju ovdje, a govorimo o jednom dijelu djelatnika SOA-e, onda im je na način puštanja tajnih podataka u javnost više naštetio nego što ih je zaštitio", rekao je.
Vezano uz curenje informacija, Tuđman je upozorio da je tu jedan dio Odbora bio preglasan i da nisu obavljeni razgovori sa zaposlenicima SOA-e, USKOK-a, DORH-a i MUP-a, iako je pristup podacima imao jedan daleko veći broj ljudi koji se spominje u izvješćima.
Dragovan je najavio da će vladajući ići u smjeru da se pitanje izlista stavi pod strožu kontrolu. "Da, ići ćemo u pravcu da se podigne kontrola i smanji mogućnost zloupotrebe izlista telekomunikacijskog prometa. To je naša obaveza", zakjučio je.
Član odbora Dinko Burić (HDSSB) naveo je u svom mišljenju da se iz djelovanja sve tri institucije - Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, OTC-a i Ravnateljstva policije, nameće zaključak kako ni ova vlast, kao ni ona prethodna, nije maknula politiku iz policije i sigurnosno-obavještajnog sustava.
"Ovakovo štetno i svjesno protupropisno djelovanje predstavlja, nažalost kontinuitet i predstavnika aktualne hrvatske vlasti u odnosu na djelovanje njihovih predstavnika. Predstavnici aktualne hrvatske vlasti na čelu sa SDP-om u svom se postupanju svjesno koriste štetnim i protukorisnim metodama koje je u svom djelovanju godinama koristila i prethodna HDZ-ova vlast", naveo je Burić.