ZAGREB - Vlada je danas u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojima se omogućuje objava Registra branitelja. Registar branitelja sastojat će se od općeg i posebnog dijela i pomoćnih podataka. U općem su ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadost MUP-u ili MORH-u te status (branitelj ili dragovoljac). U posebnom dijelu nalaze se naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu. Pomoćni podaci služe za tehničku podršku, obradu te razmjenu podataka s drugim tijelima i pravim osobama. Javno dostupni u elektroničkom obliku bit će ime, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u. Javno dostupni u elektroničkom obliku mogu biti i podaci iz posebnog dijela Registra branitelja temeljem pisane privole hrvatskog branitelja. Premijer Zoran Milanović kazao je kako se objavom Registra branitelja nikoga ne izlaže niti ugrožava, "a čuvaju se podaci koji su osjetljivi". Javnost ima pravo znati te podatke, idemo napraviti što smo obećali, rekao je Milanović dodavši kako ne vjeruje da će više itko napadati odluku o objavi Registra branitelja. Ministar branitelja Predrag Matić istaknuo je u izjavi novinarima nakon Vladine sjednice da se time ispunjava jedno od predizbornih obećanja vladajuće koalicije, dodavši kako očekuje objavu Registra branitelja do Božića. Utvrđene su sve zakonske pretpostavke. Dobili smo sve suglasnosti, Registar će biti objavljen, a dalje neka institucije rade svoj posao, rekao je Matić naglasivši kako je riječ bila o političkoj volji te da nije bilo potrebno mijenjati niti jedan zakon. Hrvatskim braniteljima koji daju osobnu privolu bit će objavljen cjelokupni ratni put, rekao je Matić i najavio da će na predstavljanju Registra on i ministri obrane i unutarnjih poslova, Ante Kotromanović i Ranko Ostojić, objaviti svoje cjelokupne ratne puteve. Izmjenama zakona također se omogućuju povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu u pogledu godina starosti udovica umrlog Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) I. i II. skupine, kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe. Udovicama HRVI koje u životnom razdoblju od 45. pa do 50. godina života nisu zaposlene i ne mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu po općem mirovinskom propisu, a nalaze se u teškim ekonomskim uvjetima, bit će omogućeno ostvarivanje prava na opskrbninu. Status branitelja moći će ostvariti i osoba kojoj je u odgovarajućem postupku utvrđeno samovoljno napuštanje postrojbe, za razdoblje sudjelovanja u obrani Hrvatske. Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvarit će i dragovoljci, pripadnici borbenog sektora, koji nisu stekli status HRVI, a u ratu su proveli najmanje dvije godine. Udovicama i izvanbračnim suprugama smrtno stradalih hrvatskih branitelja daje se mogućnost sklapanja nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava, uz uvjet da nakon njihove smrti ta prava ne može naslijediti novi bračni drug kao niti njihova zajednička djeca.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko usprotivio se danas najavama iz vlade o objavi Registra hrvatskih branitelja, rekavši kako država ima mehanizme da i bez objave registra otkrije lažne branitelje. „Mislim da će se opet stvoriti jedna medijska zabava, a to nije dobro. Država ima mehanizme da otkrije lažne branitelje i mislim da takve liste treba objavljivati, a ne ovo. Čemu to služi“, zapitao se Karamarko. Registar branitelja, kazao je Karamarko novinarima u Hrvatskom saboru, u nekim državama spada u sferu vojne tajne, a njegova objava bila bi suluda stvar, poručio je. „Najprije su objavljivali popis poreznih dužnika, dakle zabavljali medije i naciju, sada objavljuju branitelje, ne znam koga će još“, zapitao se Karamarko. Po njegovom mišljenju trebalo bi objaviti listu onih koji su 25. lipnja 1991. izišli iz Sabora kada se izglasavala hrvatska neovisnost. „Nek objave svoje članove koji su bili članovi SK Pokreta za Jugoslaviju i to bi bilo zanimljivo vidjeti“, kazao je čelnik HDZ-a. Upitan o medijskoj analizi obrazloženja jučerašnje presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, u kojoj se spominje i moguća odgovornost vrha stranke, Karamarko je odgovorio kako ne prihvaća nikakvu kolektivu odgovornost. „Ja sam rekao u startu da kolektivnu odgovornost ne prihvaćamo definitivno. Pitanje je odluka gospodina Sanadera, koji svoju snagu nije crpio iz toga što je predsjednik HDZ-a nego predsjednik vlade. Vidio sam izjavu Andrije Hebranga da Predsjedništvo o tome ništa nije znalo ni odlučivalo i sklon sam podržati ono što doktor Hebrang kaže“, rekao je Karamarko dodavši kako su takve tvrdnje isforsirane te da njima neki žele destabilizirati HDZ što, istaknuo je, neće uspjeti. Karamarko je odbacio i tvrdnje ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanović a da su presuda Sanaderu kao i svi postupci koji se vode protiv HDZ-a dokaz da je vrh HDZ-a vodio kriminalnu politiku rekavši da „odbacuje takav primitivni govor“. „Ako želimo na takav način razgovarati, možemo reći da je zločinačka organizaicija stranka koju njegova stranka nasljeđuje, mislim na SKH, od kojeg se nikada nisu distancirali, ni od ikona ni od djela te stranke. Prema tome možemo i tako razgovarati“, poručio je Karamarko. Najavu srbijanskog tužitelja za ratne zločine Vladimira Vukčevića o šest novih slučajeva protiv hrvatskih generala zbog navodnih zločina u Oluji kao i da će od Haaškog suda zatražiti materijale protiv generala Mladena Markača i Ante Gotovine kako bi najvjerojatnije otvorili procese protiv njih, Karamarko je prokometirao rekavši kako se Srbija napokon mora suočiti s istinom i sa činjenicama. „Srbija je agresor, velikosrpska politika je agresorska politika, oni su napali Sloveniju, Hrvatsku i BiH i nikakva pomirba neće biti postignuta na taj način da se izjednači krivica. Nismo svi jednako krivi. Dakle, agresor je kriv, a onaj na kojeg je izvršena agresija ne može biti kriv“, naglasio je čelnik HDZ-a. Srbija se, kazao je, napokon suočava s tom činjenicom i to je za njih očito bolan proces.
ZAGREB - Komentirajući najavu Srbije da će aktivirati predmete za zločine počinjene u akciji "Oluja", otvoriti šest novih slučajeva te zatražiti od Haškog suda dokumente iz slučaja oslobođenih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić danas je izjavila kako je presuda Haškog suda "definitivna odluka i nema dalje". Srbijanski državni tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević najavio je danas da će Srbija, nakon pravomoćnih oslobađajućih presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, aktivirati predmete za zločine počinjene u akciji "Oluja" i otvoriti šest novih slučajeva na temelju dokaza koje posjeduje. Vukčević je najavio da će tužiteljstvo od Haaškog tužilaštva tražiti dostavu dokaza iz predmeta protiv Gotovine i Markača. Upitana za komentar, Pusić je novinarima nakon sjednice Vlade kazala kako Srbija može "odlučiti što god hoće". "Odluka je međunarodnog suda - koji je iz tog razloga i formiran i obavio je cijeli posao koji je ustanovio UN - definitivna odluka i nema dalje", rekla je Pusić. Dodala je kako razumije da, u uvjetima kada je sve proteklih godina politizirano, postoje različiti politički momenti. "Ali, kako je tako je", rekla je. "Odlučili smo držati procedure, kad je kako ti se sviđa i kad je kako ti se ne sviđa. Držimo se institucionalne procedure i držat ćemo se, ta je procedura na snazi, važi za međunarodno pravo i u tom pogledu je to jedan i pravi saveznik", dodala je. Upitana privatizira li predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić svoju funkciju, budući da je, nakon oslobađajuće presude Gotovini i Markaču, nezadovoljan presudom najavio da će UN raspravljati o Haaškom sudu, Pusić je kratko odgovorila kako je Vijeće sigurnosti utemeljilo Haški sud. "I mislim da je na njima da reagiraju u ovom slučaju", kazala je Pusić. Ministar branitelja Predrag Matić izjavio je da nije upoznat s najavama iz Srbije te dodao da generali Gotovina i Markač ne mogu odgovarati za nešto što nisu počinili. "Nisam upoznat s time. Pravomoćna presuda je rekla da su oni oslobođeni i poštujmo to", rekao je Matić. I ministar obrane Ante Kotromanović naglasio je da su Gotovina i Markač pravomoćno oslobođeni i nemaju se čega bojati, a u pogledu mogućih optužnica kratko je rekao - "Neka dođu!".
ZAGREB - HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar hrvatskih branitelja Tomislav Ivić usprotivio se danas najavama iz Vlade da će uoči Božića objaviti Registar hrvatskih branitelja, upozorivši na nezakonitost i neustavnost objave osobnih podataka, te ustvrdivši da je brojka od više od 500 tisuća branitelja realna i utemeljena. "Ni jedna zemlja na svijetu nikada nije objavila popis sudionika različitih ratnih operacija, zašto bi to Hrvatska činila", izjavio je Ivić novinarima u Hrvatskom saboru, upitan za komentar predloženih izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, koje je Vlada danas uputila u saborsku proceduru i kojima predviđa objavu Registra branitelja. Na njihov upit kako onda tumači tvrdnje iz Banskih dvora da objavom Registra neće biti narušena zaštita osobnih podataka, odgovorio je kako tu zaštitu svim građanima, pa tako i hrvatskim braniteljima, jamče hrvatski Ustav i zakoni. "Dakle, objava takvih podataka po mom sudu je apsolutno protuzakonita", rekao je Ivić. Upitan smatra li brojku od više od pola milijuna branitelja realnom, odgovorio je kako, kada se govori o broju branitelja, treba u vidu imati nekoliko činjenica. Prva je, kazao je, da je Domovinski rat praktički trajao punih šest godina i da je kroz to vrijeme bilo nekoliko mobilizacija koje su značajno pridonijele takvom broju branitelja. U obzir se, dodao je, mora uzeti i činjenica da je samo u završnim vojnim operacijama, dakle u Oluji, u Hrvatskoj vojsci bilo gotovo 200 tisuća mobiliziranih vojnika. Ivić je naglasio kako se ne smije zanemariti ni činjenica da je do 15. siječnja 1992. u postrojbama HV-a i policije bilo angažirano 270 tisuća branitelja, te da je preostali dio do 500 tisuća branitelja bilo mobilizirano i ušlo u sastav HV-a između 1992. i 1995. godine. "Dakle, držim da je taj broj realan i da je uistinu 500 tisuća hrvatskih branitelja sudjelovalo na različite načine u obrani Republike Hrvatske, ne naravno svi izravno u borbenim jedinicama", naglasio je. Na pitanje što će onda, po njemu, značiti objava Registra, odgovorio je kako uopće ne vidi smisao objave, jer se, istaknuo je, vrlo lako mogu provjeriti sumnje ako netko ima status branitelja koji nije zaslužio.
ZAGREB - Vlada je danas u saborsku proceduru uputila izmjene više zakona iz područja ministarstva pravosuđa, a ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić glasao je protiv izmjena Zakona o kaznenom postupku, dok je Konačni prijedlog zakona o probaciji povučen iz procedure na dodatno usuglašavanje. Vlada je danas Hrvatskome saboru u drugo čitanje, uz izmjene Zakona o kaznenom postupku, uputila i izmjene Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), izmjene Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, izmjena Zakona o sudovima za mladež i Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. U konačnim prijedlozima izmjena tih zakona uvažene su primjedbe iz prvog čitanja u Saboru, no ministar Ostojić se prilikom glasovanja o izmjenama Zakona o kaznenom postupku usprotivio, ocijenivši kako bi poslove u istražnom zatvoru trebala obavljati pravosudna policija, a ne djelatnici MUP-a, kao što je to predloženo izmjenama. "I to se događa, mislio sam da ste se uskladili oko toga, no morat ćemo donijeti ovakvu odluku. Niste ministar policije, nego ministar unutarnjih poslova i član Vlade, pa možete glasati i protiv", rekao je premijer Zoran Milanović. No, kada je ministar Ostojić i kod Konačnog prijedloga zakona o probaciji ocijenio da se njime policiju dodatno opetrećuje, Milanović je odlučio tu točku povući s dnevnog reda današnje Vladine sjednice. "Nisam ovo znao. Možete me konzultirati i nije tjedan dana kraj svijeta. Povući ćemo prijedlog zakona, to nam se dosad nije događalo. Imamo tjedan dana, pa ćemo u međuvremenu o tome razgovarati", zaključio je premijer Milanović.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović, voditeljica IPA Službe za pregovore o pristupanju u Europskoj komisiji Elena Grech, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš danas su svečano položili temeljni kamen za izgradnju Inkubacijskog centra za bio znanosti i komercijalizaciju tehnologije - Biocentar. Projekt Biocentar provodi se u okviru IPA Programa EU za Hrvatsku - Operativni program za regionalnu konkurentnost. Vrijedan je oko 140 milijuna kuna i u nadležnosti je ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, istaknuo je prije polaganja kamena temeljca ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović dodavši da je krajnji korisnik projekta poslovno-investicijska agencija RH BICRO. Kako je istaknuo potpredsjednik vlade od navedenog iznosa oko 2.500.000 eura odnosi se na troškove pripreme projekta što je bilo financirano kroz proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i projekt tehnologijskog razvoja Svjetske banke. Napomenuo je da je za realizaciju projekta predviđen ukupan iznos od preko 16.300.000 eura, od čega gotovo 85 posto financira EU. Voditeljica IPA službe Elena Grech istaknula je kako se u EU radi na tome da se do 2018. godine napravi održivi rast gospodarstva. Projekt će se realizirati kroz četiri ugovora, kao što su ugovor o radovima, o nadzoru izvođenja radova, pružanju tehničke pomoći i jačanju kapaciteta osoblja zaduženih za provedbu aktivnosti Biocentra i ugovor o nabavi opreme, kazala je Elena Grech. Biocentar je prvi centar ovakve vrste u RH, a riječ je o inkubacijskom centru površine od 4500 četvornih metara.
ZAGREB - Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš uputio je danas, u ime Senata zagrebačkoga Sveučilišta, pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojemu upozorava da sadašnja kriza financiranja znanstvene djelatnosti nosi veliku opasnost za to sveučilište jer bi mogla poništiti veliki dio postignutoga napretka na tome području te ističe da je potrebno vrlo pažljivo usmjeravanje i raspoređivanje ograničenih sredstava kako bismo prebrodili ovaj krizni period. Sa sadržajem pisma rektor Bjeliš upoznao je novinare na današnjoj konferenciji u sveučilišnu Rektoratu, na kojoj je bilo riječi i o drugom temama i zaključcima jučerašnje sjednice Senata. Bjeliš je u pismu napomenuo kako vjeruje da će se premijer Milanović "složiti kako Hrvatska nema drugoga puta nego da napredak istraživanja postavi kao glavni prioritet svoga strateškog razvoja", kao i da mu se u ovoj osobito osjetljivoj situaciji obraća kao rektor najveće i znanstveno najproduktivnije, međunarodno prepoznatljive znanstveno-istraživačke institucije uključene među 500 najboljih svjetskih sveučilišta. Rektor dodaje kako "Sveučilište teško može prihvatiti da je istraživanje u ovome trenutku doista dio vizije napretka naše države, kad se sredstva za projekte smanjuju za gotovo 30 posto (što nadmašuje sve druge značajne negativne pokazatelj u našem gospodarstvu ili u raspodjeli budžetskih sredstava), postupno se ukida mogućnost nabave kapitalne opreme, nema novih znanstveno-novačkih mjesta, nema poticajnih sredstava i/ili stipendija za doktorsku izobrazbu. U pismu Bjeliš skreće pozornost premijeru i na neke brojčane pokazatelje, pa tako navodi da su u 2008. sredstva za znanstvene projekte iznosila zaokruženo 137 milijuna kuna te da su od tada konstantno padala pa su do 2012. došla na 101 milijun kuna, s projekcijom da budu 50 milijuna kuna u 2013. i 2014. Pri tomu, napominje da je predloženo rješenje da se to nadoknadi kroz sredstva Hrvatske zaklade za znanost, koja bi s nekih deset milijuna kuna u ovoj godini došla do 60 milijuna kuna u 2013. i 2014., ali da tu posebno veliki problem predstavlja činjenica da će, zbog implementacije novih zakonskih odredaba iz ljeta ove godine i zbog cjelokupnoga procesa prikupljanja i ocjenjivanja novih projekta, Hrvatska zaklada za znanost najranije za godinu dana - tek u drugoj polovici 2013. biti u stanju efektivno financirati novu seriju projekata.
ZAGREB - Većina saborskih klubova podržala je danas izmjene Zakona o Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), no ne i HDZ koji predloženo smanjenje broja članova Vijeća Agencije sa sedam na pet smatra pokušajem Vlade da i tu, inače neovisnu agenciju stavi pod svoju kontrolu. Vlada u zakonskim izmjenama predloženo smanjenje broja članova Vijeća obrazlaže potrebom za većom djelotvornosti i ekonomičnosti u radu tog upravnog tijela Agencije. Navodi i da će se smanjenjem broja članova Vijeća uštedjeti prosječno oko milijun kuna na ime plaća predsjednika Vijeća, njegova zamjenika i ostalih članova. "Ovom uštedom pridonijet će se ukupnoj racionalizaciji rada sustava regulatornih agencija u Republici Hrvatskoj, a bez negativnog utjecaja na dostignutu razinu kompetencija i potrebnih stručnih kapaciteta ove Agencije, te bez zadiranja u stručne uvjete koje moraju ispunjavati članovi Vijeća Agencije", stoji u Vladinu obrazloženju. S takvim se obrazloženjem ne slažu u HDZ-u, u ime kojega je Josip Borić prozvao Vladu da predloženim izmjenama želi utjecati na HAKOM kao samostalnu, neovisnu i neprofitnu regulatornu agenciju. "Namjera je Vlade da pod svoj utjecaj stavi i ovu agenciju, znamo što se događalo nakon što su izmijenjeni zakoni o HANFA-i i HERA-i", poručio je Borić, koji Vladi zamjera i da je u zakonske izmjene išla bez odobrenja Europske komisije. Zoran Vinković (HDSSB) podržao je prijedlog Vlade, koju je pozvao da izradi i Saboru dostavi popis svih agencija s brojem zaposlenih i njihovih primanja, ističući kako iz obrazloženja zakonskih izmjena proizlazi da članovi Vijeća HAKOM-a primaju plaće veće od zastupničkih, a možda i ministarskih. Vladine zakonske izmjene podržali su i oporbeni Hrvatski laburisti, u ime kojih je Branko Vukšić dao potporu smanjenju broja članova Vijeća, odnosno uštedama koje će se postići s tim u vezi. U tom smislu potrebnim smatra i razmotriti treba li HAKOM spojiti s Agencijom za elektroničke medije. "Prerastrošno je imati dvije agencije čija je djelatnost, posebno Agencije za elektroničke medije, upitna", poručio je Vukšić. Potporu zakonskih izmjenama najavio je i HNS, a Boris Blažeković napomenuo je kako su elektroničke komunikacije područje koje sve građane sve više svakodnevno "obuzima htjeli mi to ili ne".
ZAGREB - Hrvatska seljačka stranka (HSS) reagirala je danas priopćenjem na proračunske projekcije hrvatske Vlade u kojemu planirane mjere ocjenjuje kao nastavak pritisaka na najizloženije slojeve društva te upozorava da Vlada time Hrvatsku vodi nepripremljenu u Europsku uniju. "Dok cijela Europa pronalazi načina kako proračunske prihode od građana prebaciti na leđa onih koji imaju puno, hrvatska vlada to prebacuje na leđa najugroženijih i najizloženijih građana, seljaka i učitelja. Umjesto da razvija ruralni razvoj i proizvodnju hrane, vlast uništava najveći resurs kojeg država posjeduje i umanjuje najizgledniji potencijal za zapošljavanje građana", ističe HSS.Vlada time Hrvatsku u Europsku uniju šalje nepripremljenu na sve ono što ju tamo očekuje u vidu novih propisa, napominje HSS. HSS vladi nadalje spočitava veću brigu za privlačenje stranih turista nego za život svojih građana, zaduživanje u inozemstvu "kako bi plaćali strane stručnjake, koji to vrlo često nisu", te uništavanje prosvjete i znanosti "guranjem učitelja i profesora na rub egzistencije". "HSS drži kako prioritete državnog proračuna treba postaviti upravo suprotno od onog što čini Vlada", zaključuje HSS u svojem priopćenju, te poručuje: "Dragi su nam turisti, ali su nam naši građani draži".
PULA - Buzetski gradonačelnik Valter Flego jedini je kandidat na unutarstranačkim izborima IDS-a za istarskog župana, potvrdila je potpredsjednica te stranke i predsjednica izbornog povjerenstva Nevija Poropat na današnjoj konferenciji za novinare u Puli. Kako je rekla Poropat, Flego je predao ispravnu prijavu s potpisanom izjavom o prihvaćanju etičkog kodeksa IDS-a te potvrdu da je podmirio sve obveze prema stranci i dokaz o prebivalištu. Predsjedništvo IDS-a raspisalo je 13. studenoga unutarstranačke izbore za kandidata za župana te stranke, a rok za podnošenje kandidature trajao je od 14. studenoga do protekle noći u ponoć. Po njezinim riječima, IDS-ov kandidat za istarskog župana Valter Flego zatražio je što skorije sazivanje predsjedništva stranke kako bi imao dovoljno vremena za obilazak podružnica da svim članovima stranke u Istri predstavi svoj program rada bude li izabran za župana. Poropat je izvijestila novinare da će se u subotu, 1. prosinca održati izbori članstva Zajednice podružnica Buzeštine, čiji je Valter Flego kandidat, na kojima će se članstvo tajnim glasovanjem očitovati o povjerenju ili nepovjerenju kandidatu. "Izborni rezultati bit će poznati 2. prosinca, a nakon toga predsjedništvo stranke tajnim će glasovanjem odlučiti o potpori predloženom kandidatu", rekla je Poropat. Ako Flego kojim slučajem ne dobije povjerenje Zajednice podružnica Buzeštine ili predsjedništva, predsjedništvo će otvoriti novi krug prijava. Na pitanje novinara kako komentira to što Damir Kajin nije predao svoju kandidaturu, odgovorio je kako ga to čudi jer je upravo on "tražio veću demokratizaciju stranke i takva pravila igre". "To su bila pravila koja je on tražio i zazivao i stoga mi nije jasno zbog čega je to nazvao igrokazom i zbog čega se nije kandidirao", rekao je Chiavalon i dodao kako IDS Kajina neće isključiti iz stranke, nego će se - bude li se kandidirao kao nezavisni kandidat ili na nekoj drugoj listi - sam isključiti iz stranke.
RIJEKA - Znanstveni skup 9. Riječki filološki dani održat će se u Rijeci od 22. do 24. studenoga, a središnja tema bit će znanstveno i pedagoško djelovanje pokojnog akademika Miroslava Šicla, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinstvo. Članica organizacijskog odbora Ines Srdoč-Konestra navela je da je Miroslav Šicel zadužio Odsjek za filologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci pomažući pri osnivanju te surađujući na brojnim projektima. Uz njegovu vrijednost kao povjesničara novije hrvatske književnosti, iza kojeg je ostalo 20-tak knjiga, značajan je njegov pedagoški rad koji se ogleda u razvoju mnogih znanstvenika, istaknula je Srdoč-Konestra. Predsjednica organizacijskog odbora skupa Diana Stolac izvijestila je da je za sudjelovanje prijavljeno 115 znanstvenika i stručnjaka a izložit će 95 radova. Uz vrednovanje značenja Miroslava Šicla na skupu će se u sklopu sekcije Suvremena filološka misao obrađivati širok spektar filoloških tema, najavila je Stolac. Tako će se govoriti o pravopisnim pitanjima, dijalektima, stručnoj terminologiji pojedinih znanosti, jezikoslovnim aspektima književnosti.
SPLIT - Svečanom akademijom danas je u Splitu proslavljena 90. obljetnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na kojoj je istaknuto da je taj zavod imao iznimno važnu ulogu u razvoju socijalne i preventivne medicine u Hrvatskoj, a na zgradi zavoda otkrivena je spomen-ploča dr. Andriji Štamparu, dr. Andriji Sfarčiću i dr. Josipu Škariću, utemeljiteljima i idejnim tvorcima javnozdravstvene djelatnosti na području Dalmacije. Ravnateljica Nastavnog zavoda u Splitu Jasna Ninčević rekla je nazočnima kako se ne smije zaboraviti uloga zavoda u Domovinskom ratu. Istaknula je da je on nositelj suvremenih zdravstvenih ideja i podsjetila kako su njegovi utemeljitelji dr. Štampar, dr. Sfarčić i dr. Škarić ostavili neizbrisiv trag u razvoju zdravstvene misli. Prenoseći čestitku pokrovitelja obljetnice - hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, njegov osobni izaslanik Izet Aganović istaknuo je važnost socijalne i preventivne medicine. "Političari moraju shvatiti važnost prevencije i da treba ulagati u edukaciju i prevenciju širokih narodnih masa kako bi se spriječile fatalne, kronične i pogibeljne bolesti", rekao je Aganović i dodao kako danas "naši političari u HZZO-u i Ministarstvu zdravlja puno više ulažu u skupo liječenje nego u prevenciju". Po njegovim riječima, za desetak godina medicina će biti potpuno drukčija te je vrijeme da počnemo s prevencijom kako bi ljudi dočekali kvalitetnu starost. Na svečanoj akademiji pročitana je i čestitka ministra zdravlja Rajka Ostojića.
RIJEKA - Ugovor za nabavku novih autobusa, vrijedan više od osam milijuna kuna, potpisali su danas čelni ljudi riječkog komunalnog društva Autotrolej i zagrebačke tvrtke Autobus koja je na natječaj dala najpovoljniju ponudu. Ugovorom se uređuje nabavka 10 minibus vozila, svaki kapaciteta 34 putnika, i jednog solo autobusa, kapaciteta 90 putnika, marke Irisbus Iveco, koji će kao pogonsko gorivo koristiti stlačeni prirodni plin. Prvi od njih počet će prometovati u siječnju 2013. Nova vozila financiraju se zajmom Erste banke u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, tj. u sklopu HBOR-ova programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zajam za nabavku novih vozila iznosi ukupno 25 milijuna kuna, a iz tog zajma, na temelju ugovora iz srpnja ove godine, već je financirana kupnja 10 solo autobusa, koji kao pogonsko gorivo također koriste stlačeni prirodni plin. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naveo je da je Autotrolej još 2009., u suradnji s Energom, tvrtkom za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom i plinom, izradio studiju o uvođenju i korištenju stlačenog prirodnog plina u javnom gradskom prijevozu, koja je ukazala da je kupnja novih autobusa isplativa i ekološki opravdana. Osim toga, Energo gradi plinsku stanicu, na kojoj će se puniti spremnici autobusa.
ZAGREB - Knjigu "Behemot" u kojoj njemački politolog i pravnik Franz Neumann analizira strukturu i praksu nacionalsocijalizma u nacističkoj Njemačkoj od 1933. do 1944. objavila je zagrebačka izdavačka kuća "Disput". Neumann u knjizi (544 str.) politološkom, sociološkom i ekonomijskom analizom pokazuje nekonzistentnost nacionalsocijalističkog poimanja države i njegove ideologije uopće te identificira pretpostavke koje su omogućile pojavu nacionalsocijalizma i njegovo preuzimanje vlasti u Njemačkoj. Recenzent Dragutin Lalović smatra da je bez Neumannova djela teško teorijsko i povijesno zamisliti primjereno razumijevanje njemačkog nacionalsocijalizma kao ideologije, pokreta i poretka te da je njegov "Behemot" usporediv samo s najvećim i najpoznatijijm tumačenjima nacističkog totalitarizma poput "Izvora totalitarizma" Hannah Arendt. Upoznajući čitatelje s značenjem imena Behemot, koje je preuzeo od Thomasa Hobbesa, Neumann navodi da su u židovskoj eshatologiji, babilonskog porijekla, Behemot i Levijatan dva čudovišta kaosa - Behemot vlada kopnom (pustinjom), a Levijatan morem. "Budući da vjerujemo da nacionalsocijalizam jest - ili pokazuje tendenciju da postane - ne-država, kaos, vladavina bezakonja i anarhije, koja je 'progutala' prava i dostojanstvo čovjeka te stremi za tim da preobrazi svijet u kaos prevlašću nad divovskim kopnenim masama, smatramo da je prikladno dati nacionalsocijalističkom sustavu ime Behemot", ističe autor.
VINKOVCI - Vinkovci su dobili povelju "Grad Vinkovci - prijatelj djece", objavio je na današnjoj konferenciji za novinare u vinkovačkoj Gradskoj upravi gradonačelnik Mladen Karlić i dodao kako to priznanje obvezuje gradske vlasti na daljnju sustavnu skrb o djeci i mladima. "Povelja je točka na 'i' na sve ono što smo godinama činili u Vinkovcima kako bi život djece i mladih bio što bolji", rekao je Karlić i ocijenio kako su "takvom skrbi gradskih vlasti uvjeti života vinkovačke djece i mladih danas viši od standarda koji im pripadaju po zakonu". Po njegovim riječima, na području Vinkovaca živi oko 12.000 djece i mladih, za čije je potrebe u ovogodišnjemu gradskom proračunu predviđeno oko 20 milijuna kuna, što je 20 posto gradskog proračuna. Karlić je podsjetio da su Vinkovci od 2000. godine član Hrvatske mreže zdravih gradova i dugogodišnji organizator Sajma zdravlja koji organizira zajedno s tom udrugom hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja zdravlja. Podsjetio je i da je rodilište vinkovačke Opće županijske bolnice nositelj UNICEF-ove titule "Rodilište - prijatelj djece", što, po njegovim riječima, svjedoči o velikoj važnosti koja se pridaje skrbi za djecu i mlade na gradskom području.
ZAGREB - Kliničkome zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrave uručen je danas na prigodnoj svečanosti novi 16-slojni CT uređaj, vrijedan 2,5 milijuna kuna, koji je toj medicinskoj ustanovi donirala Privredna banka Zagreb (PBZ). Predstojnik Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Boris Brkljačić rekao je zahvalivši donatoru da je ta donacija važna jer svih šest velikih hrvatskih bolnica ima 16-slojne CT uređaje od kojih su neki stari i po devet godina te im polako istječe vijek. Istaknuo je važnost CT pretraga dodajući da one doslovce spašavaju život. Prošle je godine u KB Dubravi napravljeno 14.500 takvih pretraga od kojih su trećina bili hitni slučajevi. CT je od vitalne važnosti za brzu i točnu procjenu stupnja bolesti ili ozlijeđenosti bolesnika te za određivanje indikacije i tipa operacijskog zahvata, rekao je, dodajući kako nije logično da privatne ili male klinike imaju takve moderne ili modernije uređaje, a ne bave se hitnom medicinom, a bolnice ih nemaju.
OSIJEK - Povijesna opera "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca u režiji Nine Kleflin prva je glazbena premijera osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u ovoj sezoni, a bit će izvedena 23. studenog, izvijestili su danas u Osijeku predstavnici kazališta. Intendant osječkog HNK-a Božidar Šnajder kazao je na konferenciji za novinare kako je predstava koncipirana tako da će se moći izvoditi na svim lokacijama, bilo gdje u Hrvatskoj i izvan nje, na otvorenom i zatvorenom prostoru. Želimo da predstava bude dostupna svima, i na svakom prostoru, tako da pravo na nacionalnu operu imaju i oni koji nemaju kazalište u svojoj sredini, poručio je Šnajder. Redataljica Nina Kleflin kazala je kako je napravila pravu glazbenu dramu, u kojoj se više posvetila priči, nastojeći u libretu istaknuti nijanse vezane za odnose između likova. Dirigent predstave Mladen Tutavac napomenuo je da je riječ o operi koja je ponos naše nacionalne glazbeno-scenske baštine te da je ovo treća postava "Zrinjskog", na kojoj radi, od svoga dolaska u osječki HNK, 1993. godine.
ZAGREB - Krležina "Leda" premijerno će se izvesti u petak, 23. studenog u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), u novom čitanju njegove proslavljene komedije jedne karnevalske noći iz ciklusa "O Glembajevima", u režiji Anice Tomić i dramaturškoj obradi Jelene Kovačić. Riječ je o koprodukcijskom projektu Hrvatske i Crne Gore, odnosno ZKM-a s Međunarodnim festivalom Kotor Art i Kraljevskim pozorištem Zetski dom iz Cetinja, gdje je predstava već premijerno igrala u srpnju i listopadu ove godine. "Leda" je jedan od najsloženijih tekstova Krležine trilogije, unatoč tome što je označen kao ljubavna igra ili melodrama pa bi trebao biti jednostavan, rekla je Anica Tomić na današnjoj konferenciji za novinare. U radu na predstavi osjećale smo dvostruku odgovornost, prema samoj Krležinoj drami i prema samima sebi, a to nije bio lagan proces, ustvrdila je. Po njezinim riječima, Krleža se nije puno igrao u Crnoj Gori, a posebno je bilo zanimljivo surađivati s crnogorskim kazalištima, s obzirom na slične tranzicijske probleme dviju zemalja, osiromašenja, nezaposlenost, naglo obogaćivanje. To je tragičan komad o ljudima koji mogu biti bilo tko, ali ima i komičnih elemenata kao što ih ima i svakodnevni život, ocijenila je.
ZAGREB - Početak humanitarne kampanje "Svaki propušteni poziv je propuštena prilika", s ciljem prikupljanja sredstava za rad dvije istovremene telefonske linije Hrabrog telefona koje bi bile na raspolaganju djeci i roditeljima, obilježen je danas u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba. Kampanja se provodi u sklopu obilježavanja 15 godina rada Hrabrog telefona, a trajat će do 31. ožujka 2013. Kampanju će moći poduprijeti građani i tvrtke slanjem SMS poruke HRABRI na 67101 (6,20 kn/sms) te putem on-line donacija na web stranici udruge www.hrabritelefon.hr. Nakon premijernog prikazivanja spota kampanje autorice Sonje Tarokić, koji će se idućih mjeseci emitirati putem elektronskih medija, predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka istaknula je da je analiza poziva upućenih na Hrabri telefon pokazala da samo jedno od četvero pozivatelja uspije dobiti liniju. "To nas je potaknulo na ovu akciju kojoj želimo prikupiti sredstva za još jednu liniju Hrabrog telefona", rekla je i pozvala sve građane da slanjem sms poruke doniraju sredstva. Dodala je da je za novu liniju Hrabrog telefona potrebno prikupiti oko 450 tisuća kuna. Voditeljica stručnih i znanstvenih programa Hrabrog telefona Gordana Buljan Flander prisjetila se početaka osnivanja Hrabrog telefona prije 15 godina te dodala da je do sada 12 tisuća poziva upućeno na tu liniju na kojoj radi 80 volontera.