BRUXELLES - Hrvatska očekuje da će se u pregovorima o Višegodišnjem proračunskom okviru izboriti dulje vremensko razdoblje za korištenja sredstava iz europskih fondova, izjavio je u utorak zamjenik ministrice za vanjske i europske poslove Joško Klisović. Klisović je u utorak sudjelovao na sastanku Vijeća za opće poslove na kojem glavna tema bila pripremiti zaključke za predstojeći izvanredni summit zemalja članica 22. i 23. studenoga, koji je isključivo posvećen višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. Klisović je također u ponedjeljak navečer sudjelovao i na radnoj večeri na kojoj su bili ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica te predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Za Hrvatsku je od iznimne važnosti u kojem će vremenskom razdoblju moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava. Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a. U četvrtak i petak održat će se izvanredni summit čelnika zemalja članica i Hrvatske, na kojem će se pokušati postići dogovor o sedmogodišnjem proračunskom okviru EU-a.
BRUXELLES - Njemački demokršćanski zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt izrazio je u utorak sumnje u objekivnosti prvostupanjske presude protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. "Glavni državni odvjetnik stvorio je političko ozračje protiv Sanadera u kojem je bivšeg premijera oklevatao kao ratnog profitera", kaže se u priopćenju koje je uputio Posselt. "Nasuprot tome, Sanader je imao odlučujuću ulogu da Hrvatska uspješno iziđe iz rata pokrenutog iz Beograda, a višegodišnjim nesebičnim angažmanom osigurao je da zemlja bude neposredno pred članstvom u EU-u. U poštenom sudskom postupku ne smije biti ni bonusa ni malusa za istaknute osobe, kao što se osjetilo u vrlo ispolitiziranom procesu protiv Sanadera", kaže Posselt. Bivši premijer Ivo Sanader proglašen je u utorak krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i uzimanje mita u slučaju Ina-Mol te je nepravomoćnom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora.
MOSTAR - Čelnici šest vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini postigli su u utorak u Mostaru politički dogovor o provedbi rekonstrukcije vlasti na razini države i Federacije BiH te provedbi reformi za koje su sudionici rekli da bi trebale zemlju približiti članstvu u Europskoj uniji. U zajedničkom dokumentu oko kojega su se suglasili predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990. Božo Ljubić, SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Saveza za bolju budućnosti BiH Fahrudin Radončić, SNSD-a Milorad Dodik te SDS-a Mladen Bosić ističe se da će ustavne promjene donijeti "na način koji će osigurati izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo i Dom naroda BiH, tj. da pripadnici jednog naroda ne biraju predstavnike drugog naroda". U ovome dokumentu se reafimira ranije postignuti dogovor o ustavnim promjenama kojega su postigli predstavnici bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji BiH o načinu biranja Doma naroda. Pri tome su sudionici istaknuli da danas nije bilo dogovora o načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Nova šestorka je istaknula i da podržava žurnu rekonstrukciju vlasti u Federaciji BiH iz koje SDP planira isključiti Stranku demokratske akcije (SDA), a u koju bi trebala ući dva HDZ-a. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako je u Mostaru postignut dogovor koji omogućava da se u ovoj godini ispune uvjeti iz Mape puta kojega je BiH usuglasila s EU kako bi se deblokirao europski put ove zemlje. "Ključni dogovor je da predstavnici jednoga naroda neće birati članove Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH drugome narodu", rekao je Čović i dodao da očekuje i skoru rekonstrukciju Vlade Federacije BiH. Politički lideri su istaknuli da ne postoji suglasje oko načina biranja članova Predsjedništva, oko čega stranke iz Republike Srpske i Federacije BiH imaju različita gledišta.
MOSTAR - Predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je u utorak novu vladajuću šestorku u BiH, iz čijeg je sastava izbačena njegova stranka, kako smatra da je dogovorom u Mostaru stvoren temelj za uspostavu hrvatskog entiteta, najavljujući da će se SDA suprotstaviti takvim prijedlozima. "Mi smatramo da je to korak unatrag, da su to rješenja koja su za nas neprihvatljiva jer stvaraju temelj za uspostavu trećeg entiteta", rekao je Tihić za medije u BiH. Pojasnio je da bi se ostvarenjem toga dokumenta kao i ranijim sporazumom SNSD-a i SDP-a BiH Bošnjaci pretvorili u političku manjinu. "Nećemo dopustiti da takav jedan sporazum bude proveden, bez obzira na parlamentarnu većinu kojom oni raspolažu“, dodao je čelnik najveće oporbene stranke u BiH. Pojasnio je kako će njegova stranka koristiti mehanizme u Domu naroda, gornjem domu državnog parlamenta i blokirati provođenje reformi koje je najavila šestorka.
BEOGRAD - Predsjednik opće skupštine Ujedinjenih naroda, bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, ocijenio je da se oslobađajuća presuda Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču ne smije gurnuti pod tepih i najavio da će ustrajati u odluci da se u sjedištu UN raspravlja o Haaškome sudu, izvijestili su u utorak srbijanski mediji. "Srbija je krenula u diplomtsku ofenzivu", pišu "Večernje novosti", nakon što je Jeremić u povodu oslobađajuće presuude hrvatskim generalima zakazao javnu raspravu o ulozi međunarodnih ad hoc kaznenih sudova u ostvarivanju pravde i pomirenja među narodima. List "Danas" pak, pozivajući se na svoje diplomatske izvore, piše kako se ovoj Jeremićevoj odluci usprotivilo nekoliko zemalja, stalnih članica vijeća sigurnosti UN - SAD, Velika Britanija i Francuska, dok su Kina i Rusija, navodno, suglasne da sudjeluju u raspravi. Jeremić je zakazao za 10. travanj iduće godine javnu raspravu u općoj skupštini o ulozi međunarodnih ad hoc kaznenih sudova u ostvarivanju pravde i pomirenja među narodima, tvrdeći da je oslobađajućom presudom hrvatskim generalima anti Gotovini i Mladenu Markaču nanešen udarac ugledu UN.
BANJA LUKA - Više od 150 predstavnika zaštićenih područja i institucija za zaštitu prirode iz zemalja Dinarskog luka na međunarodnoj konferenciji u Banjoj Luci u utorak je razmjenjivalo iskustva i dogovaralo pojedinosti strategije umrežavanja zaštićenih područja kako bi to prirodno blago predstavili svijetu, a parkovi Dinarida postali brend. „Međunarodna konferencija Parkovi Dinarskog luka“ održava se u Banjoj Luci od 19. do 23. studenoga, u organizaciji svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF-a (World Wide Fund for Nature). Riječ je o prvoj od triju konferencija koje će se održavati krajem svake projektne godine, kao dio projekta „Parkovi Dinarskog luka“ koji WWF provodi od siječnja ove godine do kraja 2014. Projekt je rezultat šest godina uspješne suradnje WWF-a s ministarstvima odgovornima za zaštitu prirode u regiji Dinarskog luka, koja obuhvaća osam zemalja- Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Voditelj projekta Leon Kebe istaknuo je kako je glavni cilj projekta umrežavanje parkova na području Dinarskog luka, a dosad je riječ o 75 parkova. Naglasio je kako su glavni izazovi rad s lokalnim zajednicama, nepoštivanje zakona, nedostatak novca i nedovoljan broj radnika u zaštićenim područjima. Danas, drugog dana konferencije svoja su zaštićena područja i sisteme njihovog upravljanja predstavili su nacionalni koordinatori iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije. Nacionalna koordinatorica projekta za Hrvatsku Snježana Malić Limari istaknula je kako su u projekt uključena sva zaštićena područja Hrvatske – osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine u utorak je izrekao dugogodišnje zatvorske kazne trojici optuženih za podmetanje eksplozivne naprave pod automobil Ive Tadića, zastupnika HDZ BiH u skupštini Zeničko-dobojske županije, potvrđeno je iz sjedišta tog suda. Nepravomoćnom presudom Zijad Dervišević osuđen je na osam, Amel Sefer na sedam, a Saša Bonić na šest godina zatvora nakon što je prihvatio kvalifikaciju iz optužnice da su sva trojica odgovorna za kazneno djelo terorizma. Dervišević je osuđen jer je nabavio sredstva za izvršenje terorističkog napada, dok su Sefer i Bonić proglašeni krivim za sam napad, uz ocjenu kako je on počinjen s ciljem ozbiljne destabilizacije političkih i ustavnih struktura BiH. Napad se zbio u travnju 2011. na jednom parkingu u Zenici. Tada je eksplodirala naprava podmetnuta u Tadićev automobil. Iako su i on te Pero Mamić, još jedan zastupnik HDZ BiH, bili u automobilu u trenutku ekpslozije, niti jedan nije ozlijeđen. Mediji su ovaj napad na zastupnike HDZ BiH ranije povezivali s činjenicom da su trojica počinitelja ujedno članovi i aktivisti Narodne stranke "Radom za boljitak" braće Lijanović te da je stoga napad imao političku pozadinu odnosno da je bio rezultat međustranačkih sukoba.
LJUBLJANA - Prema najnovijem prijedlogu o smanjenju sredstava za kohezijsku politiku Europske unije za srednjeročno razdoblje 2014-2020, koji je dao predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, Slovenija bi dobila oko 40 posto manje sredstava nego u prijašnjem srednjeročnom razdoblju, objavili su u utorak slovenski elektronski mediji. "Takvo smanjenje za nas bi bilo neprihvatljivo", izjavio je za internetsko izdanje ljubljanskog "Dela" u Bruxellesu državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Igor Senčar. Senčar je dodao da je cilj Slovenije da unatoč rezovima predviđenima u europskom proračunu u idućem razdoblju i dalje ostane neto primateljica europskih sredstava, odnosno da više prima iz proračuna nego što u njega uplaćuje, kako je to bilo i u prethodnom srednjeročnom razdoblju. Prema navodima slovenskih medija Van Rompuyev preliminarni prijedlog za Sloveniju bi značio gubitak od 1,7 milijardi eura u odnosu na sredstva koja je za provedbu kohezijske politike smanjivanja razvojnih razlika među regijama u EU-u primala u prošlom srednjeročnom razdoblju iako bi i dalje ostala neto-primateljica sredstava iz europskih fondova.
GAZA/JERUZALEM - Hamasov dužnosnik izjavio u utorak da je postignuto primirje u Gazi između Izraela i Hamasa uz posredovanje Egipta te da će stupiti na snagu u roku od nekoliko sati, ali je glasnogovornik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izjavio da "još nisu došli do toga". "Postignut je dogovor o primirju. Ono će biti objavljeno u devet sati navečer a na snagu će stupiti u ponoć", rekao je agenciji Reuters iz Kaira dužnosnik Hamasa Ayman Taha. Netanyahuov glasnogovornik Mark Regev izjavio je za Reuters da je ta objava preuranjena te da će se izraelske vojne operacije u Gazi, teritoriju koji je pod kontrolom Hamasa, nastaviti paralelno s diplomatskim naporima. "Još nismo došli do toga", rekao je Regev za CNN. Američka državna tajnica Hillary Clinton krenula je u regiju iz Azije i očekuje se da će doputovati u Jeruzalem u utorak kasno navečer kako bi se sastala s Netanyahuom.
TEL AVIV - Izrael je, dok se njegova vojska priprema za moguću kopnenu invaziju na Gazu nakon sedmodnevnih zračnih napada, u utorak bacio letke po napučenim četvrtima Gaza kojima upozorava civile da se evakuiraju iz tih područja. Izraelske obrambene snage (IDF) su stanovnicima poslale dvije poruke na arapskom da odu iz svojih domova. U prvoj se "stanovnicima Sheikh Ajlina, Tel Al-Hwa, južnog Rimala, Zeitouna, Sjaiye, Turkemana i Sajiya Jadide", poručuje: "Zbog vaše sigurnosti morate se odmah evakuirati iz vaših domova i krenuti prema središnjem gradu Gazi". Letak sadrži upute stanovništvu kojim se putevima moraju evakuirati kao i na kojem području grada Gaze moraju potom ostati. Drugi letak bačen na predgrađa Shati, Al-Atatra, Beit Lahiya i Beit Hanoun sadrži istu poruku stanovnicima i upute o smjeru evakuacije te prostoru na kojem se potom moraju zadržati.
GAZA - Palestinci su ustrijelili šest navodnih izraelskih kolaboratora u Pojasu Gaze koji su uhvaćeni na djelu, po izjavi izvora iz službi sigurnosti koju je u utorak prenijela Hamasova radijska postaja Aqsa. "Imali su opremu visoke tehnologije i opremu za snimanje kako bi snimili položaje", prenio je radio. Hamasova radio postaja je bez dodatnih pojedinosti izvijestila da su ljudi osumnjičeni za surdanju s Izraelom ustrijeljeni. Naoružani Palestinci su tijelo jednog od navodnih kolaboratora lancem vezali za motocikl i vukli glavnom ulicom Gaze.
NEW YORK - Sjedinjene Države blokirale su u utorak izjavu Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje eskalacija sukoba između Izraela i Palestinaca u Pojasu Gaze. SAD se usprotivio toj izjavi, koja je usvojena konsenzusom, jer se u njoj "ne navodi glavni uzrok" - raketni napadi Hamasa - eskalacije sukoba između Izraela i Hamasovih militanata u Gazi, rekla je glasnogovornica američke misije pri UN-u Erin Pelton. Izrael je priopćio da su Hamasovi raketni napadi izazvali ofenzivu protiv militanata u Gazi u srijedu.
GAZA - Za arapske i muslimanske zemlje nije bitno postizanje primirja za prekid krvoprolića u Gazi, već okončanje izraelske okupacije, rekao je u utorak glavni tajnik Arapske lige Nabil Elaraby. "Pravi problem nije primirje", rekao je Nabil Elaraby, pred novinarima tijekom kratkog posjeta u Gazi na čelu izaslanstva arapskih ministara, sedmog dana nove izraelske vojne ofenzive. "Pravi problem na koji se muslimanske i zemlje i sve prijateljske zemlje u svijetu trebaju uložiti napore u okončanje izraelske okupacije", rekao je Elaraby, dok su posljednjih dana uloženi intenzivni napori, posebice Egipta za postizanje prekida vatre. Arapsko izaslanstvo je u utorak stigao u Pojas Gaze izraziti solidarnost s palestinskom enklavom na koju je usmjerena izraelska ofenziva od prošle srijede. Palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Malki i šef turske diplomacije Ahmet Davutoglu su također u tom izaslanstvu. U toj skupini se nalazi više od 10 predstavnika arapskih zemalja, među kojima su Egipat, Tunis, Saudijska Arabija, precizirao je jedan dužnosnik Hamasa.
VARŠAVA - Poljske su vlasti priopćile u utorak da su uhitile radikalnog nacionalista koji je planirao napad eksplozivom na parlament i bio je povezan s norveškim desničarskim ekstremistom Andersom Breivikom koji je ubio 77 ljudi u Norveškoj prošle godine. Zavjera u svrhu izvršenja napada na parlament, u vrijeme dok su tamo predsjednik i premijer, prva je takve vrste otkako je pao komunizam u Poljskoj prije više od 20 godina i vjerojatno će zbog nje doći pod povećalo radikalne desničarske skupine koje se žestoko protive liberalnoj vladi. "Ta je osoba planirala aktivirati četiri tone eksploziva" skrivenog u automobilu, rekao je novinarima državni tužitelj Mariusz Krason koji vodi istragu. Eksploziv je trebao biti aktiviran na sjednici parlamenta na kojoj su trebali sudjelovati predsjednik Bronislaw Komorowski i premijer Donald Tusk, najvjerojatnije u prigodi glasovanja o državnom proračunu. Kako navodi tužiteljstvo, organizator napada, 45-godišnji profesor na poljoprivrednom fakultetu u Krakovu, stručnjak za eksploziv, nije povezan ni s jednom političkom ili terorističkom skupinom. Uhićen je 9. studenog i smješten u pritvor na tri mjeseca. Rekao je da je djelovao iz ksenofobnih, nacionalističkih i antisemitskih pobuda.
PARIZ/BEČ - Iran ne prestaje obogaćivati uranij, a međunarodne sankcije kojima je cilj da Teheran prestane s tim aktivnostima ne daju vidljiva rezultata, objavila je u utorak neobično otvoreno UN-ova agencija za atomsku energiju. Yukia Amano, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tako je potvrdio ono što mnogi analitičari kažu: da zapadni gospodarski pritisak na Iran ne utječe na iranski nuklearni program. Amano je to rekao dan uoči sastanka visokih dužnosnika šest svjetskih sila u Bruxellesu. Oni će osmisliti strategiju u odnosu na Iran, u nastojanju da nakon ponovna izbora Baracka Obame na mjesto američkog predsjednika pokušaju spor s Tehernom riješiti diplomatskim putem. Svjetske sile koje su prve sankcije Iranu uvele još davne 2006., strahuju da bi Izrael mogao bombardirati iranske nuklearne kapacitete ne nađe li se uskoro mirno rješenje.
LONDON - Velika Britanija službeno je priznala Sirijsku nacionalnu koaliciju, izjavio je u utorak britanski ministar vanjskih poslova William Hague dajući oporbenoj skupini stupanj legitimnosti koji bi joj mogao olakšati da osigura pomoć i oružje. Koalicija je sastavljena ranije ovoga mjeseca kako bi ujedinila sirijske oporbene skupine koje žele srušiti s vlasti predsjednika Bašara al-Asada, a Europska je unija u ponedjeljak priopćila da smatra tu skupinu "legitimnim predstavnicima" sirijskog naroda. "To je u velikom interesu Sirije, šire regije i Ujedinjenog Kraljevstva da ih podupremo i ne damo prostor ekstemističkim skupinama", rekao je Hague u parlamentu. "Vlada je odlučila priznati nacionalnu koaliciju sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda", dodao je.
GOMA - Pobunjenici iz M23 u utorak su ušli u Gomu, glavni grad pokrajine Sjevernog Kivua u Demokratskoj Republici Kongu, prvi put nakon 1998. kad su taj strateški važan grad zauzeli uz potporu Ruande. Kongoanski predsjednik Joseph Kabila u Kinshasi je odmah pozvao "narod i sve institucije" da se mobiliziraju protiv agresije za koju Kongo tvrdi da stiže iz susjedne Ruande. "Zahtijevam da se cijelo stanovništvo uključi u obranu naše suverenosti", rekao je Kabila. U Gomi je vojna situacija i dalje konfuzna, a redovna kongoanska vojska povlači se iz grada, rekao je jedan zapadni vojni izvor. Iz Konga to još nitko nije službeno potvrdio.
LONDON - UN je u utorak izvijestio da je pandemija AIDS-om u svijetu na zalasku zbog boljeg pristupa lijekovima koji liječe simptome i blokiraju virus ljudske imunodeficijencije (HIV) koji izaziva bolest te da je cilj konačnog iskorijenjivanja epidemije AIDS-om potpuno ostvariv. "Uspjeh u borbi protiv te bolesti omogućio je postavljanje temelja za iskorijenjivanje AIDS-a", time što je smanjio smrtnost i pomagao stabliziranju broja zaraženih ljudi u svijetu, navodi se u godišnjem izviješću UNAIDS-a. Oko 34 milijuna ljudi imalo je HIV krajem 2011. Širom svijeta pada broj novozaraženih osoba bolešću koja se može prenositi krvlju i tijekom nezaštićenog odnosa. Broj novozaraženih je 2011. bio 20 posto niži nego 2001. Broj umrlih smanjio se s 2,3 milijuna u 2005. na 1,7 mlijuna u 2011. I dalje je najzahvaćenije područje subsaharske Afrike.