SUBOTICA - Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić izjavio je u ponedjeljak da Srbija zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču ne smije potonuti u samoizolacionizam i kolektivnu paranoju, a Gotovinin poziv izbjeglim Srbima da se vrate u Hrvatsku nazvao je licemjernim. "Ne možemo sada pucati sebi u glavu, ne možemo kukati kao 'Calimero' zato što je međunarodna zajednica nepravedna. Da je Srbija jaka nikada se ovo ne bi dogodilo", rekao je Dačić na konferenciji za novinare u vojvođanskome parlamentu u Novom Sadu. Ivica Dačić se osvrnuo i na poziv generala Gotovine izbjeglim Srbima da se vrate u Hrvatsku, za koji je rekao da je licemjeran i iluzoran. "Iluzorno je i licemjerno da poziv dolazi od onoga tko ih je protjerao, ali, vidite, i to je moguće. Mislim da taj njegov poziv trebaju pratiti jamstva što će biti s tim ljudima kada se vrate", kazao je Dačić novinarima u Novom Sadu. On je izjavio i da je nakon oslobađajućih presuda hrvatskim generalima dovedeno u pitanje eventualno povlačenje tužbi za genocid, koje su Hrvatska i Srbija podnijele Međunarodnom sudu pravde. Istaknuo je da Hrvatska nakon presude u Haagu nema razloga za povlačenje svoje tužbe za genocid. Na pitanje kako se presuda odražava na odnose Srbije i Hrvatske, Dačić je rekao da nikakav odnos nije ni postojao. "Što, kao imali smo super odnose, pa će se ovo na njih odraziti. Nismo imali nikakav odnos. Oni nisu ni željeli susresti se s nama i stalno su postavljali neke uvjete", rekao je Dačić, tvrdeći da je on sam više puta bezuspješno zvao predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića.
BEOGRAD - Sinod Srpske pravoslavne crkve osudio je u ponedjeljak oslobađajuću presudu Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markču, ocijenivši ju kao sramotnu, nečasnu i nepravednu odluku koja ne ide u prilog pomirenju u ovome dijelu Europe. "Ovom sramnom presudom Haaški je sud konačno razobličio sam sebe i još jednom pokazao da je u pitanju politički sud kojemu je najmanje stalo do pravde i do prava", ocijenio je Sinod SPC. Sinod je, kako se navodi, "s nevjericom i ogorčenjem primio vijest" o oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima. Ovo visoko tijelo SPC zamjera i dužnosnicima Katoličke crkve što presudu dovode u svezu s Bogom. Sinod najoštrije osuđuje odluku žalbenog vijeća Haškog suda kojom su oslobođeni hrvatski generali, opisujući ju kao politički motiviranu i ocjenjujući da ona predstavlja "još jednu pljusku" u lice pravde. "Što je najgore, omogućava da se zločin proglasi obrambenim ratom, a ratni zločinci proglase žrtvama", navodi u priopćenju SPC. "Kako drugačije shvatiti haašku pravdu koja nam poručuje da nitko nije kriv za stradanje nedužnih civila u vojno-policijskoj akciji protjerivanja krajiških Srba", poručio je sinod.
BEOGRAD - Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac ocijenio je u ponedjeljak da hrvatski državni vrh nakon oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nije našao pravu mjeru u svojim izjavama i komentarima. "Obojica su (predsjednik države Ivo Josipović i predsjednik vlade Zoran Milanović) spominjali činjenicu da su zločini počinjeni, činjenicu da ti zločini nisu kažnjeni - međutim, u njihovim izjavama, a posebice u izjavama Josipovića, prikriveni su drugim gestama i nije pronađena mjera državnog vrha, posebice pojedinih segmenata državnog vrha kako se odnositi prema ovome i kako se ne oduprijeti raspoloženju koje je stvarano kroz medije", izjavio je Pupovac u intrvjuu beogradskoj Televiziji B92. Pupovac, koji je predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku, ocijenio je da će nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Den Haagu za zločine nad Srbima u Oluji biti teže graditi buduće odnose između dviju država. "Nakon presude u petak drugačije je bilo biti Srbin u Hrvatskoj i biti Hrvat u Hrvatskoj”, rekao je Pupovac.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija u ponedjeljak je u Bruxellesu s europskim povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom razgovarao o mogućnostima povezivanja teritorija Hrvatske preko Neuma, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova BiH. Kako se navodi u priopćenju, tema razgovora bila je kako Hrvatsku odnosno Europsku uniju što kvalitetnije i jeftinije povezati preko teritorija BiH kod Neuma i kako za BiH osigurati ista načela kada je rječ o pristupu luci Ploče. Europski povjerenik Hahn pojasnio je kako sada predstoji usuglašavanje stavova unutar EU s ciljem usuglašavanja između pojedinih odjela Europske komisije da bi se potom u kontaktu s bosanskohercegovačkim i hrvatskim sručnjacima našlo konačno rješenje. Lagumdžija je upoznao povjerenika Hahna o zaključcima Vijeća ministara BiH koje bi uskoro trebalo razmatrati i predsjedništvo BiH istaknuvši da BiH želi biti konstruktivan partner u traženju najboljih rješenja, kako za "Neumski koridor" tako i za pristup luci Ploče, stoji u priopćenju.
SUBOTICA - Unatoč velikim tenzijama i nezadovoljstvu u Srbiji zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, nisu zabilježeni antihrvatski incidenti u Vojvodini, izjavio je u ponedjeljak hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Petar Kuntić. "Niti jedna od naših institucija nema informaciju da je bilo nekakvih ekscesa. Nadam se da je većinski narod shvatio da mi s presudom haškoga suda nemamo ništa. Mi smo građani ove države. Jedino što smo po pripadnosti Hrvati", rekao je Kuntić. On napominje da je u ovako napetoj situaciji poziv generala Ante Gotovine Srbima da se vrate kućama u Hrvatskoj, u izjavi beogradskom tabloidu "Kurir", djelovalo vrlo smirujuće. Predsjednik DSHV-a i zastupnik u Skupštini Srbije dodao je kako zbog negativne atmosfere u Srbiji Mješoviti odbor za praćenje provedbe Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina u Srbiji i Hrvatskoj, ove godine sigurno neće nastaviti s radom. Politički analitičar Tomislav Žigmanov ranije je izjavio da je zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima moguć porast antihrvatskog raspoloženja u Srbiji.
MOSTAR - Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDS-a Mladen Bosić izrazili su u ponedjeljak očekivanje da će se na sastanku šestorice vodećih političara u zemlji u utorak postići dogovor o reformama koje bi jamčile približavanje zemlje Europskoj uniji, priopćio je HDZ BiH. Dvojica političara suglasili su se na sastanku u ponedjeljak u Mostaru da bi prijedlozi ustavnih promjena trebali zajamčiti rješenje kako pripadnici jednoga naroda ne bi nametali predstavnike u vlasti drugih konstitutivnih naroda. "Izražena je volja i dogovor da se ide u provedbu presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga na načelu da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike u domu naroda i predsjedništvu BiH, te da se realiziraju i druga pitanja iz Mape puta", stoji u priopćenju HDZ-a BiH. Predsjednici obje stranke smatraju da postoji mogućnost da se već u utorak na sastanku "šestorke" u Mostaru ovaj sporazum i potpiše. U Mostaru bi se u utorak trebali sastati predsjednici Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB), HDZ BiH, HDZ 1990, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS). Očekuje se kako bi oni tom prigodom mogli potpisati sporazum o ustavnim promjenama sukladno zahtjevu Suda za ljudska prava u Strasbourgu, na čemu inzistira i Europska unija, kako bi BiH ispunila Mapu puta i bila u mogućnosti podnijeti prijavu za stjecanje kandidacijskog statusa s EU.
GAZA - Dvoje Palestinaca poginulo je u ponedjeljak u novom izraelskom zračnom napadu na središte Pojasa Gaze, čime se broj ubijenih Palestinaca u izraelskoj operaciji na enklavu koja je počela prije šest dana popeo na više od sto, izvijestile su palestinske hitne medicinske službe. Dvoje Palestinaca "poginulo je u novom izraelskom napadu istočno od (izbjegličkog logora) al-Boureija", ističu u priopćenju. U izraelskom bombardiranju iz zraka u ponedjeljak je poginulo 23 ljudi u Pojasu Gaze, čime se broj Palestinaca ubijenih otkako je u srijedu poslijepodne počela izraelska vojna operacija protiv Hamasa i naoružanih skupina na tom palestinskom teritoriju, popeo na 101, po medicinskim izvorima u Gazi. Malo prije napada na al-Boureij u jednom drugom napadu poginuli su Ramez Harb, zapovjednik Brigada al-Qudsa, vojnog krila Islamskog džihada i direktor njegove ratne promidžbe, po izvorima u radikalnom pokretu.
KAIRO - Čelnik palestinske skupine Hamas u egzilu u ponedjeljak je izjavio da Izrael mora povući prvi potez želi li primirje u Gazi. "Ovaj rat mora završiti onaj tko ga je počeo", rekao je Halid Mešal na konferenciji za novinare u Kairu. Po njegovim riječima, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zatražio je prekid vatre. Izrael je to odmah opovrgnuo. Izrael je u ponedjeljak bombardirao više desetaka ciljeva u Gazi. Napadi traju već šesti dan, ali Egipat koji posreduje između Hamasa i Izraela kaže kako je možda na vidiku dogovor o prekidu vatre. Mešal je kazao da je primirje u Gazi moguće, ali da Hamas neće ispuniti nikakve izraelske zahtjeve. Hamas nije želio eskalaciju ili poticanje Izraela na kopnenu invaziju, ali neće uzmaknuti ukoliko se to dogodi, kazao je.
KAIRO - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon doputovao je u ponedjeljak u Kairo kako bi pružio potporu egipatskim naporima za postizanje primirja između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa u Gazi. Ban koji je stigao u posjet Kairu u okviru regionalne turneje treba se u ponedjeljak navečer sastati s egipatskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Kamelom Amrom, a u utorak s glavnim tajnikom Arapske lige Nabilom al-Arabijem. U utorak ili u srijedu treba posjetiti Jeruzalem, rekli su UN-ovi diplomati. Njegov je glasnogovornik dodao da se ovog tjedna, ne rekavši točno kada, treba sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom kako bi ih potaknuo na postizanje primirja. "Glavni tajnik želi pružiti diplomatsku potporu velikim naporima" uloženim radi postizanja primirja, rekao je u telefonskom razgovoru glasnogovornik Martin Nesirky, neposredno prije dolaska Ban Ki-moona u Egipat. Više od sto Palestinaca poginulo je u šestodnevnoj izraelskoj operaciji na Pojas Gaze, po informacijama palestinske hitne medicinske službe a palestinskom raketiranju izraelskog područja iz palestinske enklave poginula su tri Izraelca.
ZAGREB - Pedesetak mladih aktivista okupilo se u ponedjeljak poslijepodne na poziv pokreta Occupy Croatia ispred izraelskog veleposlanstva u Zagrebu u znak prosvjeda protiv izraelskih napada na Gazu i stradavanja civila, među kojima ima i djece. Aktivisti su poručili da "jedan holokaust ne opravdava drugi" i pozvali Izrael da se prisjeti stradavanja Židova u Vašavskom getu i prestane sa stvaranjem geta za Palestince. Naglasili su da ovo nije prosvjed protiv židovskog naroda već protiv politike izraelske vlade. Na svojoj Facebook stranici Occupy Croatia izražava bojazan da bi "Izrael uskoro mogao krenuti u kopnenu ofanzivu na Gazu, što bi dovelo do daleko većeg broja civilnih žrtava u području Pojasa Gaze". Članovi udruge također ističu da su "svjesni u kakvim je mukama židovski narod bio izložen kroz povijest i kakve je to tragove ostavilo u kolektivnom sjećanju, no da to ne može i ne smije biti opravdanje za provedbu iste takve politike".
BRUXELLES - Hrvatska će povećati svoje sudjelovanje u mirovnoj operaciji EU-a Atalanta sa sadašnjih pet časnika na do najviše 20 časnika, izjavila je u Bruxellesu ponedjeljak zamjenica ministra obrane Višnja Tafra. Mirovna operacija Europske unije, EU NAVFOR Somalia - pokrenuta je 2008. godine kako bi se zaštitili brodovi koji prevoze hranu za Somaliju iz Svjetskog prehrambenog programa (World Food Programme), zaštitili brodovi koje plove u području zahvaćenim piratstvom te odbili svi napadi pirata i oružanih napada na brodove. Hrvatska u toj misiji sudjeluje s pet svojih časnika. Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra najavila je da će uskoro u Hrvatski sabor biti upućen prijedlog povećanja broja hrvatskih časnika za tu misiju do najviše 20 ljudi. Tafra je u ponedjeljak sudjelovala na sastanku Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara obrane te na zajedničkom sastanku s ministrima vanjskih poslova zemalja članica. Skup je počeo sastankom Upravljačkom odbora Europske obrambene agencije (EDA), na kojem je Hrvatska sudjelovala prvi put. Upravljački odbor EDA-e čini ministri vanjskih poslova svih zemalja članica osim Danske. Hrvatska namjerava pristupiti toj agenciji čim postane članicom EU-a.
BANJA LUKA - Prva „Međunarodna konferencija Parkovi Dinarskog luka“ koja je okupila više od 150 predstavnika zatićenih područja i institucija za zaštitu prirode iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije otvorena je u ponedjeljak u Banjoj Luci, a cilj joj je stvaranje mreže zaštićenih područja kroz povezanost svih parkova u regiji. Petodnevnu konferenciju organizira svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) uz podršku ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Mava Fondacije. Izvršni direktor WWF-ovog Mediteranskog projekta dr. Deni Porej rekao je na konferenciji za novinare prije otvaranja konferencije kako WWF već šest godina uspješno surađuje s ministarstvima odgovornima za zaštitu prirode u cijeloj regiji Dinarskog luka a kao rezultat te suradnje nastao je projekt „Parkovi Dinarskog luka“ koji se provodi od siječnja ove godine i trajati će do kraja 2014. „To su prepoznali i Norvežani koji su podržali umrežavanje zaštićenih područja kao bitan element poboljšanja regionalne suradnje“, rekao je Porej i istaknuo kako prirodne vrijednosti ove regije treba ekonomski valorizirati i od toga napraviti komparativnu prednost za regiju u odnosu na ostatak Europe“, rekao je on.
NAPULJ - Predsjednici Italije Giorgio Napolitano, Njemačke Joachim Gauck i Poljske Bronislaw Komorowski izrazili su u ponedjeljak u Napulju uvjerenost da će Europa izaći iz gospodarske i financijske krize. "Izaći ćemo iz te teške gospodarske i financijske krize", izjavili su u zajedničkom tekstu objavljenom na internet stranici talijanskog predsjedništva nakon summita u vili Rosebery, ljetnikovcu talijanskog predsjednika u Napulju. "U trenutku kada toliki gledaju Europu s nevjericom i oklijevanjem, kada Europa ne izgleda da je kadra ispuniti svoja obećanja pravednog društva, kada mnogi strahuju za radna mjesta, uštede, budućnost, želimo poslati ohrabrujuću poruku," pišu oni. "Budimo svjesni dragocjenosti mira i slobode u kojima države Europske unije žive više od 60 godina. Nobelova nagrada za mir Europskoj uniji je poticaj za nas. Europa mora biti na visini svojih odgovornosti i djelovati jedinstveno u svijetu", ističu oni.
PNOM PEN - Američki predsjednik Barack Obama pozvao je u ponedjeljak kambodžanskog čelnika Huna Sena da održi slobodne izbore i pusti političke zatvorenike, zauzevši čvrsto stajalište oko kršenja ljudskih prava za koja aktivisti kažu da su se pogoršala posljednjih godina. Došavši iz Mianmara, Obama je Hunu rekao da će o stanju ljudskih prava u toj zemlji ovisiti jačanje veza sa Sjedinjenim Državama. "Obama je posebno istaknuo nekoliko pitanja za koja je SAD zainteresiraniu vezi s Kambodžom", rekao je Ben Rhodes, zamjenik Obamina savjetnika za nacionalnu sigurnost. "Posebno bih istaknuo potrebu da održe slobodne i poštene izbore, osnuju neovisno izborno povjerenstvo, puste političke zatvorenike i dopuste djelovanje oporbe", dodao je Rhodes. Rhodes, koji se suglasio da bi se razgovori mogli opisati kao 'napeti', rekao je da je Obama sve svoje komentare usmjerio na pitanje ljudskih prava i poručio Hunu Senu da Kambodža "još puno toga mora napraviti po tom pitanju".
LJUBLJANA - Najjača slovenska oporbena stranka podnijela je u ponedjeljak interpelaciju protiv ministra unutarnjih poslova Vinka Gorenaka, jer smatra da je objektivno odgovoran za skandal "nestalih potpisa" iz peticije kojom je jedan sindikat zahtijevao održavanje referenduma o zakonu o sanaciji bankarskog sustava. O interpelaciji kojom 27 zastupnika stranke Pozitivna Slovenija (PS), koju vodi ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, traži da se Gorenaka smijeni parlament mora odlučivati do kraja ove godine. Interpelacija je oblik pritiska oporbe na vladu koja je u 20 godina u Sloveniji korištena 40-ak puta, ali rijetko s uspjehom. Vodstvo slovenskog parlamenta i ministarstvo unutarnjih poslova objavili su prošlog mjeseca da sindikat kemijske i gumarske industrije nije prikupio dovoljan broj potpisa za početak inicijative kojom bi se na referendumu pokušalo opozvati već doneseni zakon o sanaciji slovenskih banaka modelom "loše banke". Nakon provjere priznali su da je počinjena greška i da je s peticije "nestalo" oko 400 potpisa, a oporba sumnja da je za to odgovoran ministar unutarnjih poslova, član Slovenske demokratske stranke (SDS).
LJUBLJANA - Slovenija će smanjiti broj svojih vojnika u međunarodnim operacijama u Afganistanu i BiH, dok će broj vojnika na Kosovu zadržati na sadašnjoj razini, najavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovenski ministar obrane Aleš Hojs. U operaciji ISAF u Afganistanu Slovenija će sudjelovati do kraja 2014. godine, ali će postupno svake godine smanjivati broj slovenskih vojnika kojih je sada u operaciji 80. Već na proljeće iduće godine taj broj će biti smanjen barem za 16, najavio je Hojs na sastanku ministara obrane EU u Bruxellesu Hojs, a broj sudionika u misiji Althea u BiH smanjit će se sa 15 na 13. Na Kosovu, gdje 300 slovenskih vojnika sudjeluje u operaciji IFOR, taj se broj neće smanjivati, barem do jeseni iduće godine, najavio je Hojs.