Tog jutra srpsko-četnički agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana u susjednome Nadinu, a tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.
Po riječima načelnika općine Luke Škare, nakon oslobođenja to je mjesto bilo primjer brze obnove i povratka. Obnovljene su gotovo sve porušene kuće, njih oko 400. Danas u toj općini živi oko 1800 stanovnika, a prije Domovinskog rata bilo ih je oko 1950 i bila je u sastavu zadarske općine.
Istaknuo je da su najveća vrijednost Škabrnje mladi koje općina želi zadržati. "Kako bismo zadržali mlade, moramo im osigurati budućnost - radna mjesta i poboljšati infrastrukturu u svakom smislu", rekao je Škara i dodao kako je u planu gradnja poslovne zone i osnutak poljoprivredne zadruge.
Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Škabrnje počinje u subotu, 17. studenoga okupljanjem ispred crkve sv. Marije, odakle će u 16 sati krenuti Kolona sjećanja kroz Škabrnju do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nakon mise, u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Škabrnji predstavit će se zbirka soneta "Lipa moja Vilo" Ante Nadomira Tadića – Šutre.
U nedjelju, 18. studenoga, na sam dan stradanja Škabrnje mnoga će izaslanstva položiti vijence na spomen-obilježju masovne grobnice, a misu će u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije prevoditi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Središnja komemoracija na Trgu dr. Franje Tuđmana počinje u 12 sati, a nakon nje povorka će krenuti prema glavnom križu i spomen-obilježju za sve poginule u Domovinskome ratu na mjesnome groblju sv. Luke u Škabrnji, gdje će biti položeni vijenci.
Program obilježavanja 21. godišnjice stradanja Škabrnje završava u ponedjeljak, 19. studenoga mimohodom Benkovac–Nadin–Škabrnja.
Inače, po podatcima zadarskoga Županijskog državnog odvjetništva, 1995. godine podignuta je optužnica na temelju koje je do danas pravomoćno osuđeno 17 počinitelja zločina u Škabrnji, većina je u odsutnosti osuđena na zatvorske kazne po 20 godina, dvojica na 10 godina. Jedina koja nije osuđena u odsutnosti Zorana Banić dobila je šest godina zatvora. Ta medicinska sestra iz Zemunika Gornjeg u odsutnosti je osuđena na 20 godina zatvora, uhićena je u Švicarskoj 2001. te je izručena Hrvatskoj. Na prvom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora, na ponovljenom suđenju na 10 godina, a Vrhovni sud RH smanjio joj je kaznu na šest godina, koju je i izdržala.
Na zadarskome Županijskom sudu u obnovljenom postupku ove i prošle godine sudilo se i Renatu Petrovu, koji je također u odsutnosti bio osuđen na 20 godina. Hrvat podrijetlom s otoka Ugljana živio je u Benkovcu i tijekom rata odjenuo je odoru Martićeve milicije. Petrov je prošle godine uhićen u Duesseldorfu te je iskoristio pravo na obnovu postupka u kojemu je oslobođen zbog nedostatka dokaza.