"S obzirom na iskušana oba modela, promislite je li kvalitetno rješenje da se čelnike izvršne vlasti u lokalnoj i regionalnoj samoupravi bira na neposrednim izborima, ili da se vratimo na rješenje kada su oni proistjecali iz predstavničkog tijela svoje jedinice", poručio je Davorin Mlakar u ime Kluba HDZ-a.
Vladi je prigovorio da predloženim zakonskim izmjenama želi građanima uzeti pravo da mogu odlučivati o smjeni svojih lokalnih čelnika na referendumu, u namjeri da Vlada, a ne građani može raspustiti legalno izabrano predstavničko tijelo u općini, gradu ili županiji.
Uz isti prigovor, da se biračima ukida pravo odlučivanja na lokalnoj razini, Mlakar je kritizirao i predloženu odredbu po kojoj bi neposredno izabrani lokalni čelnik mogao nakon dvije godine, odnosno pola mandata, zbog prelaska na neku drugu funkciju može da dužnost načelnika, gradonačelnika ili župana delegirati svoga zamjenika.
Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako smatra legitimnim otvoriti temu treba li i dalje lokalne čelnike birati neposredno ili ne, ali i istaknuo kako je Vlada u izradi zakonskih izmjena polazila od važećih propisa te da sada nema u planu mijenjati taj izborni sustav.
No, naglasio je kako u Vladi razmatraju mogućnost da do drugog čitanja zakonskih izmjena ipak ostavi mogućnost građanima da iniciraju referendum za opoziv lokalnih čelnika, ali na drugačiji način nego što je sada propisano. "Referendum ovakav kakav je sada u zakonu je duda varalica - ima ga, ali ne možete ništa s njim", rekao je ministar.
I Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) smatra kako mogućnost opoziva lokalnih čelnika na građanskom referendumu mora ostati u zakonu.
Istaknuo je kako opoziv u zakonu treba definirati kao poseban institut, a ne ga tek ustanoviti kroz referendum, kvalitetnim rješenjem ocijenivši da za pravovaljanost referendumske odluke bude dovoljna trećina ukupnog broja birača pojedine lokalne jedinice.
Kada je riječ o odredbi po kojoj bi u slučaju nedonošenja proračuna na izbore išli i neposredno izabrani čelnik i predstavničko tijelo, Lesar nužnim smatra jasno utvrditi je li proračun stvarno odbijen ili nije niti predložen, budući da je bilo i takvih slučajeva.
Ministar Bauk naglasio je kako će nova zakonska rješenja doprinijeti da gradonačelnici predlažu proračun, a ne da ga ne predlažu i tako ucjenjuju predstavničko tijelo.
Damir Kajin (IDS) predložene izmjene smatra bitnima, ali bitnijim drži zakonsko definiranje financiranja jedinica lokalne samouprave koje, rekao je, upravljaju s tek 16 posto financijskih kapaciteta, a država s čak 84 posto.
Zauzeo se i za rješenje koje bi i gradonačelnicima, kao što je slučaj sa županima, onemogućilo da budu i saborski zastupnici, ali i da se zastupnici ne smiju kandidirati za općinska vijeća.
Replicirao mu je HDZ-ov Josip Borić, nazvavši Kajina preambicioznim te ga prozvavši za političku prevrtljivost.
"Kajin je 2010. želio postati predsjednik RH i po cijeloj Hrvatskoj je vikao 'Zamnom drugovi'. Onda je 2011. poželio biti umirovljenik na jedan dan pa je rekao cijeloj javnosti 'nisam ja stupido'. E sad čujem da želi biti župan, što je legitimno, samo čujem i to da želi to biti pod tuđom zastavom. Ako ne može pod svojom zastavom, znači IDS-a, to se u Istri zove 'sette bandiere'. Bojim se da ste u 2012. postali 'sette bandiere' i da ćete s ovakvim zakonom biti župan možda svega šest mjeseci. Nakon toga će vas smijeniti ona većina koju nećete imati u županijskoj skupštini", poručio je IDS-ovom zastupniku.
Kajin mu je uzvratio kako je nosio sve liste IDS-a i nikada nije bio 'sette bandiere'. "Damir Kajin se danas bori za neke vrijednosti koje su u toj mojoj stranci narušene", rekao je IDS-ovac.
Silvano Hrelja (HSU) rekao je kako zakonske izmjene otklanjaju nedostatke iz važećeg zakona, ali i da otvaraju određene dvojbe.
Jedna od njih je i mogućnost da građani na referendumu mogu opozvati neposredno izabranog lokalnog čelnika, za što se HSU zauzima da ostane u zakonu kao institut neposrednog odlučivanja građana o bitnim lokalnim pitanjima kakvo je sigurno i nositelj lokalne izvršne vlasti.