U priopćenju Udruge, koja okuplja osam tvrtki, ističe se kako je upravo farmaceutska industrija u Hrvatskoj svoj partnerski odnos prema zdravstvenom sustavu više puta dokazala tolerirajući izrazito duge rokove plaćanja i uvođenje parafiskalnih nameta ovoj industriji bez traženja subvencija od države.
Iz Udruge su uvjereni kako u suradnji s Ministarstvom zdravlja, ali i s Ministarstvom gospodarstva i drugim nadležnim tijelima ova industrijska grana može doprinijeti dugoročnijoj stabilizaciji sustava, jer kao rijetko koja industrija u Hrvatskoj ima i znanja i sposobnosti dalje rasti, izvoziti, investirati i zapošljavati.
Navode kako je analiza poslovanja tvrtki Belupo, Farmal, Hospira, Imunološki zavod, Jadran Galenski laboratorij, Krka, PharmaS, Pliva pokazala da su unatoč otežanim uvjetima poslovanja, posebice na hrvatskom tržištu, prvenstveno zahvaljujući izvozu ostvarile stabilne poslovne rezultate.
Te su tvrtke u 2011. ostvarile ukupni bruto prihod od 4,8 milijardi kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine 4,27 milijardi kuna.
U ovoj su godini izvezle proizvode u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna ili 75 posto svoje proizvodnje.
Povećale su u posljednje tri godine ukupan broj zaposlenih za 10 posto i danas imaju 4.500 zaposlenih, a u 2013. planiraju dodatno povećati broj zaposlenih za 300 do 400 stručnjaka.
Kontinuirano rade na unaprjeđenju svojih proizvodnih portfelja, uvođenju novih tehnologija i izgradnji modernih proizvodnih postrojenja te su samo u 2012. investirale više od 450 milijuna kuna, dok je u razdoblju od 2009. do 2012. uloženo više od 1,1 milijarda kuna.
U priopćenju se navodi kako usprkos izazovima s kojima se suočavaju, poput produženih rokova plaćanja i stalnog pritiska na cijene svojih proizvoda, koje su i dalje 30 posto niže od prosjeka EU, ove tvrtke posluju odgovorno prema svim svojim partnerima i dobavljačima te redovito opskrbljuju hrvatske pacijente s lijekovima.
U proteklih četiri godine tako se u državni proračun na ime poreza slilo 342 milijuna kuna. Uplate za obvezno zdravstveno osiguranje iznosilo je u istom razdoblju 407 milijuna kuna, a za mirovinsko osiguranje 480 milijuna kuna.