ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će od nedjelje do srijede na čelu velikog hrvatskog izaslanstva u službenom posjetu Kataru, gdje će se sastati sa svojim domaćinom emirom Hamadom bin Kalifom al-Tanijem, otvoriti hrvatsko veleposlanstvo u glavnom gradu Dohi, te sudjelovati na gospodarskom forumu. Uz Josipovića i njegovu suprugu Tatjanu, u Katar putuju i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, te više od četrdeset predstavnika hrvatskih tvrtki. Premda su za hrvatsku stranu važni dobri politički odnosi s jednom od najbogatijih zemalja svijeta i važnim akterom u rješavanju kriza na Bliskom istoku, glavni je naglasak posjeta Kataru ipak razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa. Hrvatska je snažno zainteresirana za mogućnost suradnje u izgradnji LNG terminala na Krku, privlačenje katarskih ulagača u velike turističke projekte, te veću nazočnost hrvatskog gospodarstva na katarskom tržištu, osobito tvrtki iz prehrambene, informatičke i vojne industrije.
BRUXELLES - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izrazio je u petak pred članovima njemačkog parlamenta u Berlinu uvjerenost da će Hrvatska ispuniti sve svoje obveze i ući u Europsku uniju 1. srpnja sljedeće godine. "Uvjeren sam u spremnost i sposobnost hrvatske vlade da riješi otvorena pitanja kako bi Hrvatska bila spremna ući u EU 1. srpnja sljedeće godine, kao što je predviđeno pristupnim ugovorom", rekao je Fuele skupini članova Bundestaga s kojima se u petak susreo u Berlinu. Povjerenik Fuele je na svojoj internetskoj stranici objavio da je u Berlinu razgovarao s njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerwelleom te da je posjetio njemački parlament kako bi razmijenio mišljenje sa zastupnicima iz svih stranaka koji se bave proširenjem. Fuele je sa zastupnicima razgovarao o spremnosti Hrvatske za ulazak u EU-u i o pristupnom procesu ostalih zemalja iz regije.
LJUBLJANA - Slovenski financijski stručnjak za pitanje Ljubljanske banke France Arhar izjavio je u petak da je posljednjih dana u kontaktu s hrvatskim stručnjakom za isto pitanje Zdravkom Rogićem i da razgovaraju o novom sastanka. "Posljednjih dana s kolegom Rogićem razgovaram o novom sastanku", rekao je Arhar za Slovenski radio, dodavši da je rezultat njihova zadnjeg susreta 4. listopada na Bledu poznat i da su ga tada javno predočili. Kako je rekao, treći njihov susret održan na Bledu doveo je na toj razini do suglasnosti da se o pitanju stare devizne štednje razgovori nastave na multilateralnoj osnovi, u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, s time da su došli i do naznaka kako riješiti pitanje štednje u Ljubljanskoj banci Zagreb, o čemu bi trebale odlučiti dvije vlade. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec tvrdi međutim da mu Arhar nije predočio nikakav prijedlog o rješenju pitanja devizne štednje u Ljubljanskoj banci, te inzistira na povlačenju tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima kao preduvjetu za razgovore u Baselu i za početak procedure ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u Sloveniji.
BEOGRAD - Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić izjavio je u petak u jednom novinskom intervjuu kako njegova zemlja želi zdrave i normalne odnose s Hrvatskom i svim zemljama u susjedstvu u područjima što ih spajaju i u kojima imaju zajednički interes. U intervjuu beogradskom listu "Večernje novosti" šef srbijanske diplomacije istaknuo je da i s Hrvatskom i ostalim susjedima želi dobru suradnju. "Želimo zdrave i normalne odnose s Hrvatskom. Želimo se usredotočiti na područja što nas spajaju i u kojima imamo zajednički interes, kako sa Zagrebom tako i s ostalim zemljama u susjedstvu", rekao je Mrkić. Na pitanje koliko je realno da se Srbija i Hrvatska dogovore o uzajamnom povlačenju tužbi za genocid, srbijanski šef diplomacije rekao je da će doći trenutak i za to. "Ne bih to izjednačavao, jer mi nismo pokrenuli ovo pitanje. Oni su podigli tužbu, a zatim je uslijedila naša protutužba. O tome još nisam razgovarao sa svojom hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić. Doći će trenutak i za to", rekao je srbijanski ministar vanjskih poslova.
BEOGRAD - Kad bi građani Srbije u ovom trenutku na referendumu mogli birati između Kosova i Europske unije, dvije trećine njih izabralo bi Kosovo, rezultati su istraživanja beogradske Televizije B92 i agencije "Ipsos Strategic marketing". Reprezentativni uzorak je pokazao da bi se 59 posto ispitanika opredijelilo za Kosovo, a tek 27 posto njih za Europu. Rezultati istraživanja pokazali su, međutim, paradoks - dok stranke vladajuće koalicije promiču proeuropsku politiku, većina njihovih birača su euroskeptici i radije bi se opredijelili za Kosovo umjesto EU. Među 59 posto skeptičnih prema EU najbrojniji su simpatizeri i glasači vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). Čak 78 posto glasača i simpatizera SNS prije bi izabralo Kosovo nego li članstvo u EU, iako se naprednjaci već dulje od dvije godine deklariraju kao prouropska stranka nakon što su se u listopadu 2008. otcijepili od Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, kojemu se u Den Haagu sudi za ratne zločine. U Europsku uniju bi tek 14 posto građana koji podupiru politiku naprednjaka.
ŽENEVA - Iduće će godine četiri milijuna Širijaca trebati pomoć, ocijenio je u petak ravnatelj Ureda UN za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA) John Ging, a SAD je objavio da je iznos pomoći namijenjene Siriji i susjednim zemljama povećao na 165 milijuna dolara kako bi, uoči zime, pomogao sve većem broju sirijskih prognanika i izbjeglica. "Predviđamo da će početkom iduće godine broj osoba kojima će biti potrebna pomoć prijeći četiri milijuna, mnogo više od 2,5 milijuna (što je bila dosadašnja procjena). A rasti će i dalje", rekao je Ging na završnoj konferenciji za novinare nakon 6. Humanitarnog foruma o Siriji. UN procjenjuju da bi ukupan broj izbjeglica u četirima susjednim zemljama - Turskoj, Libanonu, Jordanu i Iraku - 2013. mogao dosegnuti 700 tisuća, a u petak je UNHCR objavio podatak da ih je sad već 408 tisuća. Istodobno je dužnosnik State Departmenta na forumu u Ženevi najavio da su SAD deblokirale dodatnih 34 milijuna dolara na već dosad odobrenih 130 milijuna, priopćeno je iz State Departmenta. Ta su sredstva namijenjena sirijskim izbjeglicama u Jordanu, Turskoj i Libanonu i trebala bi "ugrijati obitelji tijekom zime pokrivačima, grijalicama i šatorima".
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) će nastaviti pregovore s Iranom o njegovom spornom nuklearnom programu 13. prosinca u Teheranu, rekla je glasnogovornica agencije u petak. IAEA i Iran su dogovorili nove razgovore 13. prosinca u Teheranu, objavila je Gill Tudor. Agencija želi dogovoriti način rješavanja pitanja iranskog nuklearnog programa, dodala je. IAEA nastoji od Teherana dobiti bolju suradnju i odgovore na svoja pitanja o mogućoj vojnoj dimenziji iranskog nuklearnog programa, što je Iran uvijek demantirao. Agencija također želi pristup vojnom postrojenju u Paršinu, blizu Teherana, u kojem se nalazi i poligon za testiranje dijelova balističkih projektila. Nekoliko sastanaka početkom 2012. i posjet glavnog tajnika agencije Yukiya Amana Teheranu u svibnju nisu omogućili postizanje dogovora. Posljednji službeni razgovori dviju strana vođeni su 24. kolovoza.
BERLIN - Bivša jugoslavenska republika Makedonija mogla bi dogodine otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom i ako ne riješi problem imena koje joj Grčka osporava, rekao je u petak europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Grčka već više od dva desetljeća blokira makedonsko približavanje EU-u jer Atena smatra da ime Makedonija podrazumijeva teritorijalne pretenzije zato što se i sjevernogrčka pokrajina zove Makedonija. Drugi je razlog što ta bivša jugoslavenska republika svojata Aleksandra Makedonskog, navodi Reuters. Europski povjerenik Štefan Fuele rekao je u intervjuu za Reuters da pozitivni signali iz obaju glavnih gradova pokazuju da bi se rješenje spora oko imena možda moglo dogoditi nakon početka pregovora, a ne mu biti preduvjet.
LASK - Sjedinjene Države su rasporedile u petak prvu svoju stalnu vojnu postrojbu na poljskom tlu, izdvojenu zrakoplovnu jedinicu za servis zrakoplova, na veliko olakšanje Varšave koja taj potez čeka odavno. Poljska to smatra sigurnosnim pitanjem s obzirom na sve eksponiraniju Rusiju i godinama je radila pritisak oko njega, da bi predsjednik Barack Obama objavio namjeru stacioniranja američkog vojnog osoblja u zračnoj bazi Lasku, nedaleko od Lodza, tijekom prošlogodišnjeg posjeta Poljskoj. Od iduće će godine 10 američkih vojnika stalno servisirati četiri rotacije zrakoplova na godinu, većinom lovce F-16 i teretne zrakoplove C-130 Hercules. U bazi će stalno boraviti i 200 civila i nevojnog osoblja.
BEOGRAD - Ravnateljica Svjetske banke za jugoističnu Europu Jane Armitage priopćila je u petak u Beogradu da će ta banka osigurati 400 milijuna dolara Srbiji za potporu državnom proračunu u 2013., uz uvjet da Srbija prije toga postigne dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom. Tjekom posjeta izaslanstva Srbiji, Armitage je u petak novinarima u Beogradu navela procjenu da se za 2012. Srbiji prognozira pad bruto domaćeg proizvoda od 1,5 posto, po čemu je Srbija u najlošijem položaju u susjedstvu. Prije nego dobije prvi obrok pomoći od 100 milijuna dolara, Svjetska banka očekuje da Srbija "brzo postigne novi sporazum sa MMF", istaknula je Armitage na tiskovnoj konferenciji u Beogradu. Pomoć koju će Svjetska banka osigurati srbijanskom državnom proračunu za 2013. namijenjena je potpori u provođenju reformi javnih rashoda.
MOSTAR - Sud Bosne i Hercegovine osudio je u petak na 17-godišnju kaznu zatvora bivšeg pripadnika vojske bosanskih Srba Jaska Gazdića zbog silovanja triju bošnjačkih žena u ratu u BiH, među kojima je bila i jedna 12-godišnja djevojčica, objavio je internetski servis BIRN koji prati procesuiranje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije. Sud BiH utvrdilo je da je Gazdić na početku rata u istočnoj Bosni silovao tada 12-godišnju djevojčicu te još dvije zatočene žene kao i da je pomagao u silovanju još jedne žene. Pod prijetnjom oružjem je udario još jednu zatočenu Bošnjakinju kojoj je pištoljem prijetio da će je ubiti ako progovori o zločinima. Sud je pojasnio da je ratni zločin počinjen u okviru širokog i sustavnog napada vojnih i paravojnih formacija u Foči.
WASHINGTON - George P. Bush, unuk bivšeg predsjednika Georgea Busha i nećak također bivšeg predsjednika Georgea W. Busha, završio je prvu potrebnu etapu za buduću kandidaturu na izborima u Teksasu, prenose u petak američki mediji. George P. Bush je etičkom povjerenstvu savezne države Teksasa predao obrazac za imenovanje rizničara kampanje, što je etapa koja prethodi svakoj političkoj kandidaturi u državi, navodi politički časopis The New Republic. Mladi republikanac (36) nije rekao za koje mjesto se namjerava kandidirati, ali njegov najavljeni dolazak u američku političku arenu jamči kontinuitet moćnoj političkoj dinastiji Bush. George P. Bush sin je Jeba Busha, negdašnjeg guvernera Floride, kojeg se spominje kao mogućeg republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima 2016. George P. Bush napola je latino porijekla jer mu je majka Meksikanka. Nakon poraznih rezultata Mitta Romneyja među latino biračima, a samo 27 posto mu ih je dalo glas, republikanska stranka aktivno traži osobe koje bi se mogle nametnuti tom dijelu izbornog tijela.
COLOMBO - Deset je osoba u petak ubijeno u oružanom sukobu u najvećem zatvoru Šri Lanke koji je započeo kada su zatvorenici otvorili vatru na policajce koji su provodili rutinsku pretragu, rekli su dužnosnici i policija. Sukobi su nastavljeni tijekom večeri i noći a svjedoci su rekli da su vidjeli naoružane zatvorenike na krovu zatvora i policajce kako pucaju na zatvor. Dužnosnici bolnice u Colombu koji su naveli broj mrtvih nisu mogli reći jesu li žrtve policajci ili zatvorenici.
STOCKHOLM - Jedan od zaštitara je preminuo u službenoj rezidenciji švedskog premijera Fredrika Reinfeldta u Stockholmu, a zasada nije jasno je li počinio samoubojstvo ili se radilo o nesreći, a premijer i njegova obitelj su dobro, objavila je u petak švedska policija. "Nema znakova zločina. Istražujemo radi li se o samoubojstvu ili o nesreći", kazala je glasnogovornica policije Towe Hagg za Reuters. Švedski mediji objavili su da je muškarac preminuo od prostrijelne rane. Švedski premijer i njegova obitelj u trenutku nesreće nisu bili u rezidenciji, palači Sager u središtu švedskog glavnog grada. Preminuli muškarac nije jedan od osobnih premijerovih tjelohranitelja, ali imao je sigurnosno dopuštenje za boravak u zgradi. Mrtvoga ga je pronašao jedan od kolega koji se vratio s ručka, objavio je list Aftonbladet.