ZAGREB - Hrvatska i Slovenija zajedničkim naporima su došle do kompromisnog prijedloga za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke, a sada je na dvjema vladama da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti, izjavila je u srijedu u Zagrebu na konferenciji za novinare ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Ja mislim da smo mi našim zajedničkim naporima došli do jednog kompromisnog prijedloga, odnosno naši (financijski) stručnjaci su došli do kompromisnog prijedloga koji naravno kao svaki kompromis nije iz pozicije hrvatske strane idealan, ali mislim da je racionalan i ... moj će stav biti da je nama prihvatljiv", rekla je Pusić. Pusić je podsjetila da su Hrvatska i Slovenija imenovale financijske stručnjake da pokušaju naći prijedlog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke. Stručnjaci su se složili oko prijedloga kompromisnog rješenja i sada ga trebaju predstaviti, odnosno komunicirati svojim vladama koje će zatim donijeti odluke je li taj prijedlog za njih prihvatljiv, kazala je Pusić. Zamoljena da komentira jučerašnju presudu Europskog suda za ljudska prava, koji je presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, Pusić je rekla da je ona "u skladu s onim što je i naše mišljenje bilo".
ZAGREB - Zastupnici britanskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog trgovine ljudi i drugih oblika kriminala u Hrvatskoj s obzirom na njezin skori ulazak u Europsku uniju, prenosi u srijedu europski portal EUobserver. Zabrinutost je izražena tijekom parlamentarne rasprave u utorak o britanskoj ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Britanska procedura ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora počela je 18. listopada, a trebala bi biti dovršena do proljeća iduće godine. Premda ratifikacija uživa široku potporu britanskih parlamentarnih stranaka, oporbeni laburisti i vladajući konzervativci kazali su da bi Hrvatska mogla postati točka ulaska u EU za trgovce ljudima i ilegalne imigrante. Laburistički zastupnik Michael Connarty istaknuo je: "Ponovno dobivamo snažne znakove upozorenja da Hrvatska još nije u dobroj poziciji za ulazak u Europsku uniju." S druge strane, zamjenik ministra vanjskih poslova za Europu David Liddington stao je u obranu spremnosti Hrvatske za članstvo. "Nismo identificirali nijednu žrtvu trgovine ljudima iz Hrvatske u Ujedinjeno Kraljevstvo", rekao je.
SARAJEVO - Katolička crkva i njeni vjernici u Bosni i Hercegovini u najgoroj su situaciji u usporedbi sa svim drugim zemljama Europe, upozorio je u srijedu monsinjor Franjo Komarica, banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH (BK BiH). "U pola BiH nema Katoličke crkve i jednog autohtonog naroda", izjavio je biskup Komarica novinarima u Sarajevu nakon redovitog zasjedanja BK BiH na kojemu je, među ostalim, raspravljano i o stanju u kojemu funkcionira Katolička crkva te u kojemu se nalaze vjernici. Bosanskohercegovački biskupi s ovog su zasjedanja uputili poziv svim katolicima u toj zemlji da vole svoj dom i domovinu, a vjeru svojih predaka čvrsto čuvaju otvarajući se istodobno drugima i drugačijima u zajedničkoj izgradnji društvene zajednice. Vjernici su pozvani i da se uz javno svjedočenje svoje vjere još odlučnije uključe u sve sfere društva. "I na zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u St. Gallenu konstatirano je da je najneizvjesnija budućnost za katolike upravo u BiH", kazao je Komarica dodajući kako je katolicima danas bolje i u Albaniji ili Bjelorusiji nego u BiH. Predsjednik BK BiH je ustvrdio kako se Katoličku crkvu u BiH danas kažnjava "do totalnog istrebljenja" a da pritom nitko nije u stanju kazati za što bi to ona trebala biti kriva. "Da, radi se o tome da je u BiH ugrožen čovjek, no ako je taj čovjek katolik, onda su ugroženi katolici", poručio je Komarica.
SARAJEVO - Medijski tajkun i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić i službeno je kandidiran za novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine nakon što je njegova stranka postigla dogovor o koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP), doznaje se u srijedu u Sarajevu. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, kao predsjednik najjače stranke u dosadašnjoj i budućoj vladajućoj koaliciji, tijekom dana uputio je prijedlog predsjedatelju Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi da za ministra sigurnosti imenuje upravo Radončića, dok je kandidat za novog ministra obrane BiH Zekerijah Osmić, član vodstva SDP-a, priopćeno je iz središnjice SDP-a u Sarajevu. Za zamjenicu ministra financija Lagumdžija je Bevandi predložio Editu Đapo iz Radončićeva SBB-a.
Mjesta ministra sigurnosti i obrane te doministra financija ostala su upražnjena kada što je Dom naroda parlamenta BiH, nakon raskida koalicije SDP-a i Stranke demokratske akcije (SDA) 22. listopada, potvrdio odluku o smjeni Sadika Ahmetovića, Muhameda Ibrahimovića i Fuada Kasumovića koje je na te dužnosti imenovala SDA. Bevanda bi svoj prijedlog trebao uputiti na potvrdu Zastupničkom domu parlamenta BiH. Naredna sjednica tog doma zakazana je za 22. studenog, a dva dana ranije trebali bi se sastati čelnici šest političkih stranaka koje bi trebale činiti novi vladajuću većinu. Uz SDP i SBB vlast bi trebali činiti i HDZ BiH, HDZ 1990, Srpska demokratska stranka (SDS) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
BRUXELLES - Eurozona bi sljedeće godine trebala izići iz recesije ali s vrlo malim rastom od 0,1 posto, a na razini cijele Europske unije gospodarski rast bi trebao iznositi 0,4 posto dok se nešto snažniji rast očekuje u 2014., stoji u jesenskim ekonomskim prognozama koje je u srijedu objavila Europska komisija. Komisija je snizila svoje prognoze u odnosu na proljeće, kada je za sljedeću godinu predviđala rast u eurozoni od 1 posto, a u cijeloj Uniji 1,3 posto. Za 2014. predviđa se rast od 1,4 post u eurozoni, a cijeloj Uniji 1,6 posto. "Europa prolazi kroz teško razdoblje makroekonomskog uravnoteživanja koje će još neko vrijeme trajati. Prema našim predviđanjima, perspektiva rasta postupno će se poboljšavati od početka sljedeće godine", izjavio je povjerenik za ekomomske i monetarne poslove Olli Rehn. Ove godine eurozona će, prema prognozama ostvariti pad od 0,4 posto, a cijela Unija od 0,3 posto.
LJUBLJANA - Slovenija će ove godine zabilježiti pad BDP-a od 2,3 posto, a iduće godine od 1,6, posto, dok bi ponovni gospodarski rast od 0,9 posto mogla imati tek 2014. godine, snižene su prognoze Europske komisije objavljene u srijedu, u jesenskoj prognozi za sve zemlje Europske unije. Uz to, Bruxelles predviđa da će Slovenija u idućoj godini ostvariti deficit od 3,9 posto BDP-a, što je slabije od plana vlade premijera Janeza Janše da se on smanji na ispod tri posto BDP-a. Europska komisija tako je snizila prognoze iz svog izvješća iz svibnja ove godine, kad je jednoj od manjih članica EU-a i eurozone predviđala ovogodišnji pad BDP-a od 1,4 posto, a u idućoj godini 0,7 posto.
ANKARA - Turska će uskoro uputiti službeni zahtjev NATO-a da postavi rakete Patriot duž njene granice sa Sirijom, rekao je u srijedu viši dužnosnik turskog ministarstva vanjskih poslova. Turska, koja je članica NATO-a, već je osnažila svoju vojnu nazočnost duž 910 kilometara duge granice sa Sirijom i jednakom mjerom uzvraća na paljbu i minobacačke granate na njen teritorij do kojih dolazi u borbama između sirijskih pobunjenika i vladinih snaga. "Glede tog pitanja, raketa Patriot, uskoro će se uputiti službeni zahtjev", rekao je agenciji Reuters dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan. Dužnosnik je rekao da postoji potencijalna opasnost po Tursku od sirijskh raketa i da Turska ima pravo poduzeti korake kako bi odgovorila na takvu prijetnju. Dužnosnik nije naveo ostale pojedinosti. "Postavljanje tog tipa raketa kao koraka u otklanjanju prijetnji po pravilima NATO-a je rutinsko pitanje", rekao je dužnosnik dodavši da su te rakete bila raspoređene u Turskoj tijekom drugog Zaljevskog rata. "Mi zahtjev nismo dobili. Kako je glavni tajnik rekao u ponedjeljak, saveznici će razmotriti svaki zahtjev iznesen Sjevernoatlantskom vijeću", rekla je glasnogovornica NATO-a u Bruxellesu.
SAN JUAN - Portorikanski birači u utorak su na referendumu odlučivali o budućem statusu svoje zemlje i odlučili su se za pridruživanje SAD-u kao 51. savezna država, pokazuju rezultati koje prenose američki mediji i BBC. Taj karipski otok od 1898. u posjedu je Sjedinjenih Država. Ima status njezina vanjskog teritorija, a stanovnici imaju američka državljanstva i uporabi je američka valuta. Portorikanskom vanjskom i obrambenom politikom upravlja se iz Washingtona, a u ostalim pitanjima ima vlastitu upravu. Portorikanci ne glasaju na američkim izborima i nemaju svoje predstavnike u Kongresu. Ovo je četvrti put da stanovnici Portorika glasaju o svom političkom statusu. Na prethodna tri, 1967., 1993. i 1998. odlučili su se za 'status quo'. Postane li Portoriko 51. savezna država, stanovnici će morati početi plaćati savezni porez, iz čega su trenutačno izuzeti, ali će i dobiti sva prava koja uživaju građani ostalih saveznih država. Iako rezultat referenduma nije obvezujući za portorikansku vladu, očekuje se da će ona poštivati rezultate i zatražiti pridruženje SAD-u u ime svojih birača. Odobrenje za to moraju dati oba doma Kongresa, a predsjednik Barack Obama najavio je da će poštivati volju portorikanskih birača.
ŽENEVA - Između 90 posto i 95 posto međunarodne pomoći koja se pošalje u centar sirijskoga Crvenog križa u Damasku konfiscira režim Bashara al-Assada, rekao je u srijedu u Ženevi dr. Tawfiq Shama, jedan od utemeljitelja Udruge sirijskih organizacija za medicinsku pomoć. "Režim Bashara al-Assada konfiscira svu međunarodnu humanitarnu pomoć koja se šalje sirijskome Crvenom križu i stiže u Damask", rekao je dr. Shama na konferenciji za novinare, procijenivši da između 90 i 95 posto svega što se pošalje u sirijski centar Crvenoga križa završi u rukama sirijskog režima, osobito vojnika te nikad ne stigne do prave destinacije, što znači do civila koji su u okruženju i svakodnevno ih bombardiraju. Glasnogovornik Udruge, koju čini 14 organizacija iz raznih država poput Francuske, Turske, Švicarske ili SAD-a, pozvao je humanitarne dužnosnike da se angažiraju na tome da "humanitarna pomoć uistinu stigne do civila".
PARIZ - Plan zakona o legalizaciji istospolnih brakova u Francuskoj, koju je tijekom predizborne kampanje obećao francuski predsjednik Francois Hollande službeno je usvojen u srijedu nakon predstavljanja pred vladom, a u siječnju će o njemu raspravljati i francuski parlament koji ga je prošle godine odbio. Ovaj će zakon predstavljati napredak za cijelo društvo, rekao je predsjednik Hollande. "Riječ je o vrlo važnom koraku prema jednakosti prava", kazala je ministrica obitelji Dominique Bertinotti nakon sastanka članova vlade te dodala kako će se rasprava o ovom pitanju nastaviti među članovima parlamenta. Ministrica je pozvala da rasprava o pitanju kojemu se protivi velik dio desne oporbe, kao i Katolička crkva, bude realna. "Brak je zajednica između dviju osoba istoga ili različitog spola", stoji u planu zakona, u sklopu kojega će se raspravljati i o mogućnosti da istospolni par ima pravo na usvajanje djece. Nekoliko europskih država, među kojima su Belgija, Nizozemska, Portugal i Španjolska, već je legaliziralo istospolni brak i usvajanje djece.
OSLO - Dojmljivom helikopterskom operacijom norveška naftna tvrtka Statoil evakuirala je u srijedu oko 330 djelatnika s platforme Floatel Superior u Norveškom moru koja se počela naginjati. "Oko 30 osoba je evakuirano i sada prekidamo evakuaciju", rekao je oko 13 sati po srednjoeueropskom vremenu Einard Knudsen, glasnogovornik Centra za spašavanje Solna. Akcija je provedena pomoću šest helikoptera i odvijala se u dosta teškim vremenskim uvjetima s valovima "od 10 do 12 metara", rekao je glasnogovornik Statoila Morten Eek. Platforma Floatel Superior u naftnom polju Njord nagnula se "između 3 i 4 stupnjeva" u srijedu rano ujutro nakon prodora vode u jedan balast. Sat vremena poslije platforma je stabilizirana djelomičnim uranjenjem drugih balasta, ali je tvrtka iz opreza odlučila evakuirati svo osoblje kojega ostanak na platformi nije bio nužan.