WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama pobijedio je na izborima u utorak svog republikanskog protukandidata Mitta Romneyja i još će četiri godine provesti u Bijeloj kući. U odnosu na predviđanja kako će ovo biti jedni od najneizvjesnijih predsjedničkih izbora u povijesti, Obamina je pobjeda na kraju ispala razmjerno uvjerljiva. Po rezultatima u 49 od 50 američkih saveznih država, Obama je osvojio 303 elektorska glasa, odnosno 33 više od potrebnih 270 za pobjedu. Osvojio je gotovo sve tzv. države bojišta. Romneyju je pripalo 206 elektora. Upitni su još samo rezultati s Floride, a tamo nakon 97 posto prebrojanih glasačkih listića Obama ima prednost od 45 tisuća glasova ili 0,5 posto. Kakav god ishod na kraju bio, Florida više ne može promijeniti konačne rezultate izbora.
WASHINGTON
U konačnici, američki predsjednik Barack Obama osvojio je drugi mandat upravo zbog pitanja na kojem je trebao pasti: slabosti američkoga gospodarstva, ocjenjuju analitičari u srijedu. Sjedinjene Države u nadubljoj su recesiji u 80 godina. Bore se s visokom nezaposlenošću, bilijuni dolara isparili su u lošim hipotekarnim kreditima i raste jaz između bogatih i siromašnih. Povijest američkih izbora pokazuje da birači drugi mandat uvijek povjere aktualnim predsjednicima ako je u izbornoj godini ostvaren barem skroman gospodarski rast. Upravo se to pokazalo točnim i za Obamu jer, iako je u četiri godine njegova mandata snažan rast izostao, gospodarstvo se ipak postupno poboljšavalo.
ZAGREB
Svjetski dužnosnici čestitali su u srijedu Baracku Obami na njegovu ponovnom izboru za američkog predsjednika poručivši da se nadaju snaženju odnosa tijekom njegova drugog mandata i zajedničkom radu na rješavanju svjetskih kriznih žarišta, prenose agencije. Francuski predsjednik Francois Hollande pozdravio je "jasan izbor" američkog naroda za "otvorenu i solidarnu Ameriku, u potpunosti angažiranu na međunarodnoj sceni", poručivši da će novi Obamin mandat "još jednom potvrditi naše partnerstvo u oporavku gospodarskog rasta dviju zemalja, borbi protiv nezaposlenosti i pronalasku rješenja za krize koje nam prijete, posebno na Bliskom istoku". Britanski premijer David Cameron poručio je da bi dvije države, nakon Obamine pobjede, trebale kao prioritetno rješavati sirijsku krizu. "Jedna od prvih stvari o kojima želim razgovarati s Barackom je kako možemo učiniti više da pokušamo riješiti ovu krizu", kazao je novinarima Cameron, koji se trenutno nalazi na turneji po Bliskom istoku. On je dodao da očekuje da će s Obamom raditi na pokretanju svjetskog gospodarstva i trgovinskom dogovoru EU-a i SAD-a.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović čestitao je u srijedu američkom predsjedniku Baracku Obami na izbornoj pobjedi kojom je osigurao drugi predsjednički mandat, a čestitke je uputio i SAD-u te američkom narodu jer smo, kako je rekao, vidjeli da su izbori bili uzorni i festival demokracije i po mnogočemu drukčiji od onih u drugim zemljama. "Američki izbori bili su apsolutno demokratski i dali su rezultat koji je američki narod želio", istaknuo je hrvatski predsjednik koji je na pitanje novinara komentirao pobjedu demokratskoga kandidata Obame na izborima za predsjednika SAD-a, održanim u utorak. Predsjednik Josipović je izjavio kako očekuje da će SAD nastaviti svoju pozitivnu ulogu u svijetu, te izrazio nadu da će Hrvatska nastaviti vrlo uspješno partnerstvo koje ima s SAD-om.
STOCKHOLM
U švedskom parlamentu postoji široki konsenzus o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kazala je u srijedu u Stockholmu predsjednica Odbora za vanjsku politiku Sofija Arkelsten, što su u raspravi pokazali i zastupnici koji su predložili Riksdagu da tijekom poslijepodneva ratificira Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Švedski parlament tijekom jutra je održao raspravu o ratifikaciji hrvatskog Ugovora o pristupanju Europskoj uniji kojoj je nazočan bio i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Nakon rasprave on se sastao s predsjednicom Odbora za vanjsku politiku. "Bila je to vrlo pozitivna rasprava u parlamentu u kojem postoji široki konsenzus. Želimo pokazati otvorenost i uključenost", kazala je Arkelsten nakon sastanka s Lekom u izjavi novinarima. Dodala je kako se političari često fokusiraju na pitanja "koja možda još nisu savršena, ali imamo velika očekivanja" od Hrvatske.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u srijedu, neposredno prije susreta s predsjednikom kosovske vlade Hashimom Tacijem, da je premijer Zoran Milanović, koji je ponudio objektivno posredništvo između Republike Srbije i Republike Kosovo, time izrazio stajalište državne politike Republike Hrvatske. "Mi smo, s jedne strane, priznali neovisnost Kosova i želimo mu punu afirmaciju i puni uspjeh, a s druge strane, sa susjedima - s Republikom Srbijom želimo najbolje moguće odnose, ako u tome možemo i aktivno pomoći mislim da je to vrlo dobar posjet", izjavio je predsjednik Josipović koji je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao na proslavi pola stoljeća od utemeljenja Fakulteta političkih znanosti zagrebačkoga Sveučilišta, a na molbu novinara osvrnuo se i na neka aktualna politička zbivanja u zemlji i inozemstvu.
DENVER/SEATTLE
Colorado i Washington prve su američke države koje su legalizirale posjedovanje i prodaju marihuane za osobnu uporabu, što je u suprotnosti s federalnim zakonom i moglo bi izazvati sukob s Obaminom administracijom. U Coloradu je ustavni amandman kojim se legalizira marihuana za osobnu uporabu u utorak dobio 53 posto glasova na referendumu, a u Washingtonu po projekcijama nakon 60 posto prebrojanih listića 55 posto glasova. "Colorado više neće imati zakone koji ljude guraju ka alhoholu, a odrasli će imati mogućnosti koristiti marihuanu ako im je to draže. A mi ćemo zbog toga biti bolje društvo", kazao je čelnik kampanje za legalizaciju Mason Tvert. Nacionalno istraživanje Gallupa provedeno prošle godine pokazalo je da 50 posto Amerikanaca podupire takvu mjeru naprema 46 posto protivnika. Međutim, isti je prijedlog ustavnog amandmana u utorak poražen u Oregonu.
WASHINGTON
Demokratska stranka će povećati svoju tijesnu većinu u Senatu, preotevši republikancima mjesta u Massachusettsu i Indiani i zadržavši većinu mandata koje su dosad imali, uključujući one u južnim državama Virginiji i Missouriju. Paralelno s američkim predsjedničkim izborima u utorak birala su se i 33 od 100 mjesta u Senatu. Demokrati su u izbore ušli s tijesnom većinom od 51 senatora, plus dvoje nezavisnih zastupnika koji su glasali s demokratima. Po dosadašnjim rezultatima i projekcijama iz država u kojima još nije završilo glasovanje, Demokratska stranka bi svoju većinu lako mogla povećati na 55, računajući i već navedene neovisne mandate. Iako ovakav rezultat nije iznenađenje, republikanci mogu biti razočarani, piše Reuters, jer su si sami izbili mogućnost da osvoje većinu unutarnjim stranačkim previranjima.
SARAJEVO
Šest političkih stranaka iz BiH, koje bi trebale činiti novu vladajuću većinu u toj zemlji, zatražile su u srijedu odgodu zasjedanja Zastupničkog doma parlamenta BiH do 22. studenog jer očekuju da bi do tada trebao biti postignut konačan dogovor o njihovoj programskoj suradnji, a time i stvoreni uvjeti za uspostavu nove vlasti. Zastupnički dom je, na zahtjev Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB), HDZ BiH, HDZ 1990, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS), u srijedu izglasao odluku o odgodi sjednice na kojoj je, među ostalim, trebao biti izabran novi zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma tijela iz reda bošnjačkog naroda. Pozicija zamjenika predsjedatelja ostala je upražnjena nakon što je s tog mjesta, na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA), u listopadu smijenjen Denis Bećirović iz SDP BiH.
BEJRUT
Damask je u srijedu bio poprište sukoba, bombardiranja i napada u četvrtima i predgrađima nastanjenima većinom Alavitima, manjinom iz koje potječe predsjednik Bašar al-Asad, izvijestila je sirijska nevladina organizacija. Automobil-bomba je eksplodirao u noći u četvrti Kadam, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava koji se oslanja na široku mrežu militanata i liječnika, dodajući da "prve informacije govore o jednoj mrtvoj osobi". U četvrti Maze, u kojoj se nalaze veleposlanstva i sigurnosni centri, u minobacačkoj paljbi ubijena su tri civila a ranjeno 12 osoba. Službena agencija Sana pripisuje "teroristima" (termin koji režim koristi za ustanike) odgovornost za tu minobacačku paljbu na "sektor 86". Pogodili su jednu kuću i kolektivni taksi s putnicima, usmrtivši najmanje tri civila.
TOKIO
Troškovi saniranja nuklearne elektrane u Fukushimi, koji uključuju dekontaminaciju i plaćanje odštete žrtvama, mogli bi dosegnuti i 100 milijardi eura, što je dvostruko više od predviđene svote, izvijestila je tvrtka Tepco u čijem je vlasništvu nuklearka, uništena u tsunamiju 11. ožujka 2011. Katastrofa u Fukushimi, najteža od nuklearne katastrofe u ukrajinskom Černobilu 1986., prouzročila je emisiju znatne količine radioaktivnih sastojaka u zrak, u tlo i u vodu u regiji te je stotine tisuća stanovnika prisilila da napuste domove. Svotom od 100 milijardi eura neće se uspjeti pokriti trošak popravka četiriju uništenih reaktora od ukupno šest koliko ih nuklearka ima. Ta bi operacija mogla potrajati oko 40 godina, a za sanaciju će biti potrebno izraditi nove tehnologije te osigurati naobrazbu nekoliko tisuća stručnjaka.
PEKING
Osam od deset kineskih ispitanika izjasnilo se za političke reforme, prema ispitivanju kojega su rezultati objavljeni u srijedu uoči 18. kongresa Komunističke partije koji treba izabrati novo vodstvo jedine političke stranke u Narodnoj Republici Kini. Sedam od deset ispitanika drži da bi javno mnijenje trebalo više nadzirati vladu kako bi se iskorijenila korupcija, piše dnevnik Global Times donoseći anketu provedenu na 1.200 ispitanika starijih od 18 godina. Korupciju su Kinezi izdvojili kao najveći problem koji prijeti socijalnoj stabilnosti države. "Većina Kineza drži da zemlja treba provesti političke reforme", piše list.
LJUBLJANA
Presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) po kojoj je Slovenija odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju dvoje štediša Ljubljanske banke Sarajevo u Ljubljani je dočekana s iznenađenjem, a ljubljansko "Delo" ocjenjuje u srijedu kako je riječ o "prijetećem šamaru" Sloveniji koja je do sada zastupala tezu da je riječ o sukcesijskom problemu. Kako navode slovenski mediji, pravne i financijske posljedice presude još se proučavaju. Presuda će imati velike posljedice za slovenski državni proračun ako veliko vijeće ECHR-a ne prihvati već najavljenu pritužbu Slovenije i ne promijeni presudu koja zbog sistemske dimenzije problema kao pilot-presuda može biti primijenjena i na sve druge slučajeve u kojima štediše izvan Slovenije traže devizna sredstva koja su u Ljubljanskoj banci deponirali u vrijeme bivše SFRJ, navodi ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
SARAJEVO
Vlasti Bosne i Hercegovine i Makedonije zajednički će provesti novu istragu o smrti bivšeg makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći kod Mostara prije osam godina, potvrdio je ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić. "Mi nemamo razloga skrivati bilo što", izjavio je Hadžić kako ga u utorak citira sarajevski "Dnevni avaz". Ministar Hadžić je kazao kako je vlada Makedonije prije nekoliko mjeseci predstavnicima BiH predala nove dokumente o cijelom slučaju i zatražila otvaranje nove istrage. Prije petnaestak dana uspostavljena je nova komisija koja bi trebala provesti tu istragu. "S naše strane postoji suglasnost da na temelju novog zahtjeva vlade Makedonije... uklonimo bilo kakve dvojbe o uzrocima pada tog zrakoplova", kazao je Hadžić.
DAKA
Stotinjak putnika smatra se nestalima u srijedu u Bengalskom zaljevu nakon brodoloma plovila s izbjeglicama iz etničke skupine Rohingyas u pravcu Malezije, deset dana nakon slične katastrofe, saznaje se od obalne straže Bangladeša. Brod je prevozio približno 110 putnika kad je potonuo u vodama ispred obale okruga Cox's Bazaar, na jugu Bangladeša, izjavio je pukovnik Zahid Hasan. "Spasili smo 11 preživjelih uz pomoć lokalnih ribara i pokrenuli operaciju potrage i spašavanja. Brod se kretao prema Maleziji", dodao je on. Najmanje dvoje spašenih pripada zajednici Rohingyas, muslimanima koje UN smatra jednom od najprogonjenijih manjina na planetu, a većina stanovnika Mianmara ilegalnim imigrantima pridošlim iz Bangladeša.
ZAGREB
Američkom predsjedniku Baracku Obami na reizboru su u srijedu čestitali brojni svjetski čelnici, među kojima ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel te azijske sile Kina i Japan, a palestinsko vodstvo nada se da će u drugome Obaminu mandatu biti ostvarena palestinska država. Predsjednik Putin brzojavom je čestitao demokratu Obami, a kasnije će to učiniti i telefonski, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i dodao kako se "Kremlj nada da će pozitivne inicijative biti razvijene i poboljšane u bilateralnim odnosima i suradnji između Rusije i Sjedinjenih Država na međunarodnoj sceni u interesu sigurnosti i stabilnosti u svijetu". Oživljavanje rusko-američkih odnosa pokrenuo je upravo Obama kada je počeo prvi mandat.
ATENA
Grčka vladajuća koalicija nada se da će prevladati svoje vlastite podjele i uspješno se oduprijeti prosvjednicima u srijedu kako bi njezin paket oštrih mjera štednje dobio potporu u parlamentu potrebnu za osiguravanje pomoći i izbjegavanje bankrota. Očekuje se da će premijer Antonis Samaras dobiti tijesnu potporu za smanjenje proračuna, povećanje poreza i reforme na glasovanju u parlamentu kasnije tijekom dana. Najmanja stranka u njegovoj konzervativno-liberalnoj koaliciji protivi se tim mjerama. Deseci tisuća članova sindikata planiraju se okupiti nedaleko od parlamenta u srijedu poslijepodne, drugog dana štrajka u zemlji koji je zaustavio javni prijevoz, zatvorio škole, banke i vladine urede te zaustavio i odvoženje smeća koje se gomila na ulicama.