ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas u povodu odustajanja ruske tvrtke za proizvodnju plina Gazprom da trasa plinovoda Južni tok ide kroz Hrvatsku, kako mu je žao što nismo ojačali gospodarske veze s Rusijom, dodavši kako je vrijeme da se zapitamo gdje smo pogriješili. "U proteklim smo godinama više puta imali krivu i lošu poziciju u odnosu na ruske investitore pa je to sasvim sigurno cijena koju plaćamo", rekao je Josipović novinarima u stanci Nacionalnog foruma "Ideje i projekti za europsku Hrvatsku", koji se danas održava u Hrvatskom državnom arhivu. Ruska tvrtka za proizvodnju plina Gazprom potpisala je u srijedu s Mađarskom ugovor o gradnji zajedničkog projekta plinovoda Južni tok kroz tu zemlju, čime je potvrđeno da glavna ruta neće ići kroz Hrvatsku. Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksander Medvedev potpisao je taj ugovor s Csabom Bajijem, predsjednikom i glavnim direktorom mađarske plinske kompanije MVM, objavio je Gazprom. Na upite novinara predsjednik Josipović nije danas želio komentirati što očekuje od presude Žalbenog vijeća Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koja je najavljena za 16. studenoga poručivši kratko: ""Ne bih nagađao. Strpit ćemo se i čut ćemo kakva je presuda Haaškog suda".
ZAGREB - Republici Hrvatskoj trebaju ljudi koji imaju strast i viziju, a Hrvatska treba prepoznati i zaštititi svoje vrijednosti, poručeno je s današnjeg Nacionalnog foruma "Ideje i projekti za europsku Hrvatsku" koji je okupio vodeće hrvatske znanstvenike i stručnjake s ciljem donošenja konkretnih strateških smjernica za pozicioniranje Republike Hrvatske u Europskoj uniji. "Ako je u Hrvatskoj postojao konsenzus onda je on bio oko dvije stvari - slobode i neovisnosti te pripadnosti europskim integracijama i NATO-u. Međutim, nama nedostaje dugoročna vizija", naglasio je na predsjednik Republike Ivo Josipović na skupu održanom u Hrvatskom državnom arhivu. Ocijenio je kako je Hrvatska imala uspješnih projekata, no, upitao je - gledamo li 10 godina unaprijed jesmo li sigurni kakvu Hrvatsku želimo? "Uspješna društva oko najvažnijih ciljeva formiraju konsenzus", poručio je predsjednik Josipović. Sa stajalištem predsjednika Josipovića složio se i inicijator i pokretač Nacionalnog foruma, Nikica Gabrić, koji je naglasio kako ni nakon 20 godina hrvatske državnosti, još nemamo konsenzusa o tome što je to interes Hrvatske kao zajednice. "Iako se u dijelu javnosti nameće rasprava o 'crvenim i crnim', 'lijevim i desnim', Hrvatska je danas prije svega skup različitih interesnih lobističkih skupina", ocijenio je Gabrić, dodavši kako Hrvatskoj trebaju ljudi koji imaju fokus, strast i viziju, kojima politika nije mjesto bogaćenja već odraz svijesti da u svojim kratkim životima moraju odraditi 'svoju dionicu'. Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti naglasio je kako Hrvatska mora definirati, zaštiti i zaživjeti svoje posebnosti i vrijednosti te započeti strateški upravljati vlastitim imidžom u svijetu. "Jedino tako može postati uspješan, privlačan i poštovan brend među europskim državama", istaknuo je prof. Skoko. Po njegovoj procjeni, 'aduti' koje Hrvatska ima, a ne koristi ih dovoljno su prirodne posebnosti, kulturno-povijesna baština, geopolitička pozicioniranost, kvaliteta i način življenja te stabilna demokratska država na nestabilnom Balkanu. "Vanjskopolitičko pozicioniranje Hrvatske je ključno pitanje koje će odrediti našu budućnost", ocijenio je znanstvenik i nekadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Hrvatska samo devet mjeseci od ulaska u EU, još nema jasnu strategiju koja će provesti njezino globalno pozicioniranje, no nema niti otvorenih političkih pitanja koja narušavaju njezino međunarodno pozicioniranje, kazao je Primorac. Strateško pozicioniranje Primorac vidi u odnosu prema susjednim zemljama, prema zemljama EU, ali i državama Mediterana. Po mišljenju gospodarstvenika Vladimira Ferdeljija regije će u razvoju EU predstavljati osnovne geopolitičke cjeline. "U takvoj europi Hrvatska bi trebala imati pet jasno izraženih regija: Sjeverna Hrvatska, Slavonija, zagrebačka regija, primorsko-goranska i dalmatinska", rekao je Ferdelji. Govoreći o ulozi znanstvene zajednice u razvoju gospodarstva ravnateljica Ekonomskog instututa Sandra Švaljek je rekla kako je jedina ekonomska politika na koju se trebamo osloniti visoko obrazovanje i znanost. Sveučilišta se, po njezinim riječima, nužno moraju povezati s gospodarstvom.
OMIŠ - Prosvjednom vožnjom u turističkom vlakiću od Dugog Rata do Omiša danas je skupina građana s tog područja izrazila negodovanje zbog zaustavljanja gradnje brze ceste Trogir-Omiš, tražeći izgradnju te brze ceste pošto se ljeti u turističkoj sezoni na tom dijelu Jadranske magistrale stvaraju višekilometarske kolone vozila. Današnju je prosvjednu akciju organizirala Građanska inicijativa koja okuplja stanovnike s područja između Trogira i Omiša. Građanska inicijativa je putem interneta prikupili oko 2.000 potpisa građana na peticiju za izgradnju ove brze ceste, a ta je peticija, po riječima koordinatorice Marijane Puljak, dostavljena Vladi RH. Dodala je kako se razdaljinu između Dugog Rata i Omiša u normalnim okolnostima pređe vozilom za desetak minuta, ali je ljeti katkad potrebno i po dva sata. "Dnevno u ljetnom razdoblju cestom između Trogira i Omiša prođe gotovo 60.000 vozila te se stvaraju nesnošljive prometne gužve", istaknula je Puljak. Kazaoa je i kako je na današnju prosvjednu vožnju pozvala saborske zastupnike s područja između Trogira i Omiša te gradonačelnike i općinske čelnike s tog područja, ali se odazvala samo splitska dogradonačelnica Anđelka Visković i vijećnik u Općinskom vijeću Dugi Rat Joško Čizmić. "Želimo potaknuti sve zastupnike s ovog područja i ostale dužnosnike da se angažiraju na lobiranju kod Vlade RH radi shvaćanja važnosti izgradnje ove brze ceste. Zamisao o izgradnji ove brze ceste postoji 40-ak godina, nadamo se da za njenu izgradnju nećemo morati čekati još 40 godina", kazala je koordinatorica Građanske inicijative Puljak.
DUBROVNIK - Proslava obilježavanja 20. obljetnice oslobađanja hrvatskoga juga "Dani pobjede", bila je dostojanstvena i odvijala se prema predviđenom programu - od otvaranja izložbe na Srđu, stručnog skupa, otkrivanja spomen-ploče na Grudi, podizanja državne zastave na Prevlaci, te mimohoda zastava ratnih postrojba i svečane akademije u Kazalištu Marina Držića, ocijenjeno je na sastanku župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića i članova organizacijskog odbora. Iskazano je zadovoljstvo odazivom predstavnika ratnih postrojba koje su sudjelovale u akciji oslobađanja, njih 49, te odazivom nizom generala i zapovjednika koji su sudjelovali u akcijama oslobađanja hrvatskoga juga. No, kako je istaknuto, vojna operacija oslobađanja juga Hrvatske 1992. godine, nije odgovarajuće vrednovana. Sudionici proslave "Dana pobjede" su naglasili kako je oslobađanje najjužnijeg dijela Hrvatske bila prva velika operacija Hrvatske vojske i policije, a tom prilikom je poginulo više od 400 te ranjeno oko 900 hrvatskih branitelja iz cijele Hrvatske, koji su oslobodili 900 kilometara četvornih okupiranog područja. Akcija oslobađanja juga Hrvatske prva je u nizu uspješnih oslobodilačkih operacija, koje su završno s akcijama "Bljesak" i "Oluja" dovele do oslobađaja okupiranih područja Republike Hrvatske, istaknuto je.
VODICE - Nakon trodnevne potrage pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) pronašli su u okolici Vodica 64-godišnjeg muškarca, koji je nakon berbe maslina odlutao, priopćeno je danas iz HGSS-a. Nestalog 64-godišnjeg mještanina koji boluje od Azheimerove bolesti, pronašao je potražni pas HGSS-a Aki, zajedno sa svojim vodičom Blankom Lučić iz HGSS stanice Šibenik. Potraga je trajala od četvrtka 1. studenoga, a u potrazi su uz HGSS stanice Šibenik, sudjelovali i pripadnici policije, mještani i lovci. Starac je pronađen živ, ali malo pothlađen jer je dvije noći proveo na otvorenom. U ovom tjedno ovo je peta uspješna potraga u kojoj sudjeluje HGSS, a razlog nestanka su bolesti ili nesreće prilikom berbe gljiva ili drugih aktivnosti u prirodi, navode iz HGSS-a.