FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Okrugli stol: umjesto gotovine sve više elektroničkog plaćanja

ZAGREB, 30. listopada 2012. (Hina) - Elektronička plaćanja smanjuju sivu ekonomiju, troškove poslovanja, stopu pljačke i krivotvorenja novčanica te djeluju na povećanje ekonomskog rasta i prihode poslovnih korisnika, zbog čega se u svijetu sve više pribjegava elektroničkim oblicima plaćanja i digitalizaciji novca, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Kome još treba cash?" u organizaciji magazina Banka.

Po podacima Banke za međunarodna poravnanja, novčanicama i kovanicama se u eurozoni provodi oko devet posto ukupnih transakcija, u SAD-u sedam posto, a Švedskoj i Austriji svega oko tri posto.

Istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney pokazalo je da 10 postotno povećanje plaćanja karticama smanjuje udio sive ekonomije u BDP-u za oko pet posto, rekla je pomoćnica direktora Banke za izdavaštvo i projekte Marina Ralašić. Uzme li se u obzir da, prema procjenama Svjetske banke, udio sive ekonomije u Hrvatskoj iznosi visokih 35 posto BDP-a, jasno je da bi porast e-plaćanja pozitivno djelovao na ekonomski rast i državne financije.

Pritom bi, kazala je Ralašić, prodor e-plaćanja trebao biti jači u područjima najviše zahvaćenim sivom ekonomijom, a to su trgovina na veliko i malo, gdje je udio sive ekonomije 22,3 posto, te proizvodnja, u kojoj je udio sive ekonomije 19,3 posto.

Svijest hrvatskih građana o jednostavnosti, sigurnosti i nižem trošku elektroničkog plaćanja, u posljednje vrijeme posebice mobilnog, prema gotovinskom plaćanju još uvijek nije visoka, ali banke, kartične kuće, mobilni operateri, pa i trgovci već su krenuli u uvođenje tehnologije za usluge mobilnog plaćanja, kazao je direktor Proizvoda kartičnog i transakcijskog poslovanja Zagrebačke banke Luka Tomašković, koji očekuje procvat tog načina plaćanja idućih godina.

Da prostor za rast postoji, kaže Tomašković, govori i podatak da od ukupnog broja korisnika usluga mobilne telefonije u Hrvatskoj tek njih 20 posto ima tzv. smartphone aparate, koji omogućavaju skidanje aplikacija za mobilno plaćanje. Među njima, aplikaciju za mobilno plaćanje skinulo je oko 390.000 korisnika, a aktivno ju koristi tek njih stotinjak tisuća, i to uglavnom kao "mobilni bankomat", a ne za plaćanje.

Razlog tome, rečeno je na okruglom stolu, možda je u tome što je u Hrvatskoj gotovinski novac još uvijek jeftiniji od e-novca, što se vidi i po primjerima trgovina u kojima se za gotovinsko plaćanje nude popusti, kao i da su transakcije na bankomatima bez naknada, što nije praksa u većini razvijenih zemalja.

Izvršni direktor Sektora platnog prometa Hrvatske narodne banke (HNB) Neven Barbaroša smatra kako bi to moglo biti posljedica još uvijek relativno visokih naknada za kartičarsko poslovanje u odnosu na trošak gotovine, poput troška distribucije, osiguranja od krivotvorenja i sl.

Zakon o elektroničkom novcu definira e-novac kao instrument plaćanja pohranjen na elektroničkom nosaču podataka koje kao sredstvo plaćanja osim izdavatelja prihvaćaju i druge osobe, a Barbaroša je rekao da su, osim svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje HNB-a za rad, do sada posebnu licencu za izdavanje e-novca dobila tri mobilna operatera, dvije kartičarske kuće i jedna tvrtka za prodaju vaučera za kupnju preko interneta.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙