Zastupnik u Europskom parlamentu Milan Zver (50), čiju kandidaturu podupire stranka premijera Janeza Janše, rekao je da su najavljeni javni prosvjedi doduše legitimni, ali da ih ne može podržati jer su rezovi za izlazak iz krize neophodni, što pokazuje iskustvo nekih država koje su zahvaljujući takvim mjerama u međuvremenu izašle iz krize.
"Očekujem da će sindikati razumjeti trenutačno stanje i potrebu brzog djelovanja. Latvija je provela mnogo drastičnije rezove u javnom sektoru, pa tamo nije bilo nikakvog javnog prosvjeda", rekao je Zver. Dodao je da oporba u Sloveniji blokira promjene iako vladine mjere štednje i financijske stabilizacije podupiru Europska komisija i međunarodne financijske ustanove, te da političke blokade onemogućuju razvoj države.
Aktualni slovenski predsjednik Danilo Tuerk (60), koji nastoji osvojiti novi petogodišnji mandat, rekao je da pravo na okupljanje i javno izražavanje mišljenja predstavlja temeljno ljudsko pravo koje se ne može ograničavati, ali da vjeruje da se u socijalnom dijalogu o predloženim strukturnim reformama i i štednji može doći do dobrog rezultata koji će i sindikati prihvatiti, kako bi se do kraja godine potrebne mjere potvrdile.
"Nisam za to da Latviju uzimamo kao model", rekao je Tuerk, dodavši da je ta zemlja svojim radikalnim mjerama štednje najprije naišla na odobravanja svjetskih financijskih krugova, ali da se iz nje u dvije godine nakon toga iselilo 100.000 ljudi, pretežno mladi i obrazovani.
"Prenagle odluke o drastičnim rezovima mogu izazvati dugoročno negativne posljedice. Ono što se dogodilo u Latviji mi moramo spriječiti", rekao je Tuerk.
Tuerk na izborima nastupa kao nezavisni zastupnik s potpisima građana, ali ga je javno podržala i stranka Pozitivna Slovenija (PS), najveća oporbena stranka u parlamentu, čiji predsjednik Zoran Janković tvrdi da vladine mjere štednje ne mogu polučiti uspjeh jer destimuliraju umjesto da potiču gospodarski rast.
Treći kandidat, bivši premijer Borut Pahor (49), čiji su pokušaj strukturnih reformi 2011. godine onemogućili sindikati i tadašnja oporba, izjavio je da treba učiniti sve da dođe do političkog dogovora i dogovora sa sindikatima kako bi se izbjegao scenarij po kojemu bi se strukturne reforme u parlamentu prihvatile, a onda odbacile na referendumu, kako se dogodilo u vrijeme njegove vlade. Dodao je da razumije frustraciju koja postoji i na strani sindikata i na strani vlade, ali da su po ocjenama svih reforme i rezovi neophodni.
"Ako politika pokaže da razmišlja o dobru cijele zajednice i poveća međusobno povjerenje, onda će i sindikati prosvjede iskoristiti samo kao oblik izražavanja nezadovoljstva", rekao je Pahor, koji je donedavno vodio stranku Socijalnih demokrata (SD) koja stoji iza njegove kandidature za predsjednika države.
Pahor je dodao da se zauzima za sporazum političkih stranaka koji će povećati i njihovu kredibilnost prema sindikatima te otkloniti opasnost referendumskog izjašnjavanja o potrebnim reformama.
Najveće slovenske sindikalne središnjice najavljuju za studeni prosvjede kao izraz nezadovoljstva mjerama štednje u javnom sektoru te dosadašnjim razgovorima s vladom o reformi mirovinskog i radnog zakonodavstva, čije je zakonske nacrte vlada već uputila u parlamentarni popstupak.
Sindikati su objavili da će vrijeme i način prosvjeda objaviti u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Slovenski mediji navode da su mjerama štednje za iduću godinu posebno nezadovoljni sindikati zaposlenih u javnom sektoru, da sindikati zaposlenih u školstvu i kulturi razmišljaju i o štrajku te da će na prosvjedima vjerojatno sudjelovati studentske organizacije i udruge umirovljenika.