ECB je u najnovijem mjesečnom pregledu objavio da su kreditni plasmani banaka prema nefinancijskim institucijama u rujnu smanjeni za 1,4 posto na godišnjoj razini. Time je pad kreditiranja poduzeća na godišnjoj razini znatno ubrzao budući da je u kolovozu pad iznosio 0,7 posto.
Najnovije brojke svjedoče o problemima koji i dalje nemilosrdno pogađaju 17-člano gospodarstvo usprkos nastojanjima središnje banke da potakne kreditiranje i smiri napetosti na financijskim tržištima koja strahuju od mogućeg raspada eurozone.
ECB je snizio ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,75 posto, a bankama u eurozoni dodijelio je jeftine zajmove s rokom vraćanja do tri godine u ukupnom iznosu od čak 1.000 milijardi eura, želeći da ih one preusmjere ka poduzećima i potrošačima i time potaknu posustalu gospodarsku aktivnost.
Ta sredstva, omogućena bankama putem aukcija u prosincu i veljači, ipak nisu stigla do željenih korisnika, dobrim dijelom i zato što je potražnja za kreditima i dalje slaba u gospodarstvu pogođenom dužničkom krizom i padom aktivnosti.
Kompanije ne vide razloga za zaduživanje radi ulaganja u širenje proizvodnje. U međuvremenu, banke u pojedinim zemljama imaju manje raspoloživih sredstava za kreditiranje, jer muku muču s gubitcima na nenaplativim zajmovima za kupnju nekretnina i na državnim obveznicama, kojima je vrijednost pala zbog strahovanja u vezi stanja financija tih država.
Nakon stagnacije gospodarstva u prvom tromjesečju, u drugom je tromjesečju BDP eurozone pao 0,2 posto, a prognoze za ostatak godine nisu ništa manje sumorne. Pokažu li podaci o BDP-u u trećem tromjesečju, na rasporedu za objavu 15. studenoga, daljnji pad gospodarske aktivnosti, eurozona bi tada i službeno bila u novoj tehničkoj recesiji, koja se definira kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti.