Dok je prijetnja izravnog izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja u posljednje vrijeme oslabila, vlast u Teheranu izložena je sve većem pritisku međunarodnih sankcija, padu vrijednosti domaće valute i rastućem nezadovoljstvu građana.
I dok se čini kako obje strane žele izbjeći otvoreni sukob, cyber napadi nude prostor da se bez velikog rizika uzvrati udarac, navodi Reuters.
Informatički stručnjaci ističu kako je teško sa sigurnošću potvrditi izvor napada, ali američka vlada i privatni eksperti za sigurnosti kažu kako postoje dokazi o umiješanosti Irana u niz informatičkih napada prošle godine.
Među najozbiljnijima su napadi na američke banke, uključujući Citigroup i Bank of America, kako i onaj na saudijsku naftnu tvrtku Aramco koji je uništio 30.000 računala.
Napadi ukazuju sve veću sposobnost Irana da izvodi cyber napade, i u snazi i u sofisticiranosti, iako njegovi kapaciteti značajno zaostaju za SAD-om, Izraelom, Velikom Britanijom, Kinom i Rusijom.
"Već dugo znamo da Iran razvija te tehnike, ali iznenađeni smo kako brzo napreduje", rekao je James Lewis, specijalist za informatiku u Centru za strateške i međuanrodne studije u Washingtonu.
"Nijedna strana ne želi rat zbog velikih troškova, pa je ovo dobra zamjena", dodao je.
Iranski dužnosnici odbacili su optužbe za hakiranje banaka, no zato ističu da je Iran česta napada cyber napada drugih zemalja, osobito na njegova naftna postrojenja, infrastrukturu i komunikacijske tvrtke.
I dok nijedna vlada nije preuzela odgovornost za napad Stuxnetom, općenito se smatra da se radilo o zajedničkom američko-izraelskom projektu namijenjenom uništenju iranskih centrifuga za obogaćivanje urana.
Američki obavještajci drže da je za napad na saudijsku tvrtku Aramco, jednu od najvrjednijih kompanija na svijetu, odgovoran Iran, iako za to nisu ponudili nikakve konkretne dokaze, piše američki NBC na svojim internetskim stranicama.
Aramco je nakon napada virusom Shamoon bio prisiljen ugasiti cijeli interni kompjutorski sustav kako bi spriječio širenje virusa, a odgovornost je preuzela skupina "Mač pravde" uz obrazloženje da je to bio odgovor na politiku Saudijske Arabije na Bliskom istoku.