"U likovnom izričaju realist, u izrazu moralist, te optimist kao i svi veliki humoristi, Reisinger je pravi kroničar naše svakodnevice koji je bio i ostao dio naših života kao jutarnja kava i zagrebački tramvaj, i upravo je u tome tajna njegove povezanosti s publikom", kazao je na predstavljanju književnik Hrvoje Hitrec, koji je ujedno i autor pogovora u knjizi. Svojim karikaturama Reisinger ulazi u sve prostore društvenog i političkog života, stoji na prvoj crti satire šibajući bez ikakve dvosmislenosti, a ispod svih njih stoji jedan zajednički tekst kojim poručuje kako mu ništa ne može promaknuti, dodao je Hitrec.
Knjiga "Happy days" (Sretni dani), čije je predstavljanje upriličeno u povodu Reisingerova 85. rođendana, donosi dvjestotinjak njegovih najrecentnijih karikatura u kojima Reisinger na duhovit način opisuje svakodnevne životne situacije. Riječ je o gotovo nasumce izdvojenom izboru iz iznimno plodnog opusa autorovih radova nastalih potkraj prošlog i u prvim godinama ovoga stoljeća, a prate ih tekstovi na hrvatskom i engleskom jeziku.
Njihovi su protagonisti "obični" ljudi kojima majstorski razotkriva neobičnosti, te "neobični" ljudi iz svijeta umjetnosti, estrade i politike, čiju banalnost i infantilnost jednako majstorski ocrtava. "To su kratke crtice iz svakodnevnog života, rugalice u kojima se vidimo kao u iskrivljenim zrcalima koja naše mane potenciraju do smješnosti. To je ta Reisingerova čarolija - on propovijeda da za smješnost nisu potrebne velike stilizacije i pretjerivanja, već samo neznatan komad zbilje i biti vrlo opak", kazao je Hitrec.
Reisinger je napomenuo kako u knjizi nema eksplititno politički tematiziranih karikatura. "No, smatram da je sve politika, pa čak i razgovori između muža i žene", kazao je.
Novinar i autor predgovora knjizi Rudi Aljinović napomenuo je da je Reisinger tijekom 70 godina intenzivnog bavljenja karikaturom radio sve žanrove - od politike do čiste karikature, ali i brojne neizbježne teme svakog karikaturista poput bračnih. "On je jedna neiscrpna riznica duhovitosti, a te karikature pokazuju koliko je Oto još i danas aktualan", kazao je Aljinović.
Knjiga je izašla u izdanju zagrebačke udruge Stripforum.
Reisinger (1927.) karikature crta još od srednjoškolskih dana. Objavljivati ih počinje 1945. u Narodnom sportu, te od 1946. u Studentskom listu i Kerempuhu, a u Vjesniku od 1950. do 1986. Osim u brojnim domaćim novinama i časopisima (Vus, Arena, Start), bio je višegodišnji suradnik njemačkog Quicka, nizozemske Panorame i švicarskoga Nebelspaltera. Objavio je više knjiga karikatura za domaće i inozemne izdavače. Njegova serija od pet stripova o Štefeku stekla je iznimnu popularnost i nedavno doživjela svoje treće izdanje. Reisinger je također autor plakata, razglednica, kalendara te ilustracija za novine i knjige. Priredio je više od dvadeset samostalnih izložbi te sudjelovao na mnogim skupnim izložbama. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za karikature u Hrvatskoj, gdje je nagrađen nagradom Vladimir Nazor za životno djelo 1984., te u inozemstvu. U rujnu 2008. zagrebačka Galerija Klovićevi dvori priredila je veliku retrospektivnu izložbu Reisingerova stvaralaštva.