U svom rijetkom pojavljivanju u javnosti prigodom obilježavanja 30. godišnjice postanka kancelarom, Kohla su pozdravili stranački kolege te niz bivših predsjednika i premijera, kao i kancelarka Angela Merkel, njegova nekadašnja štićenica s kojom je ostao u hladnim odnosima nakon što mu je ona okrenula leđa prije desetak godina.
Nakon što je 2008. poslije svoga pada završio mjesecima u bolnici, oslabljeli 82-ogodišnji Kohl ostao je uglavnom šutljiv tijekom trogodišnjeg razdoblja neprilika s eurom, no kada bi se oglasio uglavnom je izražavao sumnje u način na koji je Merkel upravljala krizom.
"Europa ne može više nikada upasti u rat", rekao je Kohl obraćajući se okupljenima u Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu. "Trebamo nastaviti dalje s ujedinjenjem Europe. Upotrijebimo dobro vrijeme kojim raspolažemo", kazao je.
Prije Kohlova obraćanja govorila je njemačka kancelarka koja je odala priznanje Kohlu na njegovu radu te također branila svoj pristup krizi. Zatražila je od južnih europskih država koje su u krizi uvođenje bolnih reformi u zamjenu za pomoć. "Uvođenje eura imalo je za cilj stabilnost i imamo obveze s tim u vezi", rekla je Merkel. "Možemo riješiti krizu u jednom naletu. Moramo zauzeti promišljen pristup", dodala je kancelarka.
Kohl je bio jedan od vrhunskih europskih čelnika u drugoj polovici 20. stoljeća, a na proslavi obljetnice putem videa su mu čestitali bivši američki predsjednik George Bush, bivši britanski premijer John Major, francuski Eduard Balladur te izraelski Shimon Peres. U Njemačkoj i izvan nje slavi ga se kao oca njemačkog ujedinjenja iako se njegova obećanja o istoku zemlje koji će procvjetati nisu materijalizirala.
Kohlovo drugo veliko postignuće, uvođenje eura za koje se zalagao zajedno s francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom, pozdravljeno je kao veliki uspjeh u prvom desetljeću njegova uvođenja. No ono u posljednje tri godine djeluje manje uspješno otkako je kriza otvorila mogućnost sloma zajedničke europske valute.
Neki u Njemačkoj sada Kohla okrivljuju zbog guranja eura bez inzistiranja na jačoj političkoj i fiskalnoj integraciji kao uvjetu za njegovo uvođenje, što je Merkel javno nazvala epskom pogreškom.
Kohlovi zagovornici ukazuju međutim na to da je njegov nasljednik, kancelar Gerhard Schroeder bio taj koji je dopustio Grčkoj ulazak u blok i prešao preko europskih proračunskih pravila.
Druga mrlja na Kohlovoj političkoj karijeri bio je skandal oko financiranja stranke koji je pokvario njegov odnos s Merkel, koju je nakon pada Berlinskog zida on i doveo u kabinet u Berlin. Upravo je Merkel zatražila stranački raskid s Kohlom nakon što je izbio skandal. No dovoljno je vremena od tada prošlo da bi oboje sada prepoznali prednosti ponovnog približavanja, smatraju analitičari ističući da se kancelarka možda nada da bi joj njegov povratak u okrilje stranke mogao pomoći ujediniti CDU uoči ulaska u izbornu bitku sljedeće godine. Neki od njih vjeruju da je ovaj događaj početak stvaranja novog Merkeličina brenda kao "velike Europljanke" u tradiciji Kohla i Konrada Adenauera.