ZAGREB - Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije jednoglasno je danas prihvatilo jedinstveno izvješće Državnog odvjetništva i USKOK-a o provedbi akcijskog plana uz Strategiu suzbijanja korupcije u prvih osam mjeseci ove godine, uz zaključak da, uz nultu stopu tolerancije prema korupciji, treba više kontrolirati njezino sprječavanje na lokalnim razinama. Lokalna samouprava u pojedinim područjima još nije dovoljno obuhvaćena otkrivanjem i progonom počinitelja kaznenih djela korupcije, ustvrdio je, predstavljajući izvješće, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izdvojivši kao prioritet u idućem razdoblju bolju kontrolu lokalnih razina. Podsjetio je i kako u koruptivnim kaznenim djelima prioritet DORH-a nisu bile samo osuđujuće presude i zatvorske kazne, već i tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi osumnjičenim osobama. "U samo osam mjeseci ove godine oduzeli smo pet milijuna kuna imovinske koristi za koruptivna kaznena djela, u predmetima organiziranog kriminala oduzeto je još 15 milijuna kuna, a zamrznuto je 70 milijuna kuna imovine koja će u idućem razdoblju biti predmet konačnog oduzimanja ako dokažemo da je osumnjičenik počinio kazneno djelo korupcije", istaknuo je glavni državni odvjetnik.
ZAGREB - Saborski zastupnici poslijepodne su podržali osnivanje posebnog područnog ureda Porezne uprave za velike porezne obveznike, a zamjenik ministra financija Boris Lalovac naglasio je da primarni cilj izmjena Zakona o Poreznoj upravi nije represija, nego savjetodavni pristup velikim obveznicima, koji su izuzetno važni za državni proračun. Posebni, 21. područni ured Porezne uprave radit će s oko 600 najvećih poreznih obveznika, koji su uplatili 46 posto od ukupno uplaćenih poreza i doprinosa. Ti su obveznici lani ostvarili oko 400 milijardi kuna prihoda, a zapošljavaju jednu četvrtinu svih zaposlenih u Hrvatskoj. Ivan Šuker (HDZ) naglasio je da je u Poreznoj upravi već prije sedam godina osnovana ispostava za velike porezne obveznike. Ocijenio je da će predložene izmjene ostati "mrtvo slovo na papiru", ako Porezna uprava ne educira stručnjake koji će se moći nositi s vrhunskim stručnjacima koje angažiraju velike tvrtke. Šuker je naglasio da je u posljednjih osam godina naplaćeno u prosjeku 97,8 posto poreza, te da "ne možemo reći da je Hrvatska zemlja u kojoj se ne plaća porez". Laburista Nikolu Vuljanića brine što zakon nije predvidio obvezu porezne uprave da prati porast vrijednosti imovine svih poreznih obveznika u odnosu na plaćeni porez. "To mora biti svakodnevna obveza poreznika, da se ne događaju pjevači s više od milijun kuna poreznog duga", rekao je Vuljanić.
ZAGREB -Suočavanjem trojice bivših pripadnika ATJ Lučko koji su različito svjedočili i jedan drugoga oštro optuživali za davanje lažnog iskaza danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje za ratni zločin u selu Grubori 1995. za koji se terete Frano Drljo i Božo Krajina, također bivši policijski specijalci. Krunski svjedok optužbe, Branko Balunović, koji je kao i ostali sudjelovao u akciji "čišćenja" terena nakon akcije "Oluja", ustrajao je u tvrdnjama da je prvooptuženi Drljo kao zapovjednik odgovoran za ubojstvo šest starijih srpskih civila. No, kako je sve što zna čuo od bivših suboraca Marijana Šoše i Igora Radočaja koji ustraju da je Balunović instruiran i da laže, sudac Zdravko Majerović suočio ih je u sudnici zagrebačkog Županijskog suda. "Sram te bilo, lažove jedan! Nikada nisam bio u tvojoj kući", tvrdio je Šoša nekadašnjem suborcu Balenoviću na njegove riječi da mu je upravo kod njega doma ispričao kako je Drljo osobno ubio dvoje ljudi i kasnije prijetio očevicima zločina. Balunović tvrdi da je nakon zločina u Gruborima viđen i nekada trećeoptuženi u ovom slučaju Igor Beneta kako "krvav izlazi iz šume i traži nešto da se obriše". Beneta je, u međuvremenu, pronađen obješen u šumi, a postupak protiv njega je obustavljen. Na optužbe da laže Balunović je mirno odgovarao kako zna da su u strahu, no Šoša i Radočaj su i dalje tvrdili da govore istinu te da je Balunović zajedno sa zapovjednicima Josipom Čelićem i Stjepanom Žinićem instruiran od tadašnjeg zamjenika ravnatelja policije i današnjeg glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića.
OSIJEK - Hrvatsko-tursko društvo prijateljstva Osijek, koje je osnovano proljetos, iniciralo je izradu replike Sulejmanovog mosta izgrađenog 1526. godine i uništenog 1686. godine, koji je bio dugačak oko osam kilometara i protezao se od Osijeka do Darde u Baranji. Sulejmanov most zvan je u to doba svjetskim čudom, a kako ističe Siniša Maurus, tajnik Društva, u tijeku je prikupljanje autentične građe o mostu u Istambulu kako bi se replika koja će možda biti veličine i 20 metara izgradila prema originalnim skicama. Takozvani Sulejmanov put, koji podrazumijeva istraživanje povijesnih činjenica, među kojima i podatke o poznatom Sulejmanovom mostu čiji je cilj bio povezivanje Osijeka i Budimpešte u Mađarskoj tek su jedan dio IPA projekta koji su prijavile Hrvatska i Mađarska. S mađarske strane u projekt je uključen grad Siget, a s hrvatske Osijek uz partnera Turističku zajednicu Grada Osijeka. Projekt je vrijedan 400 tisuća eura, i po Maurusovim riječima "postoje velike šanse da se realizira"