Po sustavu uvedenom u 19. st. građani koji žive u Njemačkoj izjašnjavaju se kao pripadnici neke religije ili kao "nevjerujući". U prvom slučaju, plaćaju porez koji se, ovisno o saveznoj zemlji, kreće od 8 do 10 posto poreza na dohodak.
No u domovini sadašnjeg pape Benedikta XVI. i Luthera, gdje su trećina stanovništva katolici a trećina protestanti, sve više građana okreće leđa Crkvi nakon skandala u vezi s pedofilijom koji su izbili 2010.
Lani je Katoličku crkvu u toj zemlji napustilo 126.488 vjernika, a u 2010., po službenim podatcima, 181.000.
Njemačka biskupska konferencija, zabrinuta zbog odlaska tolikog broja vjernika, objavila je u četvrtak uredbu po kojoj svaka osoba koja napusti Crkvu ostaje bez "sakramenata ispovijedi, euharistije, potvrde i bolesničkog pomazanja - osim u smrtnoj opasnosti" i ne može biti kum djetetu.
Glavni odbor njemačkih katolika izrazio je zadovoljstvo odlukom: "Veoma smo zadovoljni što je, uz odobrenje Svete Stolice, potvrđena praksa koja već postoji", rekao je njegov glasnogovornik Theodor Bolzenius.
Odluka Katoličke crkve u Njemačkoj izazvala je oštre reakcije sa svih strana. "To je loša uredba koja dolazi u krivo vrijeme", piše crkveni reformski pokret "Wir sind Kirche" (Mi smo Crkva) u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.
"Umjesto da se bave razlozima 'napuštanja Crkve' u velikom broju, ova biskupska uredba prijeti narodu u Crkvi i neće potaknuti ljude da ostanu vjerni i da oni koji ne žele plaćati crkveni porez budu članovi Crkve", piše taj pokret.
U srijedu upravni sud u Leipzigu treba u trećem stupnju odlučiti o tužbi koju je biskupija u Friburgu podnijela pošto je profesor kanonskoga prava Hartmut Zapp priznao da ne plaća crkveni porez ali da i dalje pripada Katoličkoj crkvi.